Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (950) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Tko je tu glup? -  

Zlatna bula i Varšavska
ZAGREB 

Zagreb je uvijek bio otvoren prema došljacima. Za vrijeme najezde Tatara u njega se je sklonio i tadašnji kralj Bela IV. Za pruženo gostoprimstvo pruženu pomoć pred navalom Tatara, kralj Bela IV proglasio je Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Građani ttadašnjeg Zagreba (odnosno Gradeca) dobili su povlastice koje su se donosile na određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja.

Zlatna bula Bele IV počinje ovim riječima:
,,U ime svetoga Trojstva i nedjeljivoga jedinstva. Amen. Bela, milošću božjom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije.''
Kako je tada bio običaj, kralj sebi u dokumentu govori ,,mi'', a evo najvažnijih povlastica koje je Gradecu dao ovim dokumentom:
,, Stoga, budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,, Stoga, budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,,Ovakvi su, dakle, uvjeti i slobode građana što stanuju i naseljavaju se na gore spomenutom brdu, koje su sami među sobom sastavili, a mi smo ih potvrdili:...''

,,... nisu obvezni plaćati carine ni na kojem mjestu unutar kraljevskih granica.''

,,Nadalje, građani spomenutog grada ili kmetovi iz sela koja mu pripadaju, a koja se nalaze uz samo gradsko područje, nisu obvezni stati ni pred koji sud, osim pred gradskog suca''

,,Građani pak neka slobodno biraju odakle god hoće gradskoga suca kojeg moraju predložiti nama na potvrdu i kojega mogu po svojevoljnoj prosudbi mijenjati svake godine.''

,,A za uzdržavanje građana koji stanuju na spomenutom brdu, dali smo zemlju oko istog brda Griča, odredivši po našem ljubljenom i vjernom Dioniziju, banu čitave Slavonije, da je isti građani vječno posjeduju u stalnim i određenim granicama; granice ove zemlje teku ovako: ...''

,,... ako bilo koji građanin drugoga građanina povrijedi, izvrgne ruglu ili sramoti, pa ako mu se to dokaže, neka plati oštećenome deset penza, a za općinske troškove sto denara; ako se netko ne bi nakon trećeg ukora popravio, neka mu općina zaplijeni čitav imetak, a on kao ozloglašen neka bude sramotno istjeran iz grada. Ako netko ćušne drugoga ili ga zlobno povuče za kosu, neka pretrpi istu kaznu.''
Zlatna bula Bele IV je bila temelj za daljnji privredni, kulturni, politički razvoj grada Zagreba. Ona mu je omogućila da nepotrebni nameti ne koče njegov razvoj, nego da on teče više ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi uvjeti omogućuju, a oni su bili vrlo povoljni.
Godine 1850. ujedinjuje se Gradec, Kaptol, Nova Ves, Vllaška i Horvati, dotad autonomne municipije, spojile su se u jedinstveni kraljevski grad Zagreb. Ukinuta je šest stoljeća duga tradicija biranja gradskog suca, a na čelo grada je postavljen gradonačelnik. Nastajanje jedinstvenog kraljevskog grada Zagreba omogućilo je izgradnju grada u interesu građana.
Slučaj Cvjetnog trga i Varšavskea dokazuju kako Zagreb više nije slobodan demokratski grad već je postao privatno vlasništvo pojedinaca i interesnih skupina, a građanima je oduzeto pravo odlučivanja o gradu kavim žele da bude. Nema drugih riječi za odluku pojedinaca da idu protiv želje struke i građana Zagreba  


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.5.2010. 
Tema :: Tko je tu glup?  ID#1386 Rec:1  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Parlamenti  -  Više èlanaka iz kategorije :: Parlamenti
Više èlanaka iz iste grupe...Saborski zastupnici - Sjeci ruke lopovima, reče parlamentarac i sve po starom 

