Hrvatske-Novine.comKomentari i vidjenjaJutarnjiVecernjiHINA , Kritike vlasti
IstraDalmacijaZagreb
Hrvatske novine su kritika lo?ih stvari i doga?anja u dana?njoj Hrvatskoj. Ukoliko ?elite ?itati pohvale i hvalospjeve slu?ajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada politi?ari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o plja?ki (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Va?ne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (950) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Tko je tu glup? -  

Zlatna bula i Var?avska
ZAGREB 

Zagreb je uvijek bio otvoren prema do?ljacima. Za vrijeme najezde Tatara u njega se je sklonio i tada?nji kralj Bela IV. Za pru?eno gostoprimstvo pru?enu pomoć pred navalom Tatara, kralj Bela IV proglasio je Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Građani ttada?njeg Zagreba (odnosno Gradeca) dobili su povlastice koje su se donosile na određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja.

Zlatna bula Bele IV počinje ovim riječima:
,,U ime svetoga Trojstva i nedjeljivoga jedinstva. Amen. Bela, milo?ću bo?jom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije.''
Kako je tada bio običaj, kralj sebi u dokumentu govori ,,mi'', a evo najva?nijih povlastica koje je Gradecu dao ovim dokumentom:
,, Stoga, budući da se na?oj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sada?njima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopu?tajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, dr?e i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,, Stoga, budući da se na?oj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sada?njima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopu?tajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, dr?e i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,,Ovakvi su, dakle, uvjeti i slobode građana ?to stanuju i naseljavaju se na gore spomenutom brdu, koje su sami među sobom sastavili, a mi smo ih potvrdili:...''

,,... nisu obvezni plaćati carine ni na kojem mjestu unutar kraljevskih granica.''

,,Nadalje, građani spomenutog grada ili kmetovi iz sela koja mu pripadaju, a koja se nalaze uz samo gradsko područje, nisu obvezni stati ni pred koji sud, osim pred gradskog suca''

,,Građani pak neka slobodno biraju odakle god hoće gradskoga suca kojeg moraju predlo?iti nama na potvrdu i kojega mogu po svojevoljnoj prosudbi mijenjati svake godine.''

,,A za uzdr?avanje građana koji stanuju na spomenutom brdu, dali smo zemlju oko istog brda Griča, odrediv?i po na?em ljubljenom i vjernom Dioniziju, banu čitave Slavonije, da je isti građani vječno posjeduju u stalnim i određenim granicama; granice ove zemlje teku ovako: ...''

,,... ako bilo koji građanin drugoga građanina povrijedi, izvrgne ruglu ili sramoti, pa ako mu se to doka?e, neka plati o?tećenome deset penza, a za općinske tro?kove sto denara; ako se netko ne bi nakon trećeg ukora popravio, neka mu općina zaplijeni čitav imetak, a on kao ozlogla?en neka bude sramotno istjeran iz grada. Ako netko ću?ne drugoga ili ga zlobno povuče za kosu, neka pretrpi istu kaznu.''
Zlatna bula Bele IV je bila temelj za daljnji privredni, kulturni, politički razvoj grada Zagreba. Ona mu je omogućila da nepotrebni nameti ne koče njegov razvoj, nego da on teče vi?e ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi uvjeti omogućuju, a oni su bili vrlo povoljni.
Godine 1850. ujedinjuje se Gradec, Kaptol, Nova Ves, Vlla?ka i Horvati, dotad autonomne municipije, spojile su se u jedinstveni kraljevski grad Zagreb. Ukinuta je ?est stoljeća duga tradicija biranja gradskog suca, a na čelo grada je postavljen gradonačelnik. Nastajanje jedinstvenog kraljevskog grada Zagreba omogućilo je izgradnju grada u interesu građana.
Slučaj Cvjetnog trga i Var?avskea dokazuju kako Zagreb vi?e nije slobodan demokratski grad već je postao privatno vlasni?tvo pojedinaca i interesnih skupina, a građanima je oduzeto pravo odlučivanja o gradu kavim ?ele da bude. Nema drugih riječi za odluku pojedinaca da idu protiv ?elje struke i građana Zagreba  


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.5.2010. 
Tema :: Tko je tu glup?  ID#1386 Rec:1  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Parlamenti  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Parlamenti
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Saborski zastupnici - Sjeci ruke lopovima, re?e parlamentarac i sve po starom 

Bolesni umovi vladaju Hrvatskom
ZAGREB 

Na hrvatskom webu mo?e se pozivati na nasilje bez posljedica.
Ono ?to zastra?uje da tvorci Ustava koji jasno ZABRANJUJE u svom 39 ?lanku "svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja".
Takva osoba treba zauvijek nestati iz javnog ?ivota i politike i dok za ovakvo promicanje nasilja ne bude drasti?nih pravnih nenasilnih sankcija nasilje ?e u zemlji samo kulminirati.
Prenosimo tekst.
STAV DAMIRA KAJINA O SPORNOJ NABAVCI VATROGASNIH VOZILA
Gostuju?i u jednoj emisiji Radio Pule saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin dotakao se nekoliko aktualnih tema pa smo tako ?uli da Kajin nema ni?ta niti protiv ?erijatskih zakona u kojima bi se onima kojima se doka?u otu?enja stavljale ruke na panj i potom odsijecale. Komentiraju?i ju?era?nju informaciju o optu?bi kako je SDP-ova vlada kupovala vatrogasna vozila tvrtke Daimler te kako je pritom uzimala mito, Kajin je rekao kako se u Istarskoj ?upaniji nisu nabavljala ta vozila te kako IDS nije vi?e bio u Vladi kada su napravljene sporne transakcije. Autobusi Mercedes te vozila hitne pomo?i iste marke koja su nabavljena u Puli nabavljani su u periodu kada na vlasti nije bio IDS nego netko drugi pa bi stoga trebalo vidjeti na koji su na?in nabavljana ta vozila. Kajin smatra kako bi slu?aj nabavke vatrogasnih vozila trebalo istra?iti do kraja pa ako se poka?e i doka?e da je bilo malverzacija po?initeljima budu odsje?ene ruke ako ?e to djelovati odgojno. Na pitanje voditelja kako obja?njava pozajmice koja se u javna poduze?a davala Glasu Istre Kajin je rekao kako je politi?ko rukovodstvo ?upanije znalo za te transakcije ali na njih nije utjecala, no Kajin smatram kako se treba sve u?initi da Glas Istre opstane. ?Da se razumijemo, jedna Hrvatska radio televizija sa milijardu i sto milijuna kuna pretplate ima preko petsto milijuna kuna nepodmirenih ra?una,Nova TV ima dvadeset i RTL ima dvadeset milijuna kuna nepodmirenih ra?una. Neke jake medijske ku?e rasprodaju svoju imovinu zbog pada tira?e^ rekao je Kajin.
?Za gro tih transakcija prema Glasu Istre saznao sam na pogrebu pokojnog ?anija Ba?ona, ja sam do tada znao samo za jednu pozajmicu. Glas Istre je sustav koji zapo?ljava 450 ljudi, ta tvrtka prora?unu ?to ?upaniju ?to gradova i op?ina izdvaja 50 -60 milijuna kuna godi?nje. Glas Istre spada me?u petnaest tvrtki koji u Istri ima najve?i broj zaposlenih. Kad su komunalna poduze?a upla?ivala novac Glasu Istre, nitko nije znao da su se prije toga kupovala turisti?ka zemlji?ta, lovi?ta i nekretnine, razmi?ljalo se o zaposlenicima i njihovim pla?ama. Direktori javnih poduze?a znali su da je Danko Kon?ar mjesec dana prije tih pozajmica, od malih dioni?ara kupio 33 posto Glasa Istre za 1,8 milijuna eura. Po tom osnovu se stekao dojam kako se radio o jednoj od najja?ih tvrtki u Istri. Neki novinari su na toj transakciji prodaje dionica Danku Kon?aru zaradili od 100 tisu?a do 500 tisu?a eura. No ono ?to ja tvrdim je to da ?e taj novac biti vra?en javnim poduze?ima. Danas se neki novinari pitaju dali se na taj na?in moglo kupovati politi?ki utjecaj, takvima ja poru?ujem da su se te transakcije de?avale u prosincu pro?le godine i sije?nju ove godine kada su izbori bili za nama, no na isti na?in mo?emo optu?iti onoga koji je tra?io avansno pla?anje cigareta da je vr?io politi?ki pritisak na one koji nisu imali za pla?u^ zaklju?io je Kajin. (REX)
Gore naveden tekst smatrali smo potrebo je prenijeti u cijelosti!
Nadamo se da slijede?a obja?njenjenja i prijedlozi u saboru ne?e biti da se primjenjuju metode Adolfa Hitlera (ali ne na vjerskoj ili ncionalnoj bazi, ve? na osnovu kriminlanih dosjea).

 


***************
Tekst iz kategorije: Parlamenti,  autor teksta: Olaf Ado,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.3.2010. 
Tema :: Saborski zastupnici  ID#1385 Rec:2  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Marketing u gospodarstvu - Zapo?ela serija seminara Murexinovog programa 

MUREXIN EDUCA TOUR PREMIUM 2010
ZAGREB 

Predavanjem u Opatiji 17.03.2010. zapo?eo je novi Murexinov program edukacije poslovnih partnera pod nazivom Murexin Educa Tour Premium 2010. Ciklus predavanja namijenjen je trgova?kom osoblju Murexinovih dugogodi?njih poslovnih partnera s ciljem edukacije trgova?kog osoblja o tehni?kim karakteristikama proizvoda i prodajnim vje?tinama.
Nakon Opatije Educa Tour Premium nastavlja se predavanjem u Splitu 14.04.2010. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Administrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  23.3.2010. 
Tema :: Marketing u gospodarstvu  ID#1384 Rec:3  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Parlament - UPUTE ZA IZRADU DR?AVNOG PRORA?UNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2008 do 2010 GODINE 

Dr?avni prora?un i planovi prije par godina
ZAGREB 

Zakonom o prora?unu (NN, broj 96/2003) propisano je da, nakon Smjernica ekonomske i fiskalne
politike Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo financija dostavlja korisnicima prora?una Upute za
izradu prijedloga dr?avnog prora?una (u daljnjem tekstu: Upute).
Korisnici prora?una su prora?unski korisnici i izvanprora?unski korisnici koji su utvr?eni Pravilnikom o
utvr?ivanju korisnika prora?una (NN, broj 80/2004) i objavljeni u Registru korisnika prora?una (NN,
broj 81/2007).
Upute sadr?e:
? temeljne ekonomske pokazatelje iz smjernica Vlade RH o ekonomskoj i fiskalnoj politici za
sljede?e trogodi?nje razdoblje,
? metodologiju izrade i
? rokove za izradu dr?avnog prora?una.




 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.2.2010. 
Tema :: Parlament  ID#1383 Rec:4  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Rje?nik - dr?avni prora?un - prora?un na razini Republike Hrvatske. 

KRATKI RJE?NIK JAVNIH FINANCIJA
ZAGREB 

KRATKI RJE?NIK JAVNIH FINANCIJA

administrativna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim prora?unskim korisnicima (ministarstvima,
agencijama i sl.).

amandmani - prijedlozi za izmjenu i dopunu prijedloga prora?una koji se obi?no iskazuje pove?anjem ili
smanjenjem sredstava za pojedine prora?unske korisnike.

bruto doma?i proizvod (BDP) - ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom
kalendarske godine.

deficit - vi?ak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju.

dijeljenje poreza - podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje poreznim prihodima izme?u sredi?nje
vlasti i ni?ih razina vlasti (v. zajedni?ki porezi).

unutarnji javni dug - javni dug dr?ave doma?im vjerovnicima.

doprinosi - vrsta javnih prihoda pri kojima je pru?ena usluga razmjerna pla?enom doprinosu. U Hrvatskoj se
ubiru iz pla?e i na pla?u (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca). Doprinosi ?ine prihode
izvanprora?unskih fondova C zdravstvenog i mirovinskog, te fonda doplatka za djecu. Slu?e za financiranje
dr?avnih usluga koje imaju socijalnu komponentu.

dotacije - utvr?eni iznos sredstava ?to ih dr?ava dodjeljuje lokalnim jedinicama (?upanijama, op?inama i
gradovima) na temelju izmjerene fiskalne nejednakosti. Pravo ostvaruju samo one lokalne jedinice koje imaju
ispodprosje?ni fiskalni kapacitet, odnosno koje vlastitim prihodima ne mogu pokriti potrebnu prora?unsku
potro?nju.

dr?avni prora?un - prora?un na razini Republike Hrvatske.

Dr?avni ured za reviziju - samostalna, neovisna institucija koja obavlja revizije dr?avnog prora?una,
prora?una lokalnih jedinica, izvanprora?unskih fondova, dr?avnih i javnih poduze?a, te poduze?a koja se
djelomice ili u cijelosti financiraju iz prora?una. Dr?avni ured za reviziju ocjenjuje uskla?enost tro?enja
prora?unskih sredstava s planiranim i odobrenim iznosima tih sredstava.

fiskalna godina - vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje dr?ava planira prihode i rashode.
U Hrvatskoj je jednaka kalendarskoj godini (1. sije?nja 31. prosinca).

fiskalni kapacitet - sposobnost lokalnih jedinica (?upanija, op?ina i gradova) da vlastitim prora?unskim
sredstvima financiraju prora?unske rashode.

funkcionalna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim namjenama (javni red i sigurnost, obrana,
zdravstvo i sl.).

izdaci - nepovratna teku?a i kapitalna pla?anja, s protuobvezom ili bez nje kao i ispla?ene potpore i transferi
drugima.


instrumenti javnog duga - krediti, zajmovi, obveznice i trezorski zapisi kojima se dr?ava koristi za
financiranje prekomjernih rashoda (deficita).

izravni porez - neposredni ili direktni porez koji se izravno name?e poreznom obvezniku, npr. porez na
dohodak, dobit, imovinu te na nasljedstva i darove.

izvanprora?unski fondovi - pravne osobe koje se financiraju iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili
neporeznih prihoda. U RH to su Fond mirovinskoga i invalidskog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, Hrvatski zavod za za-po?ljavanje, Fond doplatka za djecu, te Hrvatske vode.

izvr?enje prora?una - tro?enje prora?unskih sredstava tijekom godine za namjene i ciljeve koji su utvr?eni
prora?unskim planom.

javne financije - grana ekonomije koja se bavi analizom politike dr?avnih prihoda i rashoda.

javni dug - ukupna zadu?enost dr?ave prema doma?im ili inozemnim vjerovnicima u odre?enom trenutku.
To je prora?unski deficit kumuliran na svim razinama na ko-jima dr?ava prikuplja i tro?i sredstva (na razini
dr?avnog prora?una, prora?una lo-kalnih jedinica te izvanprora?unskih fondova).

javni sektor - dio nacionalnoga gospodarstva koji u naj?irem smislu obuhva?a sve razi-ne dr?avne vlasti,
sustav socijalnoga, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te jav-na poduze?a.

jedinica lokalne samouprave i uprave - op?ina, grad, ?upanija.

kapitalni izdaci - izdaci za nabavu zemlji?ta, nematerijalne imovine, zaliha, nefinan-cijske imovine i sl., kojih
je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni prihodi - primici od prodaje nefinancijske kapitalne imovine kao ?to su zem-lji?te, nematerijalna
imovina, robne zalihe i drugo, kojih je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni projekt - projekti ?ija izvedba (izgradnja) traje dulje od godine dana i od ko-jih se o?ekuje povrat
(korist, dobit) u godinama nakon izgradnje (?kole, bolnice, autoceste, mostovi i sl.). U Hrvatskoj se kapitalnim
projektom smatra kapitalni iz-datak ?ija je vrijednost ve?a od 200 000 kuna.

konsolidirani prora?un sredi?nje dr?ave - prora?un nakon poni?tavanja medusobnih transakcija (transfera)
izme?u dr?avnog prora?una i izvanprora?unskih fondova.

konsolidirani prora?un op?e dr?ave - prora?un nakon poni?tavanja medusobnih tran-sakcija izme?u
dr?avnog prora?una, prora?una izvanprora?unskih fondova te prora-?una lokalnih jedinica. To je stvarni
pokazatelj financijske pozicije, odnosno priho-da, rashoda i zadu?ivanja dr?ave.

neizravni porez - posredni ili indirektni porez na dobra i usluge ?to se ubire neizravno preko posrednika C
uvoznika, proizvo?a?a ili prodava?a, npr. porez na promet, do-danu vrijednost, tro?arine i carine.

op?a dr?ava - prema statisti?kom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, obuhva?a sve
razine dr?avne vlasti i sve institucije koje za dr?avu ubiru pri-hode i izvr?avaju rashode. U Republici Hrvatskoj
op?a dr?ava obuhva?a dr?avni prora?un, prora?une lokalnih jedinica i izvanprora?unske fondove.



op?e dotacije - utvr?eni iznos sredstava ?to ga dr?ava daje lokalnim jedinicama bez pro-pisivanja namjena
kori?tenja. Lokalne jedinice samostalno raspola?u dotacijskim sredstvima i tro?e ih za namjene koje same
odrede. Na?in dodjele op?e dotacije od-re?en je ?l. 48. i 49. Zakona o financiranju jedinica lokalne
samouprave i uprave.

porezi - vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno pla?anje dr?avi bez protunaknade.

porezna osnovica - predmet ili iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, npr. dobit trgova?kog dru?tva,
dohodak fizi?ke osobe, nekretnine, tj. kona?ni iznos do kojega se dolazi nakon ?to su uzeti u obzir svi odbici,
gubici i osobni odbici.

porezna stopa - obi?no postotak ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba i usluga i sl. koji se pla?a
dr?avi. Ako je izra?ena kao postotak, mo?e biti progresivna,proporcionalna ili regresivna. Bez obzira na
vrstu, primjenjuje se na poreznu osnovicu koja se razlikuje ovisno o prirodi poreza o kojemu je rije?.

porezni obveznik - osoba koja kona?no snosi teret porezne obveze za bilo koji odre?eni status, djelatnost ili
transakciju.

potpore - primici bez protuobveza, neotplativi i neobvezni primici od tuzemnih i inozemnih jedinica dr?avne
uprave ili me?unarodnih institucija.

posudbe umanjene za otplate - transakcije dr?ave s drugim subjektima koje se sastoje od posudbi i otplata.
Posudbe koje imaju obvezu povrata (otplate) daju se npr. u zemlji (?upanijama, op?inama, gra?anima i sl.) i u
inozemstvu (vladama i me?una-rodnim institucijama).

prihodi - novac koji prikuplja dr?ava. To su porezi, pristojbe i naknade za razli?ite uslu-ge te prihodi od prodaje
dr?avne kapitalne imovine.

primici prora?una - sredstva koja dr?ava dobiva zadu?ivanjem po osnovi primljenih kredita i zajmova,
izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira.

prirez - financijski instrument kojemu kao osnovica pla?anja slu?i iznos ve? pla?enog ^poreza ̄. Obi?no se
uvodi na izravne poreze. U Hrvatskoj pravo na uvo?enje prire-za poreza na dohodak imaju gradovi s vi?e od
40 000 stanovnika.

privremeni prora?un - prora?un koji vrijedi tri mjeseca. Donosi se kada Sabor ne donese prora?una prije
po?etka fiskalne godine (v. privremeno financiranje).

privremeno financiranje - financiranje prora?una za razdoblje od tri mjeseca. Obuhva-?a najvi?e 25 %
prora?unskih sredstava kori?tenih u istom razdoblju prethodne godine (v. privremeni prora?un).

prora?un - procjena godi?njih prihoda i primitaka te utvr?eni iznos izdataka i drugih pla?anja dr?ave,
odnosno lokalne jedinice koje odobrava Hrvatski sabor, odnosno skup?tina lokalne jedinice u skladu s
odredbama Ustava i drugih zakona.

prora?unski deficit - vi?ak dr?avnih rashoda nad dr?avnim prihodima u odre?enom razdoblju, naj?e??e
godini dana.


prora?unski korisnici - agencije, ministarstva i ostala tijela dr?avne uprave, vlasti i svi ostali koji se
financiraju iz prora?una.

prora?unska pozicija - naziv za pojedine prora?unske prihode i primitke te rashode koji se dalje klasificiraju
na skupine i podskupine ra?una.

prora?unska stavka - v. prora?unska pozicija

protuobveza - stanje kada se za primljeni ili pla?eni iznos zauzvrat mora obaviti usluga ili dostaviti roba.

ra?un financiranja - dio prora?una u kojemu se prikazuje na?in financiranja prora?unskih manjkova
(deficita), te tro?enja prora?unskih vi?kova (suficita).

rebalans - izmjenu prora?unskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje ili pove?anje u od-nosu prema izvorno
planiranom prora?unu. Obavlja se tijekom godine.

riznica (dr?avna riznica) - sustav prora?unskoga i financijskog upravljanja dr?avnim prihodima, rashodima i
dugovima. Obuhva?a planiranje, izvr?avanje te nadzor i upotrebu sredstava dr?avnog prora?una.

skupina ra?una - oznaka (broj) za pojedinu prora?unsku poziciju (stavku) koja slu?i za evidentiranje i
pra?enje razine prikupljenih prihoda i kori?tenih rashoda.

sredi?nja dr?ava - prema statisti?kom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, u
Republici Hrvatskoj obuhva?a dr?avni prora?un i izvanprora?unske fondove.

suficit - vi?ak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju.

transferi - financijska sredstva koja sredi?nja dr?ava osigurava lokalnim jedinicama u obliku udjela u
jednome ili vi?e poreza (okomito fiskalno izravnanje) te u obliku me?u?upanijskog (vodoravnog) fiskalnog
izravnanja dotacijama od vi?e prema ni-?im razinama vlasti.

unutarnji javni dug - ukupno zadu?enje dr?ave u zemlji kada su glavni vjerovnici gra-?ani, poduze?a te
financijske institucije.

zajedni?ki porezi - podjela poreza (njihove porezne osnovice) izme?u sredi?nje vlasti i ni?ih razina vlasti.
Dijele?i poreznu osnovicu me?u razinama vlasti, sredi?nja vlast kontrolira i utje?e na visinu prikupljenih poreza
mijenjanjem stopa ili odnosa u po-reznim prihodima koji ostaju na razini lokalnih jedinica. Dr?ava i lokalne
jedinice u Hrvatskoj me?usobno dijele poreze na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretnina te
porez od igara na sre?u.

veli?ina dr?ave - udio dr?avne potro?nje (rashoda) u bruto doma?em proizvodu.







 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.2.2010. 
Tema :: Rje?nik  ID#1382 Rec:5  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Kultura
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Smijeh ne netu - STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONA?ANJA  

LEPO PONA?ANJE
ZAGREB 

STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONA?ANJA
1.Hode?, z rukami se ne dopu??a lamatati niti sede? z nogami klatariti i zvoniti a niti se preve? zritavati.

2. Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi ?kripati ili zehaju? kakti vuk zavijati a niti kak prostak s celim se telom rastezati i pri tom zdehavati i puhati kak nadu?livec.

3. Ak se ho?e ka?lati ili pak kehnuti, po?teno je gubec na stran obrnuti i z ropcom ga pokriti a pri tem robec ne sme bit zasran z stvrdnutim ?mrkli i drugim nesnagama od pro?lotedng kehanja i ka?lajna.

4. Ak negdoga sili hra?kati ili se seknuti, naj se zropcem pokrije i obrne na stran a hra?ki naj ostaneju v ropcu a ne okoli po stolu, ljudem po oblekama i goloj ko?i ?pricati- Pri seknjavanju ni treba trubiti kak osel kad je srdit.

5. Pri stolu roke, zubi i ?krbe moraju biti ?isti. A ak se je od jela med ?krbama kaj zavleklo i ostalo - gerdo je videti ?e se to z no?om, vilicom ili pak noktima vun vle?e i trebi. Zemi lepo dreveni zubotrebec ( ?e je zubotrebce doma?in del na stol! ) pokri z rokom gubec i skopaj to po skrive?ki i ne pluvaj to po celom svetu nego po skrive?ki lepo pod stol po tiho i kulturno pluni.

6. Med ljudem i v dru?tvu, nofte obrezavati ili jo? gor?e ogrizavati - ni lepo videti. Hudo je i odurno po nosu s persti dupsti i po njemu ?rve iskati.

7. ?e se z nekim spomina? - ni lepo pajda?u pred nosom z rokami lamatati i mahati, natreskavati ga, za opravu ga natezati, z rokami ga poguravati ili z laktom vu rebra drukati.

8. Na silu se smeju? dodvoravati se i ?majhlati nekomu, ne slu?i ti na ?ast. Isto tak smejati se tak da se ni gromovi i strele ne ?ujeju a i tak da zeva? kak som i sve ??rbe svima pokaziva?, ni lepo.

9. Ak pri stolu ne??i spelava norije i za ?alu norija i tebe dotakne, treba je z smehom sprejeti i ne kvariti veselo raspolo?enje pajda?ije.

10. Ak pri stolu ne??i jo? po malo nekaj jede - ni treba spovedavati kakvi odurni vic gde je dreka iili kakve druge gnjusobe, kaj se nebi siromak onaj jedec tu zbljuval. Ni spametno pripovedati ni kakav politi?ki vic jerbo more? dojti v re?t.

11. Pri stolu se hla?njak ne popravla niti kop?a ?lic. Isto tak nit ga?e na dretu ( svitnjak ) nebu? tu popravlal i natezal a nebu? se ni po jajcima ili riti ?ohal makar te fest svrbelo. Stisnul bu? zube i juna?ki to zdr?al za kaznu kaj si jajca ne pere?.

12. Pri stolu se ne loviju i trebiju buhe, vu?i i drugi puze?i i grize?i gadi. A ?e se na nekom drugom kaj je blizu tebe nakaj takvoga jako vidi - ne po?eti kri?ati, vriskati ili nekak drug?e noreti, nego se tiho i po skrive?ki z ancuga ili las gada zeme i med prstima zdrobi i pod stol hiti da nih?e ni? ne ?uti nit ne vidi.

13. Ak su kuharice malo zavlekle pa se na jelo malo dulje ?eka - ni treba zubmi ?kripati, z o?ma kolutati, glasno pridihavati, spitavati: kaj bu kaj za jesti?... i davati druge znake po kojima bi se moglo videti da si lakoten gladu?.

14. ?e je juha kipu?a, ni treba vu nju preve? puhati kak bik kad vidi kravu pa da se sve z tanjura okoli preleva - treba je po male v ?licu pripuhavati. A onda, ni lepo vu se z ?lice vle?i hlapljivo kak ?ivina i srkati da se ?uje kak struganje kravskog vagira ili ?kripanje kota?a na zdencu.
15. Ak se v tanjuru najde kakakav smrad ili nekaj odurnoga , ne po?eti kri?ati i zderavati se na doma?iju. To se s persti po skrive?ki zvadi i pak hiti pod stol. A ?e si to prekesno primetil pa ti se najde v gupcu i na jeziku - gubec pokri z rokom i takaj po skrive?ki obrni se na stran i malo pod stol i tam to po tiho pluni.

16. Isto tak ?e si bil preve? lakoten pa si v gubec del kipo?u juhu ili nekaj drugo - nebu? to spo?prical po stolu ili po ancugima susedov a ni dobro to plunuti ni vu svoju ruku jer kam bu? posle s tim? I to treba le?erno kak da ni ni? bilo, plunuti pod stol i onda se malo kakti naka?lati kaj bi se gubec ?im predi ohladil.

17. Smrde?e ?trunfe i obojke na nogah nebu? donesel vu fino dru?tvo. To ti je za po doma. Za stolom ni dopu??eno pezdenje. Lepo se vdigne? i prejde? nekam drugam v hi?e i tam ga spezdi? po tiho da se pezdec ne ?uje do ljudeh a nebu se ni ?util jer se bu zme?al z drugim doma?im hi?nim smrdo?inama.

18. Ak je na stol do?lo meso s ko??icama, njih bu? kulturno oglobal a ne po pesje shrskal. Ko??ice bu? lepo isto tak kulturno pridr?aval v levoj ruki a ne rashitaval okolo ili z njima okolo streljal. Posle bu ti neko od doma?ih donesel nekakvu posudu kam bu? kosti del.

19. Celo vreme pri jelu, gerdo je videti i ?uti ak negdo z ?ubami kak prasica cmoko?e, ak mu se scejava po bradi i anjcugu a persti su mu masni kak da je z rokom napoja me?al. Ni treba roke brisati vu stolnjak tak da se to tam vidi.


20. Tu?u ?ensku pri stolu ne ??ipati i pod stolom s kolenima smicati ili joj z rukom oko ga? pr?kati.

21. Ak su tu mu?ika?i, onda se bu i tancalo. Pri tancu tu?u babu nesme? preve? stiskati tak da bi to videl njezin mu? a jo? menje da bi se videlo kak ju s ne?im "tvrdim" po malo ?ugla? i na greh vle?e?.

To su najva?nej?e regule kojih se treba dr?ati jer smo mi Hrvati kulturni evropejski narod. A ima jo? regula za druge kojekakve prilike. Domoljublje i kultura su na prvom mestu! 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.2.2010. 
Tema :: Smijeh ne netu  ID#1381 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Jao nama! -  

Tu?na vijest
ZAGREB 

Javljam tu?nu vijesto. Dne 11.02.2010. godine rano ujutro u 3.30 sati je te?ko povređena Demokracija. Pitanje je da li će pre?ivjeti nanesene povrede. Na istom mjestu gdje je povređena Demokracija se je poskliznula i pala Pravna dr?ava. Mjesto pada je Var?avska ulica Razlog pada mirni prosvjed građana protiv devastacije grada, su?avanja pje?ačke zone, gradnje privatne prilazne rampe na javnoj povr?ini C Var?avska ulica i plaćanja te iste privatne rampe sa strane građana Zagreba. Prosvjednici su toliko krivi jer su mislili kako su im ustavom zajamčena pravo na slobodu mi?ljenja i mirne prosvjede. Barem su si tako protumačili neke članke Ustava

Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, po?tivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasni?tva, očuvanje prirode i čovjekova okoli?a, vladavina prava i demokratski vi?estranački sustav najvi?e su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Članak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je du?an dr?ati se Ustava i zakona i po?tivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Članak 14.
Svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji ko?e, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, dru?tvenom polo?aju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 20.
Tko se ogrije?i o odredbe Ustava o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina, osobno je odgovoran i ne mo?e se opravdati vi?im nalogom.

Novoizabrani predsjednik Ivo Josipoviće je na izjavio na Facebooku:
"Pravo na slobodu izra?avanja mi?ljenja i pravo na mirne prosvjede sastavni su dio demokracije zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Ako prosvjed naru?ava javni red i mir ili ?teti zakonitim interesima trećih, intervencija dr?avnih tijoela mora biti razmjerna u odnosu na moguću opasnost koju izaziva prosvjed. Intervencija koja se dogodila u Var?avskoj ulici dovodi u pitanje načelo razmjernosti opsegom prisile koja je uporabljena prema građanima. Očekujem da policija hrvatskoj javnosti i nadle?nim dr?avnim tijelima objasni opravdanost primjene prisile i uhićenje dvadesetitroje građana zbog otpora četvorice prosvjednika"
"Prosvjedi građana povodom radova u Var?avskoj ulici i njihovi argumenti čine potrebnim da nadle?na tijela Grada Zagreba te nadle?na inspekcijska tijela ponovno ispitaju cijeli predmet koji je povod nemilom događaju i da o svojim nalazima detaljno izvijeste javnost",

Demokracija je te?ko povređena a pravna dr?ava se je jako poskliznula u onom trenutku kad su u rano jutarnjim satima, bilo je 3.30, na 23 mladih ljudi koji su mirnn prsvjedovali u kontejnerima krenulo 41 policajac i 29 interventnih policajaca (speijalaca). Istina je da za dva postavljena kontejnra nije bila izdana dozvola, ali isto tako je i istina da je za vrijeme prosvjeda, večer prije pred 4000 građaa prosvjednika i kamerama raznih medija bilo rečeno kako su kontejenri postavljeni da se spriječi devastacija Var?avske dok se ne rije?i tu?ba u vezi privatne rampe koja će biti plaćena novcem grđana Zageba. Onog trenutka kad se rije?i tu?ba kontejneri se miču. Dok su prosvjdnici prizivali pravnu dr?avu ni u snu nisu mogli pomisliti da će se par sati kasnije dogoditi gore nego ?to ?to se je događalo građanima Zagreba kad su demnostrirali 1971. godine na Trgu Republike C dana?njem Trgu bana Jelačića.
Poskliznućem pravne dr?ave koje je kao posljedicu imalo te?ku povredu Demokracije se je pokazalo koliko su interesi pojedinaca i interesnih skupina iznad interesa naroda, u ovom slučaju građana Zagreba.

Da li će Demokracija umrijeti od nanesenih povreda ili će se uspjeti oporaviti ovisi o svima nama. Zbog toga se trebamo truditi da nam se Demokracija oporavi i da se Pravna dr?ava opet ne posklizne.

Hvala.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.2.2010. 
Tema :: Jao nama!  ID#1380 Rec:7  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Hrvatska danas - Kako ?tediti energiju  

Fasade i energetska u?inkovitost
ZAGREB 

Fasade i energetska u?inkovitost
Danas sve va?niju ulogu igra fasadni sustav koji je toplinski omota? objekta.
Objekti, stambene zgrade kroz svoje vanjske zidove gube zna?ajnu koli?inu toplinske energije.
Prona?li smo termalne slike jedne obiteljske ku?e. Prva slika je napravljena prije postavljanja Energy Saving Systema dok druga
slika .prikazuje zra?enje nakon postavljanja termi?ke izolacije.
Toplotna izolacija se koristi kako u novogradnji tako i u termi?kim sanacijama postoje?ih zgrada.
Toplinska izolacija sastoji se toplinskog izolatora, morta za lijepljenje i izravnavanje, fasadne ?buke i fasadne boje..



Slika termovizije s internet stranica
Istarske Tvornice Vapna 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: F Asad,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  8.2.2010. 
Tema :: Hrvatska danas  ID#1379 Rec:8  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Korumpirana politika -  

VANCOUVER I ZAGREB
ZAGREB 

Ovih dana se u kanadskom gradu Vancouveru odr?avaju Zimske olimpijske igre. Grad Vancouver i grad Zagreb imaju mnoge sličnosti i raznolikosti.
Vancouver je jedan od najvećih kanadskih industrijskih centara. Danas broji oko 560.000 stanovnika (2001.), 2007. godine bio treći najpo?eljniji svjetski grad za ?ivjeti. Taj status je dobio zahvaljujući ljudima koji su vodili i upravljali gradom i ?eljeli su napraviti grad prilagođen potrebama čovjeka i u kojem je ugodno ?ivjeti. Brojne zelene povr?ine, vrtovi i preko 180 parkova.

Zagreb je isto jedan od najvećih industrijskih centara Hrvatske, ima 779 145 (2001.) stanovnika. Tijekom vremena usvojio niz europskih i svjetskih propisa u razvoju zelenih p ili "ovr?ina, njihovom uređivanju i odr?avanju. U Zagrebu je jedna od najvećih i najljep?ih perivoja ovog dijela Europe C Maksimir. Zagreb danas ima 30 parkova, koji zauzimaju povr?inu od oko 402 000 m2. Među najreprezetativnijima su, zasigurno, parkovi poznate "Lenucijeva potkova" ili "Zelena potkova" koja je va?no obilje?je urbanom identitetu Zagreba.
Tu zavr?ava sva sličnost između Vancouvera i Zagreba.

Dok se u Vancouveru razna sportska borili?ta su dizajnirana da udovoljavaju najvi?im ekolo?kim standardima, s očuvanjem energije i ponovnim kori?tenjem oslobođene topline i ki?nice. Olimpijsko selo, poput mnogih zgrada koje se sada grada, građeno je po ekolo?kim standardima u vezi očuvanja energije. U isto vrijeme u Zagrebu se grade sportski objekti i zgrade koji tro?e velike količine energije i po ljeti a jo? vi?e po zimi umjesto da ju čuvaju. Za razliku od Vancouvera gdje je sve određeno interesima građana i da im ?ivot bude ?to ugodniji, u Zagrebu je sve podređeno interesima raznih privatnih skupina. Zbog privatnih interesa se uni?tava urbana cjelina Donjeg grada. Prevladavanje privatnih interesa nad interesima građana se vidi u uni?tavanju Cvjetnog trga, smanjenje pje?ačke zone i uni?tavanju zelenila u Var?avskoj na račun privatne gara?e i uni?tavanju poznate "Lenucijeve potkove" gradnjom gara?e na Trgu mar?ala Tita, sastavnom dijelu "Lenucijeve potkove". ?to je najgore ustanove i institucije koje bi se trebale baviti za?titom kulturnih spomenika i kvalitetom ?ivota u Zagrebu dale su zeleno svijetlo tom uni?tavanju. Kod uni?tavanja "Lenucijeve potkove" na?li su izgovor kako su gara?e su blizu kazali?ta u Beču i Parizu. Zgodno je kako su pri tom zaboravili na jednu činjenicu a to je da su Beč i Pariz građeni kao centri tada?njih carstava sa ?irokim glavnim ulicama i velikim trgovima u doba kad je građne dio Zagreba koji je poznat kao Donji grad i koji je građen za 30.000 stanovnika, davno prema?ena brojka.

Privatni interesi uni?tavaju ono ?to Zagrebu daje ?arm jednog srednjoeuropskom grada ugodnog za ?ivot i pretvaraju ga u grad smoga i bezličnosti., u grad koji gubi ono ?to grad čini gradom.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010. 
Tema :: Korumpirana politika  ID#1378 Rec:9  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Vi?e èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Vi?e èlanaka iz iste grupe...Uspore?ivanje - Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovi?a su  

USPOREDBA ODVJETNI?KIH TRO?KOVA U NJEMA?KOJ I HRVATSKOJ
ZAGREB 

Novi predsjednik RH
Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovi?a su odvjetni?ke kancelarije, pa se od njega ne mo?e o?ekivati zalaganje za zakonsko reguliranje odvjetni?kih tarifa, ?to je pretpostavka za vladavinu prava, borbe protiv korupcije i za?tite ljudskih prava u Hrvatskoj. U kojoj je mjeri organizirana plja?ka u svim institucijama vlasti na djelu, najbolje pokazuju usporedba "novih" odvjetni?kih tarifa u Hrvatskoj s aktualnim tarifama u Njema?koj. Razlike u cijenama su i do 10 puta, a ako se uzme u obzir razlika u primanjima ta se brojka penje i na 30 puta. Aktualne odvjetni?ke tarife su jedan od glavnih generatora korupcije i povrede ljudskih prava u Hrvatskoj. Postoji osnovana bojazan da se predsjedni?ki kandidat Ivo Josipovi? ne?e u dovoljnoj mjeri zalagati za razvoj i primjenu dobrih standarda u pravosu?u i slobodi tr?i?nog natjecanja. Jedna od najte?ih boljki hrvatskog dru?tva je solidarnost pod svaku cijenu. Tako su pravnici iz suda?kih i korporativnih zanimanja, te akademske zajednice u Hrvatskoj solidarni s odvjetnicima i brane njihove interese, jer ra?unaju da im je odvjetni?tvo uvijek rezervna pozicija. Hrvatski politi?ari ne poznaju moral i ideologiju. Kod njih je interes presudan. Na kraju ove poruke nalazi se usporedna tablica odvjetni?kih tarifa u Njema?koj i Hrvatskoj (!).
Pored brojnih financijskih afera povezanih s Milanom Bandi?em , gra?ani Zagreba ga pamte po organiziranoj plja?ki putem naplate skupog parkinga na zagreba?kim ulicama. Tako je parking u Zagrebu vi?estruko skuplji od parkinga u dr?avama u neposrednom okru?enju i ostalim dr?avama Europe. Za slu?aj prekora?enja dozvoljenog vremena parkinga napla?uju se nesrazmjerno visoke kazne koje je ?ak Ustavni sud RH proglasio protuustavnim. Odvoz nepropisno parkiranih vozila povjeren je tvrtki ZAGREBPARKING u vlasni?tvu Grada, a oni sami odre?uju cijene i time zloupotrebljavaju monopol. Parkirne zone su vi?estruko pro?irene, tako da su rijetki kvartovi u Zagrebu gdje se ne napla?uje parkiranje. Taksi monopol u Zagrebu se povezuje s Milanom Bandi?em. Cijene taksija su 3 puta ve?e od zemalja okru?enja, zahvaljuju?i monopolu privatne udruge taksista. Grad je pred bankrotom zbog nekontroliranog tro?enja. Za sve je odgovoran gradona?elnik Zagreba i kandidat za predsjednika dr?ave. Zabrinjavaju?e je da, bez obzira na unutarnje sukobe, iza svih odluka gradona?elnika stoji SDP-ova ve?ina u Gradskoj skup?tini na ?elu s Borisom ?premom, biv?im savjetnikom Stjepana Mesi?a i osobom od povjerenja Zorana Milanovi?a.
Povr?nom procjenom tro?kova izborne kampanje Milana Bandi?a dolazi se do deseterostruko ve?e svote od one koju je objavio. Porijeklo promid?benog novca nije razja?njeno. Stoga postoji osnovana sumnja da bi osoba poput Milana Bandi?a zloupotrijebila ovlasti predsjednika dr?ave. Tako?er mislimo da profil Milana Bandi?a nije pogodan za predsjednika dr?ave. To je dovoljno da mu se uskrati povjerenje.

Ni?e potpisani ?e od dva zla birati manje i svoj glas dati Ivi Josipovi?u.

Istovremeno se ispri?avamo svim gra?anima koji su na osnovi na?e sugestije u zadnjim lokalnim izborima u Gradu Zagrebu svoj glas dali nezavisnim kandidatima Josipu Kregaru i Velimiru Sri?i, kao i drugim zastupnicima te liste u Gradskoj skup?tini. Ne samo da nisu postali o?ekivana alternativa postoje?oj gradskoj vlasti, nego su se u nju do te mjere uklju?ili da se nezavisni kandidat i potpredsjednik Gradske skup?tine Josip Kregar javno ljubi s gradona?elnikom Milanom Bandi?em.

Kona?no valja se zapitati nisu li Hrvati hajdu?ki narod koji nije u stanju iznjedriti ni jednog po?tenog politi?ara odnosno upravljati vlastitom sudbinom. U zadnjih 20 godina od stjecanja dr?avne samostalnosti ni jedna vlast nije bila po?tena. Svjedoci smo masovnih plja?ki u redovima vlasti i poduze?a u dr?avnom vlasni?tvu. Moralni slom je ve? nastupio, a uskoro se o?ekuje i financijski slom dr?ave. Postoje?e politi?ke snage nemaju moralnu legitimaciju za daljnju vladavinu. Organizirana alternativa ne postoji. Totalni financijski slom mogao bi biti i ?ansa za novi (politi?ki) po?etak.

JURIS PROTECTA
udruga za unapre?enje pravosu?a u RH
Zlatko Zeljko, predsjednik

PS:
USPOREDBA ODVJETNI?KIH TRO?KOVA U NJEMA?KOJ I HRVATSKOJ

Ukupan prosjek honorara bez PDV-a

VRIJEDNOST SPORA
Njema?ka
Hrvatska

EUR
EUR
EUR

250,00
63,00
490,00

400,00
113,00
630,00

700,00
163,00
910,00

1.400,00
263,00
1.946,00

13.500,00
1.415,00
4.858,00

35.000,00
2.075,00
9.716,00

138.000,00
3.770,00
19.328,00

700.000,00
8.990,00
116.666,00

1,350.000,00
14.240,00
143.111,00

3,500.000,00
29.990,00
240.944,00

8,500.000,00
67.490,00
340.284,00

 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: JURIS PROTECTA,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010. 
Tema :: Uspore?ivanje  ID#1377 Rec:10  RB132
Izvor teksta
Page 1 of 95: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 950
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti

Kategorije
 

 
Internet ogla?avanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni kri?
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tra?ilice

Tra?ilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija po?aljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  ?  ?  D  D?  E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  ?  T  U  V  W  Z  ?  |   Hrvatske-novine |
Copyright ? Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine