|
Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra
Dalmacija
Zagreb
Turizam
|
|
|
|
Hrvatske-novine.com
|
|
|
Kategorija:
Kud plovi ovaj brod
-
-
VANCOUVER I ZAGREB
ZAGREB -
Ovih dana se u kanadskom gradu Vancouveru održavaju Zimske olimpijske igre. Grad Vancouver i grad Zagreb imaju mnoge sličnosti i raznolikosti.
Vancouver je jedan od najvećih kanadskih industrijskih centara. Danas broji oko 560.000 stanovnika (2001.), 2007. godine bio treći najpoželjniji svjetski grad za živjeti. Taj status je dobio zahvaljujući ljudima koji su vodili i upravljali gradom i željeli su napraviti grad prilagođen potrebama čovjeka i u kojem je ugodno živjeti. Brojne zelene površine, vrtovi i preko 180 parkova.
Zagreb je isto jedan od najvećih industrijskih centara Hrvatske, ima 779 145 (2001.) stanovnika. Tijekom vremena usvojio niz europskih i svjetskih propisa u razvoju zelenih p ili "ovršina, njihovom uređivanju i održavanju. U Zagrebu je jedna od najvećih i najljepših perivoja ovog dijela Europe – Maksimir. Zagreb danas ima 30 parkova, koji zauzimaju površinu od oko 402 000 m2. Među najreprezetativnijima su, zasigurno, parkovi poznate "Lenucijeva potkova" ili "Zelena potkova" koja je važno obilježje urbanom identitetu Zagreba.
Tu završava sva sličnost između Vancouvera i Zagreba.
Dok se u Vancouveru razna sportska borilišta su dizajnirana da udovoljavaju najvišim ekološkim standardima, s očuvanjem energije i ponovnim korištenjem oslobođene topline i kišnice. Olimpijsko selo, poput mnogih zgrada koje se sada grada, građeno je po ekološkim standardima u vezi očuvanja energije. U isto vrijeme u Zagrebu se grade sportski objekti i zgrade koji troše velike količine energije i po ljeti a još više po zimi umjesto da ju čuvaju. Za razliku od Vancouvera gdje je sve određeno interesima građana i da im život bude što ugodniji, u Zagrebu je sve podređeno interesima raznih privatnih skupina. Zbog privatnih interesa se uništava urbana cjelina Donjeg grada. Prevladavanje privatnih interesa nad interesima građana se vidi u uništavanju Cvjetnog trga, smanjenje pješačke zone i uništavanju zelenila u Varšavskoj na račun privatne garaže i uništavanju poznate "Lenucijeve potkove" gradnjom garaže na Trgu maršala Tita, sastavnom dijelu "Lenucijeve potkove". Što je najgore ustanove i institucije koje bi se trebale baviti zaštitom kulturnih spomenika i kvalitetom života u Zagrebu dale su zeleno svijetlo tom uništavanju. Kod uništavanja "Lenucijeve potkove" našli su izgovor kako su garaže su blizu kazališta u Beču i Parizu. Zgodno je kako su pri tom zaboravili na jednu činjenicu a to je da su Beč i Pariz građeni kao centri tadašnjih carstava sa širokim glavnim ulicama i velikim trgovima u doba kad je građne dio Zagreba koji je poznat kao Donji grad i koji je građen za 30.000 stanovnika, davno premašena brojka.
Privatni interesi uništavaju ono što Zagrebu daje šarm jednog srednjoeuropskom grada ugodnog za život i pretvaraju ga u grad smoga i bezličnosti., u grad koji gubi ono što grad čini gradom.
***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,
autor teksta: Walpurga,
iz medija: Hrvatske Novine,
od  7.2.2010
Tema :: Korumpirana politika ID#1378 Rec:2
RB1001
|
Kategorija:
Predsjednik Republike
-
- Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su
USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ
ZAGREB -
Novi predsjednik RH
Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su odvjetničke kancelarije, pa se od njega ne može očekivati zalaganje za zakonsko reguliranje odvjetničkih tarifa, što je pretpostavka za vladavinu prava, borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. U kojoj je mjeri organizirana pljačka u svim institucijama vlasti na djelu, najbolje pokazuju usporedba "novih" odvjetničkih tarifa u Hrvatskoj s aktualnim tarifama u Njemačkoj. Razlike u cijenama su i do 10 puta, a ako se uzme u obzir razlika u primanjima ta se brojka penje i na 30 puta. Aktualne odvjetničke tarife su jedan od glavnih generatora korupcije i povrede ljudskih prava u Hrvatskoj. Postoji osnovana bojazan da se predsjednički kandidat Ivo Josipović neće u dovoljnoj mjeri zalagati za razvoj i primjenu dobrih standarda u pravosuđu i slobodi tržišnog natjecanja. Jedna od najtežih boljki hrvatskog društva je solidarnost pod svaku cijenu. Tako su pravnici iz sudačkih i korporativnih zanimanja, te akademske zajednice u Hrvatskoj solidarni s odvjetnicima i brane njihove interese, jer računaju da im je odvjetništvo uvijek rezervna pozicija. Hrvatski političari ne poznaju moral i ideologiju. Kod njih je interes presudan. Na kraju ove poruke nalazi se usporedna tablica odvjetničkih tarifa u Njemačkoj i Hrvatskoj (!).
Pored brojnih financijskih afera povezanih s Milanom Bandićem , građani Zagreba ga pamte po organiziranoj pljački putem naplate skupog parkinga na zagrebačkim ulicama. Tako je parking u Zagrebu višestruko skuplji od parkinga u državama u neposrednom okruženju i ostalim državama Europe. Za slučaj prekoračenja dozvoljenog vremena parkinga naplaćuju se nesrazmjerno visoke kazne koje je čak Ustavni sud RH proglasio protuustavnim. Odvoz nepropisno parkiranih vozila povjeren je tvrtki ZAGREBPARKING u vlasništvu Grada, a oni sami određuju cijene i time zloupotrebljavaju monopol. Parkirne zone su višestruko proširene, tako da su rijetki kvartovi u Zagrebu gdje se ne naplaćuje parkiranje. Taksi monopol u Zagrebu se povezuje s Milanom Bandićem. Cijene taksija su 3 puta veće od zemalja okruženja, zahvaljujući monopolu privatne udruge taksista. Grad je pred bankrotom zbog nekontroliranog trošenja. Za sve je odgovoran gradonačelnik Zagreba i kandidat za predsjednika države. Zabrinjavajuće je da, bez obzira na unutarnje sukobe, iza svih odluka gradonačelnika stoji SDP-ova većina u Gradskoj skupštini na čelu s Borisom Špremom, bivšim savjetnikom Stjepana Mesića i osobom od povjerenja Zorana Milanovića.
Površnom procjenom troškova izborne kampanje Milana Bandića dolazi se do deseterostruko veće svote od one koju je objavio. Porijeklo promidžbenog novca nije razjašnjeno. Stoga postoji osnovana sumnja da bi osoba poput Milana Bandića zloupotrijebila ovlasti predsjednika države. Također mislimo da profil Milana Bandića nije pogodan za predsjednika države. To je dovoljno da mu se uskrati povjerenje.
Niže potpisani će od dva zla birati manje i svoj glas dati Ivi Josipoviću.
Istovremeno se ispričavamo svim građanima koji su na osnovi naše sugestije u zadnjim lokalnim izborima u Gradu Zagrebu svoj glas dali nezavisnim kandidatima Josipu Kregaru i Velimiru Srići, kao i drugim zastupnicima te liste u Gradskoj skupštini. Ne samo da nisu postali očekivana alternativa postojećoj gradskoj vlasti, nego su se u nju do te mjere uključili da se nezavisni kandidat i potpredsjednik Gradske skupštine Josip Kregar javno ljubi s gradonačelnikom Milanom Bandićem.
Konačno valja se zapitati nisu li Hrvati hajdučki narod koji nije u stanju iznjedriti ni jednog poštenog političara odnosno upravljati vlastitom sudbinom. U zadnjih 20 godina od stjecanja državne samostalnosti ni jedna vlast nije bila poštena. Svjedoci smo masovnih pljački u redovima vlasti i poduzeća u državnom vlasništvu. Moralni slom je već nastupio, a uskoro se očekuje i financijski slom države. Postojeće političke snage nemaju moralnu legitimaciju za daljnju vladavinu. Organizirana alternativa ne postoji. Totalni financijski slom mogao bi biti i šansa za novi (politički) početak.
JURIS PROTECTA
udruga za unapređenje pravosuđa u RH
Zlatko Zeljko, predsjednik
PS:
USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ
Ukupan prosjek honorara bez PDV-a
VRIJEDNOST SPORA
Njemačka
Hrvatska
EUR
EUR
EUR
250,00
63,00
490,00
400,00
113,00
630,00
700,00
163,00
910,00
1.400,00
263,00
1.946,00
13.500,00
1.415,00
4.858,00
35.000,00
2.075,00
9.716,00
138.000,00
3.770,00
19.328,00
700.000,00
8.990,00
116.666,00
1,350.000,00
14.240,00
143.111,00
3,500.000,00
29.990,00
240.944,00
8,500.000,00
67.490,00
340.284,00
***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,
autor teksta: JURIS PROTECTA,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 7.2.2010
Tema :: Uspoređivanje ID#1377 Rec:3
RB132
|
Kategorija:
Zakoni u Republici Hrvatskoj
-
- Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom Narodne novine br. 69 6. 6. 2005.
Rad na računalu i zakon
ZAGREB -
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
1354
Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine« br. 59/96, 94/96 i 114/03) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi
PRAVILNIK
O SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju zahtjevi glede sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom.
Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju na rad kod kuće radnika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodavca.
Članak 2.
Radno mjesto s računalom ne smije biti izvor opasnosti od ozljede i oštećenja zdravlja radnika.
Zahtjevi u pogledu osiguranja uvjeta za rad na siguran način na radnom mjestu s računalom utvrđeni su u Prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Članak 3.
Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
a) »zaslon« je svaki računalni alfanumerički ili grafički zaslon bez obzira na način prikazivanja;
b) »radno mjesto s računalom« obuhvaća:
– računalo sa zaslonom, tipkovnicu i/ili napravu za unošenje i/ili programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika,
– dodatnu opremu
– vanjske jedinice koje imaju disketni ili drugi pogon, telefon, modem, pisač itd.,
– držač za predloške,
– radni stolac,
– radni stol ili radnu površinu,
– okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto,
– radne zadatke radnika,
c) »radnik« je osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana.
Članak 4.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:
a) vozačke kabine i kabine iz kojih se upravlja vozilima ili strojevima,
b) računalne sustave na prijevoznim sredstvima,
c) računalne sustave koji su namijenjeni javnoj uporabi,
d) prenosiva računala koji nisu predviđena za stalni rad na radnom mjestu,
e) računske strojeve, blagajne i opremu s malim zaslonom, koji prikazuju podatke ili rezultate mjerenja i koji su pomoćno sredstvo za određene radne operacije,
f) pisaće strojeve uobičajenih konstrukcija s malim zaslonom.
II. OBVEZE POSLODAVCA
Članak 5.
Poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti od narušava nja zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora.
Poslodavac mora na temelju procjene opasnosti, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir posebne i/ili kombinirane učinke utvrđenih opasnosti i štetnosti.
Poslodavci koji zapošljavaju do 50 radnika mogu sami izraditi procjenu opasnosti vezano uz rad s računalom, koju na ovjeru dostavljaju ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu za zaštitu na radu, a poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti.
Članak 6.
Poslodavac mora osigurati da radna mjesta odgovaraju zahtjevima navedenim u Prilogu ovoga Pravilnika.
Članak 7.
Poslodavac mora osigurati da radnici budu upoznati sa svim okolnostima i zahtjevima glede sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom, posebice s mjerama koje su poduzete na temelju članaka 5., 6. i 8. ovog Pravilnika.
Poslodavac mora osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način i to prilikom prvog raspoređivanja na radno mjesto, te prije provedbe svake promjene koja bi mogla utjecati na sigurnost i zdravlje na tom radnom mjestu.
Članak 8.
Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom poslodavac mora na temelju mjera iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom tijekom rada periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima. Ukoliko ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.
Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijalista medicine rada.
Članak 9.
Poslodavac mora radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu na radnom mjestu, uključujući i važnost promjene aktivnosti odnosno odmora, te njegovo odvijanje, s posebnim naglaskom na specifične opasnosti tog radnog mjesta.
Osim informiranja radnika prema stavku 1. ovoga članka, poslodavac se mora savjetovati s radnicima o svim važnim pitanjima u svezi sa sigurnosti i zdravljem na radnom mjestu, na način i u opsegu koji su utvrđeni Zakonom o zaštiti na radu.
Članak 10.
U okviru preventivnih pregleda poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada:
– prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom,
– najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala,
– na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.
Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa ukoliko se pri pregledu iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je specijalistički pregled potreban.
Potrebna financijska sredstva za provedbu mjera iz ovoga članka ne smiju ići na teret radnika.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Novo radno mjesto ili ono koje se oprema računalom mora u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika ispunjavati zahtjeve za sigurnost i zaštitu zdravlja utvrđene ovim Pravilnikom.
Članak 12.
Poslodavac mora postojeće radno mjesto koje je u uporabi na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika prilagoditi zahtjevima utvrđenim ovim Pravilnikom u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Članak 13.
Obveze prema odredbama članka 5. i 10. ovoga Pravilnika počinju teći u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 115-01/04-01/14
Urbroj: 526-08-05-6
Zagreb, 10. svibnja 2005.
Ministar
Branko Vukelić, v. r.
PRILOG
ZAHTJEVI KOJE MORA ISPUNJAVATI RADNO MJESTO IZ ČLANKA 3. PRAVILNIKA
1. OPREMA
a) Općenito
Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.
b) Zaslon
1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone.
2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.
3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini.
4. Zaslon mora biti pomičan, tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada.
5. Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°.
6. Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju.
7. Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.
c) Tipkovnica
1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.
2. Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika.
3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.
4. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima.
5. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.
d) Radni stol ili radna površina
1. Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan.
2. Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem.
3. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.
4. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini.
5. Držalo za predloške mora biti stabilno, podesivo i mora biti izvedeno i postavljeno tako, da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.
e) Radni stolac
1. Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje.
2. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.
3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.
2. RADNI OKOLIŠ
a) Zahtjevi vezani za prostor
1. Zahtjevi vezani za radne prostorije utvrđuju se prema posebnom propisu.
2. Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju.
3. Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu.
b) Osvijetljenost
1. Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost već prema vrsti rada od najmanje 300 luxa.
2. Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.
3. Redovi stropnih svjetiljaka moraju biti paralelni sa smjerom gledanja radnika na radnom mjestu. Zaslon mora biti namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehničke karakteristike da ne uzrokuju zrcaljenja na zaslonu.
c) Bliještanje i odsjaji
1. Radno mjesto mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori, drugi otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na zaslonu.
2. Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaza sunčeve svjetlosti na radno mjesto (ili u prostor tako, da ne ometaju rad).
3. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja.
d) Buka
Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dBA.
e) Mikroklimatski uvjeti
Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C).
Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.
f) Zračenje
Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim propisima.
3. PROGRAMSKA OPREMA
Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanju radnih zadataka pri radu s računalom, poslodavac mora uzeti u obzir sljedeća načela:
a) Programska oprema mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti.
b) Programska oprema mora biti jednostavna za uporabu i prila gođena razini znanja i iskustvu radnika.
c) Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća.
d) Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prila gođeni radniku.
e) Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka.
f) Programska oprema mora osiguravati, ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina, biti što manje izrazite, ko liko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada.
***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,
autor teksta: admin,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 14.12.2009
Tema :: Zakoni ID#1376 Rec:4
RB0
|
|
|
Kategorija:
Predsjednik Republike
-
- Zakon o PREDSJEDNIKU
Bira se NOVI predsjednik Republike
ZAGREB -
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Proglašavam Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992. Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.
Broj: PA4-22/ 1-92.
Zagreb, 15 travnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v r.
ZAKON
o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Opće odredbe
Članak 1.
Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači), na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina.
Članak 2.
Za predsjednika Republike Hrvatske mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Članak 3.
Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogučava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
U slučaju prestanka mandata predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. stavka 1. Ustava, izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.
Članak 4.
Dan izbora za predsjednika Republike Hrvatske određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Od dana raspisivanja pa do dana izbora predsjednika Republike Hrvatske mora proteći najnmanje 30 dana.
Članak 5.
U izborima za predsjednika Republike Hrvatske biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima republike Hrvatske
Članak 6.
Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja. Nitko ne smije biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.
Kandidiranja
Članak 7.
Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti jednoga kandidata. Političke stranke predlažu kandidate za predsjednika Republike Hrvatske na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta.
Članak 8.
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
Članak 9.
Potpisi birača u postupku kandidiranja za izbor predsjednika Republike prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matični broj predloženog kandidata, a isti podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača . Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Republike.
Članak 10.
Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske oblikovani u skladu s uvjetima i na način utvrđeni u člancima 7, 8. i 9. ovoga zakona moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Uz prijedlog kandidata iz prethodnog stavka prilaže se po sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. Politička stranka uz prijedlog kandidata za predsjednika Republike prilaže i ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom
se potvrđuje da je stranka predložila kandidata u skladu s uvjetima utvrdenim u članku 7. stavku 3. ovoga zakona.
Članak 11.
Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 10. stavka 1. ovoga zakona objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Izborna komisija Republike Hrvatske će, u roku iz prethodnog stavka, listu kandidata za predsjednika Republike dostaviti diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima radi njezine javne objave.
Članak 12.
Na listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezno se navodi naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača, obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".
Članak 13.
Od dana kad Izborna komisija Republike Hrvatske objavi listu kandidata. pa do 24 sata prije dana izbora, svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu.
Članak 14.
Hrvatska radio-televizija dužna je u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa, omogučiti svakom kandidatu za predsjednika Republike, da u jednakom vremenu izloži svoj izborni program. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su svim kandidatima za predsjednika Republike omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu .
Članak 15.
Na dan izbora kao i 24 sata koji prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Članak 16.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstva za pokrivanje troškova izbora. Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.
Izbori
Članak 17.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja
Članak 18.
Ako neki od kandidata za predsjednika Republike umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora, politička stranka odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata. U tom slučaju ne traže se uvjeti broja potpisa birača iz članka 8. ovoga zakona. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru. umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem ni jedan od kandidata nije dobio većinu iz članka 17. stavka 1. ovoga zakona pa do dana ponovljenih izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Članak 19.
U slučaju da se prema odredbama članka 17. ovoga zakona ponavljaju izbori za predsjednika Republike Hrvatske, u vremenu od dana prvog glasovanja pa do 24 sata prije dana ponovljenih izbora, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju sva prava na iznošenje izbornih programa i izbornu promičbu koji su utvrđeni u članku 13. i 14. ovoga zakona.
Tijela za provođenje izbora
Članak 20.
Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članak 21.
Izbornu komisiju Republike Hrvatske čini predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika.
Općinsku izbornu komisiju čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.
Članak 22.
Izborna komisija Republike Hrvatske:
1. brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora predsjednika Republike Hrvatske;
2. imenuje članove općinskih izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora;
3. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora;
4. nadzire rad općinskih izbornih komisija;
5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske,
6. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom;
7. objavljuje rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske;
8. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Članak 23.
Općinska izborna komisija:
1. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području:
2. određuje biračka mjesta;
3. imenuje birčke odbore;
4. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području;
5. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na području općine i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;
6. obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom.
Članak 24.
Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora određuju se zamjenici.
Općinska izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidata za izbor predsjednika Republike Hrvatske, mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provodenje izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provodenje izbora
Provođenje izbora
Članak 25.
Glasovanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u skladu sa člankom 5. ovoga zakona, na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj Najkasnije pet dana prije dana izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a općinske izborne komisije za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Članak 26. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je odredeno za glasovanje. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija. Prostorija određena za glasovanje uredit će se tako da se osigura tajnost glasovanja.
Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja
Članak 27.
Glasovanje se obavlja osobno. Glasovanje se obavlja glasačkim listićem.
Članak 28.
Glasački listić sadrži: 1. ime i prezime kandidata; 2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od hrvatskih državljana uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat". Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. Na ponovljenom izboru za predsjednika Republike kandidati se na glasački listić unose tako da je prvi po redu kandidat koji je dobio na prvom glasovanju više glasova.
Članak 29.
Glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao.
Članak 30.
Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošču utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao, smatra se nevažećim Nevažećim se smatra i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata.
Članak 31.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U 19 sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se i prije isteka roka iz prethodnog stavka
Članak 32.
Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. Nitko ne smije doći na biralište naoružan, osim u slučaju predviđenom u stavku 2. ovoga članka.
Članak 33.
Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u biračkom popisu da li je upisan birač koji je pristupio glasovanju. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redni broj ispred imena kandidata za koga birač glasuje. Ako birač nije upisan u birački popis, predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom mjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje. Glasovanje na način utvrđen u stavcima 2, 3. i 4. ovoga članka poimenično će se unijeti u zapisnik o radu biračkog odbora.
Članak 34.
Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave.
Članak 35.
Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkorn mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku od 24 sata.
Članak 36.
Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 33. stavka 3. ovoga zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata i koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Članak 37.
Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja općinskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.
Članak 38.
Općinska izborna komisija zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. Općinska izborna komisija dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi.
Članak 39.
O svom radu općinska izborna komisija vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača;
2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim :
3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova na području općine. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti i primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi općinske izborne komisije.
Članak 40.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
Članak 41.
Kad Izborna komisija Republike Hrvatske, utvrdi rezultate izbora za predsjednika Hrvatske objavit će odmah: 1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali. koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića: 2. ime i prezime kandidata koji je izabran.
Ako niti jedan od kandidata za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu koja se traži za izbor, prema članku 17. stavku 1. ovoga zakona. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će ime i prezime dva kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja na ponovljenom izboru, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Troškovi za provođenje izbora
Članak 42.
Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske. Izborna komisija Republike Hrvatske odreduje način korištenja sredstava za provodenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva općinskim izbornim komisijama.
Zaštita izbornog prava
Članak 43.
Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona.
Članak 44.
Politička stranka. dvije ili više političkih stranaka, odnosno birači koji su predložili kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kao i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima glasovalo na izborima za predsjednika Republike o kojima se glasovalo. Ukoliko je kandidata za predsjednika Republike predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature.
Članak 45.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.
Članak 46.
Ako Izborna komisija Republike Hrvatske rješavajući o prigovoru iz članka 45. ovoga zakona utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultat izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u odredenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor za predsjednika Republike Hrvatske i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.
Članak 47.
Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora kao i kandidat za predsjednika Republike koji je nezadovoljan takvom odlukom. imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje. Žalb se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je žalba predana. u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.
Članak 48.
Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava, ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.
Stupanje na dužnost i polaganje prisege
Članak 49.
Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost. posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat
U slučaju izbora predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Ustava Republike Hrvatske izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora. Na dan stupanja na dužnost, predsjednik Republike Hrvatske polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske svečanu prisegu, kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Svečana prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana, da ću se držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za očuvanje nezavisnosti. opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti".
Završna odredba
Članak 50.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 013-01/92-01/03
Zagreb, 9. travnja 1992.
SABOR REPUBLlKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,
autor teksta: administrator,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 6.11.2009
Tema :: Politka na internetu ID#1374 Rec:6
RB0
|
Kategorija:
Kud plovi ovaj brod
-
-
Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu s Ustavom Republike Hrvatske
ZAGREB -
Zakoni trebaju biti pisani u skladu s Ustavom, no nažalost sve više i više je onih koji su u sukobu s njim. Sve više do izražaja dolazi kako je famozni zakon o kriznom porezu u biti je pisan tako da dodatnog operozivanja oslobađa one koji obavljaju samostalne djelatnosti- liječnike, javne bilježnike, advokate i one koji su obogatilo na čudan način, Obični hrvatski građani, koji uredno plaćaju porez i razne doprinose još jednom moraju dati prilog kako bi zkrpali rupe koje su ispraznili razni tajkuni i upravitelji poduzeća uz zeleno svijelo političara..
Ustavni sud bi trebao ukazivati na sve ono što je u sukobu s Ustavom. Postoji narodna poslovica koja govori kako i iznad boga postoji bog a to se potvrđuje i u slučaju zakona koji grubo krše ustavna prava hrvatskih građana. Građani Hrvatske mogu podsjjetiti Ustavni sud kako mora nešto i raditi u njihovu korist. U ovom slučaju radi se o prijedlogu za ocjenu ustavnosti zakona o kriznom porezu. Skine ga se pomoću copy/paste i pošalje Ustavnom sudu. Kad budu zatrpani istim prijedlozima možda prionu i poslu.
Prijedlog : Za ocjenu suglasnosti
Zakona s Ustavom
Republike Hrvatske
USTAVNI SUD RH
Varšavska 3-5
10000 ZAGREB
Predlagatelj: Ime i prezime
adresa
PRIJEDLOG ZA OCJENU SUGLASNOSTI
ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE
S USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE
Svrha ovog Zakona prema formulaciji Vlade RH i ocjeni zastupnika u HRVATSKOM SABORU, koji su ga izglasali, jeste da se u uvjetima gospodarske krize u republici Hrvatskoj, odredi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke za razdoblje od dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. prosinca 2010.g. na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti na temelju kojih je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.
Prema članku 4. zakona, porezna osnovica u mojem slučaju je neto plaćamirovina, pošto sam ja u mradnom odnosuirovini, pa mi je od neto plaća/(mirovine u iznosu od .....odbijeno 2/4 %, to jest, na ime posebnog poreza odbijeno mi je ...kn za mjesec srpanj 2009. godine, a zakon je stupio na snagu 01.08.2009. godine, dakle naplaćen mi je porez retrogradno, iako Zakon nije bio na snazi za mjesec srpanj 2009. godine, što nema nikakve pravne podloge.
Prema članku 4. Zakona porezna osnovica je : - stavak (1) - Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke rezidenata plaća se na :
1. primitke od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) prema zakonu o porezu na dohodak,
2. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema zakonu o porezu na dohodak,
3. mirovine na koje se prema zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak,
4. primitke, koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti.
Prema članku 5. zakona o posebnom porezu, porezna stopa iznosi 2 % ako je iznos navedenih primitaka iz članka 4. Zakona o posebnom porezu veći od 3.000,00, odnosno porezna stopa je 4 %, ako je iznos navedenih primitaka iz članka 4. Zakona o posebnom porezu veći od 6.000,00 kn.
Uvaženi sude, smatram da ovaj Zakon o posebnom porezu nema pravne osnove jer nije u suglasnosti s Ustavom RH i to :
1. Ne uvažava socijalnu pravdu (kao ustavnu vrednotu), članak 3. Ustava RH,
2. Ne uvažava Ustavom zagarantiranu jednakost i pravednost, na kojim načelima se temelji Porezni sustav (članak 51. Ustava RH).
D o k a z
1. Glede socijalne pravde, smatram da Zakon o posebnom porezu nije u suglasnosti s Ustavom RH jer ima samo dvije Porezne stope : 2 % i 4 %, pa tako 4 % posebnog poreza plaća onaj zaposlenik ili umirovljenik koji ima neto primanja iznad 6.000,00 kn kao i onaj umirovljenik koji ima neto mirovinu i preko 30.000,00 kn, a zaposlenik plaća istu stopu (4%), a može imati neto plaću i preko 50.000,00 , 80.000,00 a možda i 100.000,00 kn. Tu nema socijalne pravde. Poznato je da zakon o porezu na dohodak ima čak četiri stope poreza ( 15%, 25%, 35% i 45%). Bilo bi normalno da i Zakon o posebnom porezu ima bar toliko, ako ne i više poreznih stopa.
2. Kada govorimo o načelu jednakosti, na kojoj se temelji porezni sustav (članak 51. Ustava) Zakon o posebnom porezu to u članku 1. i sadrži, ali se zakonodavac nije pridržavao toga postulata, nije obuhvatio posebnim porezom primanja od samostalnog rada (ostali su neoporezovani odvjetnici, javni bilježnici, slobodni umjetnici, sportaši, obrtnici itd. itd.). Za naše uvjete bogatiji sloj društva naše Domovine je izostavljen od oporezivanja po Zakonu o posebnom porezu. Tu nema načela JEDNAKOSTI, a ni SOCIJALNE PRAVDE, kao najviše vrednote ustavnog poretka.
3. Isto tako, Zakonodavac se u članku 1. Zakona o posebnom porezu poziva i na načelo PRAVEDNOSTI, koje je i ustavno načelo (članak 51.), ali ga se u Zakonu o posebnom porezu ne pridržava.
Naime, odmah po osamostaljenju u RH su uvedeni porezi na plaće zaposlenika, a 1997. g. (u veljači) uveden je i porez na mirovine. Svi zaposleni i umirovljenici, pa i ja, kao prvo stekli smo pravo da nam se porez određuje tako da poreznu osnovicu čini bruto plaća ili mirovina, a kao drugo stekli smo pravo da nam je određeni iznos plaće ili mirovine oslobođen poreza i to stečeno pravo imamo i sada. Od moje mirovine oslobođeno je od plaćanja poreza 3.200,00 kn.
Sva ta stečena prava zakonodavac nije poštivao pri određivanju oporezivanja po Zakonu o posebnom porezu, a trebao je (član 51. Ustava).
Smatram da Zakon o posebnom porezu nema prave osnove, jer se iz dokaza to zorno vidi, pošto Zakon o posebnom porezu nije u suglasnosti s ustavom RH.
II.
Vodeći se prezentiranim dokazima Ustavnom sudu predlažem da donese :
R J E Š E N J E
1. Prihvaća se prijedlog predlagatelja za razmatranje na Raspravnom vijeću Ustavnog suda, te po izvršenoj raspravi Ustavni sud RH donosi :
O D L U K U
1. Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke u cijelosti se ukida.
2. Vlada RH (ZMIO) će prema odredbi članka 19. stavak (2) Općeg poreznog zakona u razumnom roku, predlagatelju, poreznom obvezniku Čebin Jožefu izvršiti povrat cjelokupnog iznosa poreza plaćenog (po Zakonu o posebnom porezu bez pravne osnove), uz pripadajuće kamate.
S poštovanjem,
U Zagrebu,. datum 2009.
Predlagatelj :
Ime i prezime
***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,
autor teksta: Walpurga,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 8.9.2009
Tema :: Zakoni ID#1373 Rec:7
RB1001
|
Kategorija:
Političari
-
- Ostavka premijera bez izvinjenja i objašnjenja
Borba za vlast i bježanje od vlasti
ZAGREB -
Koliko truda političar ulaže da bi se izborio za premijersko mjesto?
Stavlja svoj privatni život na pladanj. Gubi sve u zamjenu za moć i vladanje!
Ulizuje se biračima! Radi nepopularne stvari kad uvodi restrikcije i poreze. Kompromitira se kad indirektno čini usluge dužnicima. Kompromitira
se kad prima neprimjerene poklone. Kompromitira se kad javno laže. Sve bi dao da dođe do fotelje.
No jednog dana premijer kaže. Ne . JA DAJEM OSTAVKU. Bez razumnog obrazloženja.
Postavlja se pitanja: Da li zemlja ima premijera kakvog zaslužuje? U svakom slučaju neprijereno je otići na način da se ne objasni povlačenje pa čak i ako se radi o bolesti. Jer ljudi koji su svoje sudbine predale u ruke jednog čovjeka imaju pravo znati što se u zemlji događa.
No žalosno je ako je uzork padu vlade ulazak u EU ili neki trivijalni uzrok. Ili jednostavno zamor materijala. Jer onda zbilja znači da birači na izborima kupuju samo ambalažu.
Usput Hrvatske novine bi prijavile nešto što ima indicija da se radi o ozbiljnom kriminalu a vezano uz jednu od prošlih hrvatskih vlada a radi se o sredstvima. Ovaj put ne radi se o kamionima nego o nečemu vezanim uz privatizaciju.
***************
Tekst iz kategorije: Političari,
autor teksta: S M,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 1.7.2009
Tema :: Vlada tko ne razumije ID#1372 Rec:8
RB11
|
Kategorija:
Kud plovi ovaj brod
-
-
NEODGOVORNOST
ZAGREB -
Nedavno sam morala ići u sanaciju dimnjaka kako bih mogla postaviti plinski bojler. Prilikom sanacije se je ustanovilo kako je susjed iznad mene pregradio moj dimnjak i ostavio mi je sitni otvor koji vodi u drugi dimnjak. To je već drugi put da sam ulovila susjeda u mojem dimnjaku, no dok se je prvi put prepreka uspjela uništiti ovaj put je to bilo nemoguće – radilo se je o debelom cementnom bloku u mom dimnjaku. Sin i ja smo imali ludu sreću što nismo osvanuli u crnoj kronici zbog neispravanog dimnjaka. Pri tom nitko ne bi vodi računa što je tu neispravnost uzrokovala susjedova nehat i nemarnost majstora koji su napravili prepreku u dimnjaku.
Slično mojem susjedu iznad mene se je ponijela i zagrebačka gradska vlast koja je dozvolila da se 36. Croatia delta rally 2009.vozi gradskim ulicama u doba kad se školarci vraćaju iz škole i službenici sa posla . Prolaznici koji su se u to doba našli na ulici imali su osjećaj kao se nalaze na snimanju nekog američkog filma. Između običnih vozača su se probijali natjecatelji vozeći cik cak luđačkom brzinom. Uz cviljenje guma su se zaustavljali na crveno na semaforu i uz isto tako cviljenje su kretali dalje. Mogu reći da su se organizatori i gradska vlast pokazali krajnje neodgovornim prema građanima Zagreba i natjecateljima i da su im ugrozili živote. Organizatori zbog ideje, gradska vlast zbog dozvole da se vozi utrka gradskim ulicama u doba kad je špica. U Zagrebu postoje mjesta gdje se je mogla voziti utrka uz puno manje opasnosti za živite i uz puno manje zagađenja, nego što je bio danas centar grada dok se je vozila utrka. O tome kako sudionice utrke nisu imali jednake uvjete kakve bi trebali biti u ovakvim slučajevima ne treba ni pričati.
Zbog toga mogu tvrditi kako između gradske vlasti koja utrkom ugrožava građane i mojeg susjeda koji presijeca tuđi dimnjak nema nikakve razlike jer su i jedni i drugi ugrozili živote svoje okoline. Pitam se koliko mogu imati povjerenja u gradsku vlast i gradonačelnika koji dozvoljavaju ugrožavanje ljudskih života pa makar se radilo o jednoj trci uoči izbora.
***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,
autor teksta: Walpurga,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 28.5.2009
Tema :: Kad Vas žele mrtve! ID#1371 Rec:9
RB1001
|
Kategorija:
Internet - Turizam
-
- Ciljano tržište - turisti Njemačke (Tu.Nj.)
Ponuda hrvatskih apartmana za njemačke turiste
ZAGREB -
Prezentacija turističke ponude apartmana na jadranu na novom portalu tunj.com.
Na internet stranicama prezentirana je ponuda apartmana ali samo za turiste s njemačkog govornog područja.
Portal je obrađen za ciljano tržište stoga je i odabran najpogodniji naziv domene Tu.Nj = Tu(rizam) Nj(emačka).
U biranju između dugog i deskriptivnog naziva imena domene ipak je odabir pao na lakopamtljiv naziv TUNJ.com. Na portalu je ponuda apartmana na jadranskoj obali. Dio ponude apartmana i kuća za najam je direktno oglašen od strane privatnih vlasnika dok je dio iz portfelja turističkih agencija.
***************
Tekst iz kategorije: Internet - Turizam,
autor teksta: B M,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 22.5.2009
Tema :: Turistička ponuda ID#1370 Rec:10
RB0
|
....
Pronadjeno tekstova: 943
Aproved by IMS.
|
|
Right menu
|
Novo na portalu
Vijesti
Govorne vijesti
Poruka administratora
Informacije
Klik na sliku za govor
Zanimljivosti
Internet oglačavanje
Upomoć!!!
Privatizacija Arenaturista
Povijest privatizacije
Arenaturist
Ostali linkovi
NOVINE
Automobili
Turizam
Tražilice
RSS kanali
Tekstove kreiraju
AUTORI KOLUMNI:
Ostali Autori
|
|
|
|
|
|
Oglasni
prostor |
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL
na email!
|
|
|
|
|
|
|
HRV.-