Bolesni umovi vladaju Hrvatskom
ZAGREB 

Na hrvatskom webu može se pozivati na nasilje bez posljedica.
Ono što zastrašuje da tvorci Ustava koji jasno ZABRANJUJE u svom 39 članku "svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja".
Takva osoba treba zauvijek nestati iz javnog života i politike i dok za ovakvo promicanje nasilja ne bude drastičnih pravnih nenasilnih sankcija nasilje će u zemlji samo kulminirati.
Prenosimo tekst.
STAV DAMIRA KAJINA O SPORNOJ NABAVCI VATROGASNIH VOZILA
Gostujući u jednoj emisiji Radio Pule saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin dotakao se nekoliko aktualnih tema pa smo tako ćuli da Kajin nema ništa niti protiv šerijatskih zakona u kojima bi se onima kojima se dokažu otuđenja stavljale ruke na panj i potom odsijecale. Komentirajući jučerašnju informaciju o optužbi kako je SDP-ova vlada kupovala vatrogasna vozila tvrtke Daimler te kako je pritom uzimala mito, Kajin je rekao kako se u Istarskoj županiji nisu nabavljala ta vozila te kako IDS nije više bio u Vladi kada su napravljene sporne transakcije. Autobusi Mercedes te vozila hitne pomoći iste marke koja su nabavljena u Puli nabavljani su u periodu kada na vlasti nije bio IDS nego netko drugi pa bi stoga trebalo vidjeti na koji su način nabavljana ta vozila. Kajin smatra kako bi slučaj nabavke vatrogasnih vozila trebalo istražiti do kraja pa ako se pokaže i dokaže da je bilo malverzacija počiniteljima budu odsječene ruke ako će to djelovati odgojno. Na pitanje voditelja kako objašnjava pozajmice koja se u javna poduzeća davala Glasu Istre Kajin je rekao kako je političko rukovodstvo Županije znalo za te transakcije ali na njih nije utjecala, no Kajin smatram kako se treba sve učiniti da Glas Istre opstane. „Da se razumijemo, jedna Hrvatska radio televizija sa milijardu i sto milijuna kuna pretplate ima preko petsto milijuna kuna nepodmirenih računa,Nova TV ima dvadeset i RTL ima dvadeset milijuna kuna nepodmirenih računa. Neke jake medijske kuće rasprodaju svoju imovinu zbog pada tiraže“ rekao je Kajin.
„Za gro tih transakcija prema Glasu Istre saznao sam na pogrebu pokojnog Đanija Bažona, ja sam do tada znao samo za jednu pozajmicu. Glas Istre je sustav koji zapošljava 450 ljudi, ta tvrtka proračunu što Županiju što gradova i općina izdvaja 50 -60 milijuna kuna godišnje. Glas Istre spada među petnaest tvrtki koji u Istri ima najveći broj zaposlenih. Kad su komunalna poduzeća uplaćivala novac Glasu Istre, nitko nije znao da su se prije toga kupovala turistička zemljišta, lovišta i nekretnine, razmišljalo se o zaposlenicima i njihovim plaćama. Direktori javnih poduzeća znali su da je Danko Končar mjesec dana prije tih pozajmica, od malih dioničara kupio 33 posto Glasa Istre za 1,8 milijuna eura. Po tom osnovu se stekao dojam kako se radio o jednoj od najjačih tvrtki u Istri. Neki novinari su na toj transakciji prodaje dionica Danku Končaru zaradili od 100 tisuća do 500 tisuća eura. No ono što ja tvrdim je to da će taj novac biti vraćen javnim poduzećima. Danas se neki novinari pitaju dali se na taj način moglo kupovati politički utjecaj, takvima ja poručujem da su se te transakcije dešavale u prosincu prošle godine i siječnju ove godine kada su izbori bili za nama, no na isti način možemo optužiti onoga koji je tražio avansno plaćanje cigareta da je vršio politički pritisak na one koji nisu imali za plaću“ zaključio je Kajin. (REX)
Gore naveden tekst smatrali smo potrebo je prenijeti u cijelosti!
Nadamo se da slijedeća objašnjenjenja i prijedlozi u saboru neće biti da se primjenjuju metode Adolfa Hitlera (ali ne na vjerskoj ili ncionalnoj bazi, već na osnovu kriminlanih dosjea).

 


***************
Tekst iz kategorije: Parlamenti,  autor teksta: Olaf Ado,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.3.2010. 
Tema :: Saborski zastupnici  ID#1385 Rec:2  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Marketing u gospodarstvu - Započela serija seminara Murexinovog programa 

MUREXIN EDUCA TOUR PREMIUM 2010
ZAGREB 

Predavanjem u Opatiji 17.03.2010. započeo je novi Murexinov program edukacije poslovnih partnera pod nazivom Murexin Educa Tour Premium 2010. Ciklus predavanja namijenjen je trgovačkom osoblju Murexinovih dugogodišnjih poslovnih partnera s ciljem edukacije trgovačkog osoblja o tehničkim karakteristikama proizvoda i prodajnim vještinama.
Nakon Opatije Educa Tour Premium nastavlja se predavanjem u Splitu 14.04.2010. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Administrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  23.3.2010. 
Tema :: Marketing u gospodarstvu  ID#1384 Rec:3  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Parlament - UPUTE ZA IZRADU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2008 do 2010 GODINE 

Državni proračun i planovi prije par godina
ZAGREB 

Zakonom o proračunu (NN, broj 96/2003) propisano je da, nakon Smjernica ekonomske i fiskalne
politike Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo financija dostavlja korisnicima proračuna Upute za
izradu prijedloga državnog proračuna (u daljnjem tekstu: Upute).
Korisnici proračuna su proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici koji su utvrđeni Pravilnikom o
utvrđivanju korisnika proračuna (NN, broj 80/2004) i objavljeni u Registru korisnika proračuna (NN,
broj 81/2007).
Upute sadrže:
• temeljne ekonomske pokazatelje iz smjernica Vlade RH o ekonomskoj i fiskalnoj politici za
sljedeće trogodišnje razdoblje,
• metodologiju izrade i
• rokove za izradu državnog proračuna.




 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.2.2010. 
Tema :: Parlament  ID#1383 Rec:4  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Rječnik - državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske. 

KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA
ZAGREB 

KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA

administrativna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim proračunskim korisnicima (ministarstvima,
agencijama i sl.).

amandmani - prijedlozi za izmjenu i dopunu prijedloga proračuna koji se obično iskazuje povećanjem ili
smanjenjem sredstava za pojedine proračunske korisnike.

bruto domaći proizvod (BDP) - ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom
kalendarske godine.

deficit - višak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju.

dijeljenje poreza - podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje poreznim prihodima između središnje
vlasti i nižih razina vlasti (v. zajednički porezi).

unutarnji javni dug - javni dug države domaćim vjerovnicima.

doprinosi - vrsta javnih prihoda pri kojima je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu. U Hrvatskoj se
ubiru iz plaće i na plaću (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca). Doprinosi čine prihode
izvanproračunskih fondova – zdravstvenog i mirovinskog, te fonda doplatka za djecu. Služe za financiranje
državnih usluga koje imaju socijalnu komponentu.

dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ih država dodjeljuje lokalnim jedinicama (županijama, općinama i
gradovima) na temelju izmjerene fiskalne nejednakosti. Pravo ostvaruju samo one lokalne jedinice koje imaju
ispodprosječni fiskalni kapacitet, odnosno koje vlastitim prihodima ne mogu pokriti potrebnu proračunsku
potrošnju.

državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske.

Državni ured za reviziju - samostalna, neovisna institucija koja obavlja revizije državnog proračuna,
proračuna lokalnih jedinica, izvanproračunskih fondova, državnih i javnih poduzeća, te poduzeća koja se
djelomice ili u cijelosti financiraju iz proračuna. Državni ured za reviziju ocjenjuje usklađenost trošenja
proračunskih sredstava s planiranim i odobrenim iznosima tih sredstava.

fiskalna godina - vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode.
U Hrvatskoj je jednaka kalendarskoj godini (1. siječnja 31. prosinca).

fiskalni kapacitet - sposobnost lokalnih jedinica (županija, općina i gradova) da vlastitim proračunskim
sredstvima financiraju proračunske rashode.

funkcionalna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim namjenama (javni red i sigurnost, obrana,
zdravstvo i sl.).

izdaci - nepovratna tekuća i kapitalna plaćanja, s protuobvezom ili bez nje kao i isplaćene potpore i transferi
drugima.


instrumenti javnog duga - krediti, zajmovi, obveznice i trezorski zapisi kojima se država koristi za
financiranje prekomjernih rashoda (deficita).

izravni porez - neposredni ili direktni porez koji se izravno nameće poreznom obvezniku, npr. porez na
dohodak, dobit, imovinu te na nasljedstva i darove.

izvanproračunski fondovi - pravne osobe koje se financiraju iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili
neporeznih prihoda. U RH to su Fond mirovinskoga i invalidskog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, Hrvatski zavod za za-pošljavanje, Fond doplatka za djecu, te Hrvatske vode.

izvršenje proračuna - trošenje proračunskih sredstava tijekom godine za namjene i ciljeve koji su utvrđeni
proračunskim planom.

javne financije - grana ekonomije koja se bavi analizom politike državnih prihoda i rashoda.

javni dug - ukupna zaduženost države prema domaćim ili inozemnim vjerovnicima u određenom trenutku.
To je proračunski deficit kumuliran na svim razinama na ko-jima država prikuplja i troši sredstva (na razini
državnog proračuna, proračuna lo-kalnih jedinica te izvanproračunskih fondova).

javni sektor - dio nacionalnoga gospodarstva koji u najširem smislu obuhvaća sve razi-ne državne vlasti,
sustav socijalnoga, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te jav-na poduzeća.

jedinica lokalne samouprave i uprave - općina, grad, županija.

kapitalni izdaci - izdaci za nabavu zemljišta, nematerijalne imovine, zaliha, nefinan-cijske imovine i sl., kojih
je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni prihodi - primici od prodaje nefinancijske kapitalne imovine kao što su zem-ljište, nematerijalna
imovina, robne zalihe i drugo, kojih je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni projekt - projekti čija izvedba (izgradnja) traje dulje od godine dana i od ko-jih se očekuje povrat
(korist, dobit) u godinama nakon izgradnje (škole, bolnice, autoceste, mostovi i sl.). U Hrvatskoj se kapitalnim
projektom smatra kapitalni iz-datak čija je vrijednost veća od 200 000 kuna.

konsolidirani proračun središnje države - proračun nakon poništavanja medusobnih transakcija (transfera)
između državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.

konsolidirani proračun opće države - proračun nakon poništavanja medusobnih tran-sakcija između
državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova te prora-čuna lokalnih jedinica. To je stvarni
pokazatelj financijske pozicije, odnosno priho-da, rashoda i zaduživanja države.

neizravni porez - posredni ili indirektni porez na dobra i usluge što se ubire neizravno preko posrednika –
uvoznika, proizvođača ili prodavača, npr. porez na promet, do-danu vrijednost, trošarine i carine.

opća država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, obuhvaća sve
razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru pri-hode i izvršavaju rashode. U Republici Hrvatskoj
opća država obuhvaća državni proračun, proračune lokalnih jedinica i izvanproračunske fondove.



opće dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ga država daje lokalnim jedinicama bez pro-pisivanja namjena
korištenja. Lokalne jedinice samostalno raspolažu dotacijskim sredstvima i troše ih za namjene koje same
odrede. Način dodjele opće dotacije od-ređen je čl. 48. i 49. Zakona o financiranju jedinica lokalne
samouprave i uprave.

porezi - vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno plaćanje državi bez protunaknade.

porezna osnovica - predmet ili iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, npr. dobit trgovačkog društva,
dohodak fizičke osobe, nekretnine, tj. konačni iznos do kojega se dolazi nakon što su uzeti u obzir svi odbici,
gubici i osobni odbici.

porezna stopa - obično postotak ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba i usluga i sl. koji se plaća
državi. Ako je izražena kao postotak, može biti progresivna,proporcionalna ili regresivna. Bez obzira na
vrstu, primjenjuje se na poreznu osnovicu koja se razlikuje ovisno o prirodi poreza o kojemu je riječ.

porezni obveznik - osoba koja konačno snosi teret porezne obveze za bilo koji određeni status, djelatnost ili
transakciju.

potpore - primici bez protuobveza, neotplativi i neobvezni primici od tuzemnih i inozemnih jedinica državne
uprave ili međunarodnih institucija.

posudbe umanjene za otplate - transakcije države s drugim subjektima koje se sastoje od posudbi i otplata.
Posudbe koje imaju obvezu povrata (otplate) daju se npr. u zemlji (županijama, općinama, građanima i sl.) i u
inozemstvu (vladama i međuna-rodnim institucijama).

prihodi - novac koji prikuplja država. To su porezi, pristojbe i naknade za različite uslu-ge te prihodi od prodaje
državne kapitalne imovine.

primici proračuna - sredstva koja država dobiva zaduživanjem po osnovi primljenih kredita i zajmova,
izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira.

prirez - financijski instrument kojemu kao osnovica plaćanja služi iznos već plaćenog “poreza”. Obično se
uvodi na izravne poreze. U Hrvatskoj pravo na uvođenje prire-za poreza na dohodak imaju gradovi s više od
40 000 stanovnika.

privremeni proračun - proračun koji vrijedi tri mjeseca. Donosi se kada Sabor ne donese proračuna prije
početka fiskalne godine (v. privremeno financiranje).

privremeno financiranje - financiranje proračuna za razdoblje od tri mjeseca. Obuhva-ća najviše 25 %
proračunskih sredstava korištenih u istom razdoblju prethodne godine (v. privremeni proračun).

proračun - procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države,
odnosno lokalne jedinice koje odobrava Hrvatski sabor, odnosno skupština lokalne jedinice u skladu s
odredbama Ustava i drugih zakona.

proračunski deficit - višak državnih rashoda nad državnim prihodima u određenom razdoblju, najčešće
godini dana.


proračunski korisnici - agencije, ministarstva i ostala tijela državne uprave, vlasti i svi ostali koji se
financiraju iz proračuna.

proračunska pozicija - naziv za pojedine proračunske prihode i primitke te rashode koji se dalje klasificiraju
na skupine i podskupine računa.

proračunska stavka - v. proračunska pozicija

protuobveza - stanje kada se za primljeni ili plaćeni iznos zauzvrat mora obaviti usluga ili dostaviti roba.

račun financiranja - dio proračuna u kojemu se prikazuje način financiranja proračunskih manjkova
(deficita), te trošenja proračunskih viškova (suficita).

rebalans - izmjenu proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje ili povećanje u od-nosu prema izvorno
planiranom proračunu. Obavlja se tijekom godine.

riznica (državna riznica) - sustav proračunskoga i financijskog upravljanja državnim prihodima, rashodima i
dugovima. Obuhvaća planiranje, izvršavanje te nadzor i upotrebu sredstava državnog proračuna.

skupina računa - oznaka (broj) za pojedinu proračunsku poziciju (stavku) koja služi za evidentiranje i
praćenje razine prikupljenih prihoda i korištenih rashoda.

središnja država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, u
Republici Hrvatskoj obuhvaća državni proračun i izvanproračunske fondove.

suficit - višak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju.

transferi - financijska sredstva koja središnja država osigurava lokalnim jedinicama u obliku udjela u
jednome ili više poreza (okomito fiskalno izravnanje) te u obliku međužupanijskog (vodoravnog) fiskalnog
izravnanja dotacijama od više prema ni-žim razinama vlasti.

unutarnji javni dug - ukupno zaduženje države u zemlji kada su glavni vjerovnici gra-đani, poduzeća te
financijske institucije.

zajednički porezi - podjela poreza (njihove porezne osnovice) između središnje vlasti i nižih razina vlasti.
Dijeleći poreznu osnovicu među razinama vlasti, središnja vlast kontrolira i utječe na visinu prikupljenih poreza
mijenjanjem stopa ili odnosa u po-reznim prihodima koji ostaju na razini lokalnih jedinica. Država i lokalne
jedinice u Hrvatskoj međusobno dijele poreze na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretnina te
porez od igara na sreću.

veličina države - udio državne potrošnje (rashoda) u bruto domaćem proizvodu.







 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.2.2010. 
Tema :: Rječnik  ID#1382 Rec:5  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Smijeh ne netu - STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONAŠANJA  

LEPO PONAŠANJE
ZAGREB 

STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONAŠANJA
1.Hodeć, z rukami se ne dopušća lamatati niti sedeč z nogami klatariti i zvoniti a niti se preveč zritavati.

2. Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi škripati ili zehajuč kakti vuk zavijati a niti kak prostak s celim se telom rastezati i pri tom zdehavati i puhati kak nadušlivec.

3. Ak se hoče kašlati ili pak kehnuti, pošteno je gubec na stran obrnuti i z ropcom ga pokriti a pri tem robec ne sme bit zasran z stvrdnutim šmrkli i drugim nesnagama od prošlotedng kehanja i kašlajna.

4. Ak negdoga sili hračkati ili se seknuti, naj se zropcem pokrije i obrne na stran a hrački naj ostaneju v ropcu a ne okoli po stolu, ljudem po oblekama i goloj koži špricati- Pri seknjavanju ni treba trubiti kak osel kad je srdit.

5. Pri stolu roke, zubi i škrbe moraju biti čisti. A ak se je od jela med škrbama kaj zavleklo i ostalo - gerdo je videti će se to z nožom, vilicom ili pak noktima vun vleće i trebi. Zemi lepo dreveni zubotrebec ( če je zubotrebce domačin del na stol! ) pokri z rokom gubec i skopaj to po skrivečki i ne pluvaj to po celom svetu nego po skrivečki lepo pod stol po tiho i kulturno pluni.

6. Med ljudem i v društvu, nofte obrezavati ili još gorše ogrizavati - ni lepo videti. Hudo je i odurno po nosu s persti dupsti i po njemu črve iskati.

7. Če se z nekim spominaš - ni lepo pajdašu pred nosom z rokami lamatati i mahati, natreskavati ga, za opravu ga natezati, z rokami ga poguravati ili z laktom vu rebra drukati.

8. Na silu se smejuč dodvoravati se i šmajhlati nekomu, ne služi ti na čast. Isto tak smejati se tak da se ni gromovi i strele ne čujeju a i tak da zevaš kak som i sve ščrbe svima pokazivaš, ni lepo.

9. Ak pri stolu nešči spelava norije i za šalu norija i tebe dotakne, treba je z smehom sprejeti i ne kvariti veselo raspoloženje pajdašije.

10. Ak pri stolu nešči još po malo nekaj jede - ni treba spovedavati kakvi odurni vic gde je dreka iili kakve druge gnjusobe, kaj se nebi siromak onaj jedec tu zbljuval. Ni spametno pripovedati ni kakav politički vic jerbo moreš dojti v rešt.

11. Pri stolu se hlačnjak ne popravla niti kopča šlic. Isto tak nit gače na dretu ( svitnjak ) nebuš tu popravlal i natezal a nebuš se ni po jajcima ili riti čohal makar te fest svrbelo. Stisnul buš zube i junački to zdržal za kaznu kaj si jajca ne pereš.

12. Pri stolu se ne loviju i trebiju buhe, vuši i drugi puzeči i grizeči gadi. A če se na nekom drugom kaj je blizu tebe nakaj takvoga jako vidi - ne početi kričati, vriskati ili nekak drugče noreti, nego se tiho i po skrivečki z ancuga ili las gada zeme i med prstima zdrobi i pod stol hiti da nihče niš ne čuti nit ne vidi.

13. Ak su kuharice malo zavlekle pa se na jelo malo dulje čeka - ni treba zubmi škripati, z očma kolutati, glasno pridihavati, spitavati: kaj bu kaj za jesti?... i davati druge znake po kojima bi se moglo videti da si lakoten gladuš.

14. Če je juha kipuča, ni treba vu nju preveč puhati kak bik kad vidi kravu pa da se sve z tanjura okoli preleva - treba je po male v žlicu pripuhavati. A onda, ni lepo vu se z žlice vleči hlapljivo kak živina i srkati da se čuje kak struganje kravskog vagira ili škripanje kotača na zdencu.
15. Ak se v tanjuru najde kakakav smrad ili nekaj odurnoga , ne početi kričati i zderavati se na domačiju. To se s persti po skrivečki zvadi i pak hiti pod stol. A če si to prekesno primetil pa ti se najde v gupcu i na jeziku - gubec pokri z rokom i takaj po skrivečki obrni se na stran i malo pod stol i tam to po tiho pluni.

16. Isto tak če si bil preveč lakoten pa si v gubec del kipoču juhu ili nekaj drugo - nebuš to spošprical po stolu ili po ancugima susedov a ni dobro to plunuti ni vu svoju ruku jer kam buš posle s tim? I to treba ležerno kak da ni niš bilo, plunuti pod stol i onda se malo kakti nakašlati kaj bi se gubec čim predi ohladil.

17. Smrdeče štrunfe i obojke na nogah nebuš donesel vu fino društvo. To ti je za po doma. Za stolom ni dopuščeno pezdenje. Lepo se vdigneš i prejdeš nekam drugam v hiže i tam ga spezdiš po tiho da se pezdec ne čuje do ljudeh a nebu se ni čutil jer se bu zmešal z drugim domačim hižnim smrdočinama.

18. Ak je na stol došlo meso s koščicama, njih buš kulturno oglobal a ne po pesje shrskal. Koščice buš lepo isto tak kulturno pridržaval v levoj ruki a ne rashitaval okolo ili z njima okolo streljal. Posle bu ti neko od domačih donesel nekakvu posudu kam buš kosti del.

19. Celo vreme pri jelu, gerdo je videti i čuti ak negdo z čubami kak prasica cmokoče, ak mu se scejava po bradi i anjcugu a persti su mu masni kak da je z rokom napoja mešal. Ni treba roke brisati vu stolnjak tak da se to tam vidi.


20. Tuđu žensku pri stolu ne ščipati i pod stolom s kolenima smicati ili joj z rukom oko gač prčkati.

21. Ak su tu mužikaši, onda se bu i tancalo. Pri tancu tuđu babu nesmeš preveč stiskati tak da bi to videl njezin muž a još menje da bi se videlo kak ju s nečim "tvrdim" po malo žuglaš i na greh vlečeš.

To su najvažnejše regule kojih se treba držati jer smo mi Hrvati kulturni evropejski narod. A ima još regula za druge kojekakve prilike. Domoljublje i kultura su na prvom mestu! 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.2.2010. 
Tema :: Smijeh ne netu  ID#1381 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Jao nama! -  

Tužna vijest
ZAGREB 

Javljam tužnu vijesto. Dne 11.02.2010. godine rano ujutro u 3.30 sati je teško povređena Demokracija. Pitanje je da li će preživjeti nanesene povrede. Na istom mjestu gdje je povređena Demokracija se je poskliznula i pala Pravna država. Mjesto pada je Varšavska ulica Razlog pada mirni prosvjed građana protiv devastacije grada, sužavanja pješačke zone, gradnje privatne prilazne rampe na javnoj površini – Varšavska ulica i plaćanja te iste privatne rampe sa strane građana Zagreba. Prosvjednici su toliko krivi jer su mislili kako su im ustavom zajamčena pravo na slobodu mišljenja i mirne prosvjede. Barem su si tako protumačili neke članke Ustava

Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Članak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Članak 14.
Svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 20.
Tko se ogriješi o odredbe Ustava o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

Novoizabrani predsjednik Ivo Josipoviće je na izjavio na Facebooku:
"Pravo na slobodu izražavanja mišljenja i pravo na mirne prosvjede sastavni su dio demokracije zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Ako prosvjed narušava javni red i mir ili šteti zakonitim interesima trećih, intervencija državnih tijoela mora biti razmjerna u odnosu na moguću opasnost koju izaziva prosvjed. Intervencija koja se dogodila u Varšavskoj ulici dovodi u pitanje načelo razmjernosti opsegom prisile koja je uporabljena prema građanima. Očekujem da policija hrvatskoj javnosti i nadležnim državnim tijelima objasni opravdanost primjene prisile i uhićenje dvadesetitroje građana zbog otpora četvorice prosvjednika"
"Prosvjedi građana povodom radova u Varšavskoj ulici i njihovi argumenti čine potrebnim da nadležna tijela Grada Zagreba te nadležna inspekcijska tijela ponovno ispitaju cijeli predmet koji je povod nemilom događaju i da o svojim nalazima detaljno izvijeste javnost",

Demokracija je teško povređena a pravna država se je jako poskliznula u onom trenutku kad su u rano jutarnjim satima, bilo je 3.30, na 23 mladih ljudi koji su mirnn prsvjedovali u kontejnerima krenulo 41 policajac i 29 interventnih policajaca (speijalaca). Istina je da za dva postavljena kontejnra nije bila izdana dozvola, ali isto tako je i istina da je za vrijeme prosvjeda, večer prije pred 4000 građaa prosvjednika i kamerama raznih medija bilo rečeno kako su kontejenri postavljeni da se spriječi devastacija Varšavske dok se ne riješi tužba u vezi privatne rampe koja će biti plaćena novcem grđana Zageba. Onog trenutka kad se riješi tužba kontejneri se miču. Dok su prosvjdnici prizivali pravnu državu ni u snu nisu mogli pomisliti da će se par sati kasnije dogoditi gore nego što što se je događalo građanima Zagreba kad su demnostrirali 1971. godine na Trgu Republike – današnjem Trgu bana Jelačića.
Poskliznućem pravne države koje je kao posljedicu imalo tešku povredu Demokracije se je pokazalo koliko su interesi pojedinaca i interesnih skupina iznad interesa naroda, u ovom slučaju građana Zagreba.

Da li će Demokracija umrijeti od nanesenih povreda ili će se uspjeti oporaviti ovisi o svima nama. Zbog toga se trebamo truditi da nam se Demokracija oporavi i da se Pravna država opet ne posklizne.

Hvala.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.2.2010. 
Tema :: Jao nama!  ID#1380 Rec:7  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Hrvatska danas - Kako štediti energiju  

Fasade i energetska učinkovitost
ZAGREB 

Fasade i energetska učinkovitost
Danas sve važniju ulogu igra fasadni sustav koji je toplinski omotač objekta.
Objekti, stambene zgrade kroz svoje vanjske zidove gube značajnu količinu toplinske energije.
Pronašli smo termalne slike jedne obiteljske kuće. Prva slika je napravljena prije postavljanja Energy Saving Systema dok druga
slika .prikazuje zračenje nakon postavljanja termičke izolacije.
Toplotna izolacija se koristi kako u novogradnji tako i u termičkim sanacijama postojećih zgrada.
Toplinska izolacija sastoji se toplinskog izolatora, morta za lijepljenje i izravnavanje, fasadne žbuke i fasadne boje..



Slika termovizije s internet stranica
Istarske Tvornice Vapna 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: F Asad,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  8.2.2010. 
Tema :: Hrvatska danas  ID#1379 Rec:8  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Korumpirana politika -  

VANCOUVER I ZAGREB
ZAGREB 

Ovih dana se u kanadskom gradu Vancouveru održavaju Zimske olimpijske igre. Grad Vancouver i grad Zagreb imaju mnoge sličnosti i raznolikosti.
Vancouver je jedan od najvećih kanadskih industrijskih centara. Danas broji oko 560.000 stanovnika (2001.), 2007. godine bio treći najpoželjniji svjetski grad za živjeti. Taj status je dobio zahvaljujući ljudima koji su vodili i upravljali gradom i željeli su napraviti grad prilagođen potrebama čovjeka i u kojem je ugodno živjeti. Brojne zelene površine, vrtovi i preko 180 parkova.

Zagreb je isto jedan od najvećih industrijskih centara Hrvatske, ima 779 145 (2001.) stanovnika. Tijekom vremena usvojio niz europskih i svjetskih propisa u razvoju zelenih p ili "ovršina, njihovom uređivanju i održavanju. U Zagrebu je jedna od najvećih i najljepših perivoja ovog dijela Europe – Maksimir. Zagreb danas ima 30 parkova, koji zauzimaju površinu od oko 402 000 m2. Među najreprezetativnijima su, zasigurno, parkovi poznate "Lenucijeva potkova" ili "Zelena potkova" koja je važno obilježje urbanom identitetu Zagreba.
Tu završava sva sličnost između Vancouvera i Zagreba.

Dok se u Vancouveru razna sportska borilišta su dizajnirana da udovoljavaju najvišim ekološkim standardima, s očuvanjem energije i ponovnim korištenjem oslobođene topline i kišnice. Olimpijsko selo, poput mnogih zgrada koje se sada grada, građeno je po ekološkim standardima u vezi očuvanja energije. U isto vrijeme u Zagrebu se grade sportski objekti i zgrade koji troše velike količine energije i po ljeti a još više po zimi umjesto da ju čuvaju. Za razliku od Vancouvera gdje je sve određeno interesima građana i da im život bude što ugodniji, u Zagrebu je sve podređeno interesima raznih privatnih skupina. Zbog privatnih interesa se uništava urbana cjelina Donjeg grada. Prevladavanje privatnih interesa nad interesima građana se vidi u uništavanju Cvjetnog trga, smanjenje pješačke zone i uništavanju zelenila u Varšavskoj na račun privatne garaže i uništavanju poznate "Lenucijeve potkove" gradnjom garaže na Trgu maršala Tita, sastavnom dijelu "Lenucijeve potkove". Što je najgore ustanove i institucije koje bi se trebale baviti zaštitom kulturnih spomenika i kvalitetom života u Zagrebu dale su zeleno svijetlo tom uništavanju. Kod uništavanja "Lenucijeve potkove" našli su izgovor kako su garaže su blizu kazališta u Beču i Parizu. Zgodno je kako su pri tom zaboravili na jednu činjenicu a to je da su Beč i Pariz građeni kao centri tadašnjih carstava sa širokim glavnim ulicama i velikim trgovima u doba kad je građne dio Zagreba koji je poznat kao Donji grad i koji je građen za 30.000 stanovnika, davno premašena brojka.

Privatni interesi uništavaju ono što Zagrebu daje šarm jednog srednjoeuropskom grada ugodnog za život i pretvaraju ga u grad smoga i bezličnosti., u grad koji gubi ono što grad čini gradom.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010. 
Tema :: Korumpirana politika  ID#1378 Rec:9  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Uspoređivanje - Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su  

USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ
ZAGREB 

Novi predsjednik RH
Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su odvjetničke kancelarije, pa se od njega ne može očekivati zalaganje za zakonsko reguliranje odvjetničkih tarifa, što je pretpostavka za vladavinu prava, borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. U kojoj je mjeri organizirana pljačka u svim institucijama vlasti na djelu, najbolje pokazuju usporedba "novih" odvjetničkih tarifa u Hrvatskoj s aktualnim tarifama u Njemačkoj. Razlike u cijenama su i do 10 puta, a ako se uzme u obzir razlika u primanjima ta se brojka penje i na 30 puta. Aktualne odvjetničke tarife su jedan od glavnih generatora korupcije i povrede ljudskih prava u Hrvatskoj. Postoji osnovana bojazan da se predsjednički kandidat Ivo Josipović neće u dovoljnoj mjeri zalagati za razvoj i primjenu dobrih standarda u pravosuđu i slobodi tržišnog natjecanja. Jedna od najtežih boljki hrvatskog društva je solidarnost pod svaku cijenu. Tako su pravnici iz sudačkih i korporativnih zanimanja, te akademske zajednice u Hrvatskoj solidarni s odvjetnicima i brane njihove interese, jer računaju da im je odvjetništvo uvijek rezervna pozicija. Hrvatski političari ne poznaju moral i ideologiju. Kod njih je interes presudan. Na kraju ove poruke nalazi se usporedna tablica odvjetničkih tarifa u Njemačkoj i Hrvatskoj (!).
Pored brojnih financijskih afera povezanih s Milanom Bandićem , građani Zagreba ga pamte po organiziranoj pljački putem naplate skupog parkinga na zagrebačkim ulicama. Tako je parking u Zagrebu višestruko skuplji od parkinga u državama u neposrednom okruženju i ostalim državama Europe. Za slučaj prekoračenja dozvoljenog vremena parkinga naplaćuju se nesrazmjerno visoke kazne koje je čak Ustavni sud RH proglasio protuustavnim. Odvoz nepropisno parkiranih vozila povjeren je tvrtki ZAGREBPARKING u vlasništvu Grada, a oni sami određuju cijene i time zloupotrebljavaju monopol. Parkirne zone su višestruko proširene, tako da su rijetki kvartovi u Zagrebu gdje se ne naplaćuje parkiranje. Taksi monopol u Zagrebu se povezuje s Milanom Bandićem. Cijene taksija su 3 puta veće od zemalja okruženja, zahvaljujući monopolu privatne udruge taksista. Grad je pred bankrotom zbog nekontroliranog trošenja. Za sve je odgovoran gradonačelnik Zagreba i kandidat za predsjednika države. Zabrinjavajuće je da, bez obzira na unutarnje sukobe, iza svih odluka gradonačelnika stoji SDP-ova većina u Gradskoj skupštini na čelu s Borisom Špremom, bivšim savjetnikom Stjepana Mesića i osobom od povjerenja Zorana Milanovića.
Površnom procjenom troškova izborne kampanje Milana Bandića dolazi se do deseterostruko veće svote od one koju je objavio. Porijeklo promidžbenog novca nije razjašnjeno. Stoga postoji osnovana sumnja da bi osoba poput Milana Bandića zloupotrijebila ovlasti predsjednika države. Također mislimo da profil Milana Bandića nije pogodan za predsjednika države. To je dovoljno da mu se uskrati povjerenje.

Niže potpisani će od dva zla birati manje i svoj glas dati Ivi Josipoviću.

Istovremeno se ispričavamo svim građanima koji su na osnovi naše sugestije u zadnjim lokalnim izborima u Gradu Zagrebu svoj glas dali nezavisnim kandidatima Josipu Kregaru i Velimiru Srići, kao i drugim zastupnicima te liste u Gradskoj skupštini. Ne samo da nisu postali očekivana alternativa postojećoj gradskoj vlasti, nego su se u nju do te mjere uključili da se nezavisni kandidat i potpredsjednik Gradske skupštine Josip Kregar javno ljubi s gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Konačno valja se zapitati nisu li Hrvati hajdučki narod koji nije u stanju iznjedriti ni jednog poštenog političara odnosno upravljati vlastitom sudbinom. U zadnjih 20 godina od stjecanja državne samostalnosti ni jedna vlast nije bila poštena. Svjedoci smo masovnih pljački u redovima vlasti i poduzeća u državnom vlasništvu. Moralni slom je već nastupio, a uskoro se očekuje i financijski slom države. Postojeće političke snage nemaju moralnu legitimaciju za daljnju vladavinu. Organizirana alternativa ne postoji. Totalni financijski slom mogao bi biti i šansa za novi (politički) početak.

JURIS PROTECTA
udruga za unapređenje pravosuđa u RH
Zlatko Zeljko, predsjednik

PS:
USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ

Ukupan prosjek honorara bez PDV-a

VRIJEDNOST SPORA
Njemačka
Hrvatska

EUR
EUR
EUR

250,00
63,00
490,00

400,00
113,00
630,00

700,00
163,00
910,00

1.400,00
263,00
1.946,00

13.500,00
1.415,00
4.858,00

35.000,00
2.075,00
9.716,00

138.000,00
3.770,00
19.328,00

700.000,00
8.990,00
116.666,00

1,350.000,00
14.240,00
143.111,00

3,500.000,00
29.990,00
240.944,00

8,500.000,00
67.490,00
340.284,00

 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: JURIS PROTECTA,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010. 
Tema :: Uspoređivanje  ID#1377 Rec:10  RB132
Izvor teksta
Page 1 of 95: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 950
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine