Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (5) Svi tekstovi...

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Uspoređivanje - Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su  

USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ
ZAGREB 

Novi predsjednik RH
Prema vlastitim navodima glavni sponzori Ive Josipovića su odvjetničke kancelarije, pa se od njega ne može očekivati zalaganje za zakonsko reguliranje odvjetničkih tarifa, što je pretpostavka za vladavinu prava, borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. U kojoj je mjeri organizirana pljačka u svim institucijama vlasti na djelu, najbolje pokazuju usporedba "novih" odvjetničkih tarifa u Hrvatskoj s aktualnim tarifama u Njemačkoj. Razlike u cijenama su i do 10 puta, a ako se uzme u obzir razlika u primanjima ta se brojka penje i na 30 puta. Aktualne odvjetničke tarife su jedan od glavnih generatora korupcije i povrede ljudskih prava u Hrvatskoj. Postoji osnovana bojazan da se predsjednički kandidat Ivo Josipović neće u dovoljnoj mjeri zalagati za razvoj i primjenu dobrih standarda u pravosuđu i slobodi tržišnog natjecanja. Jedna od najtežih boljki hrvatskog društva je solidarnost pod svaku cijenu. Tako su pravnici iz sudačkih i korporativnih zanimanja, te akademske zajednice u Hrvatskoj solidarni s odvjetnicima i brane njihove interese, jer računaju da im je odvjetništvo uvijek rezervna pozicija. Hrvatski političari ne poznaju moral i ideologiju. Kod njih je interes presudan. Na kraju ove poruke nalazi se usporedna tablica odvjetničkih tarifa u Njemačkoj i Hrvatskoj (!).
Pored brojnih financijskih afera povezanih s Milanom Bandićem , građani Zagreba ga pamte po organiziranoj pljački putem naplate skupog parkinga na zagrebačkim ulicama. Tako je parking u Zagrebu višestruko skuplji od parkinga u državama u neposrednom okruženju i ostalim državama Europe. Za slučaj prekoračenja dozvoljenog vremena parkinga naplaćuju se nesrazmjerno visoke kazne koje je čak Ustavni sud RH proglasio protuustavnim. Odvoz nepropisno parkiranih vozila povjeren je tvrtki ZAGREBPARKING u vlasništvu Grada, a oni sami određuju cijene i time zloupotrebljavaju monopol. Parkirne zone su višestruko proširene, tako da su rijetki kvartovi u Zagrebu gdje se ne naplaćuje parkiranje. Taksi monopol u Zagrebu se povezuje s Milanom Bandićem. Cijene taksija su 3 puta veće od zemalja okruženja, zahvaljujući monopolu privatne udruge taksista. Grad je pred bankrotom zbog nekontroliranog trošenja. Za sve je odgovoran gradonačelnik Zagreba i kandidat za predsjednika države. Zabrinjavajuće je da, bez obzira na unutarnje sukobe, iza svih odluka gradonačelnika stoji SDP-ova većina u Gradskoj skupštini na čelu s Borisom Špremom, bivšim savjetnikom Stjepana Mesića i osobom od povjerenja Zorana Milanovića.
Površnom procjenom troškova izborne kampanje Milana Bandića dolazi se do deseterostruko veće svote od one koju je objavio. Porijeklo promidžbenog novca nije razjašnjeno. Stoga postoji osnovana sumnja da bi osoba poput Milana Bandića zloupotrijebila ovlasti predsjednika države. Također mislimo da profil Milana Bandića nije pogodan za predsjednika države. To je dovoljno da mu se uskrati povjerenje.

Niže potpisani će od dva zla birati manje i svoj glas dati Ivi Josipoviću.

Istovremeno se ispričavamo svim građanima koji su na osnovi naše sugestije u zadnjim lokalnim izborima u Gradu Zagrebu svoj glas dali nezavisnim kandidatima Josipu Kregaru i Velimiru Srići, kao i drugim zastupnicima te liste u Gradskoj skupštini. Ne samo da nisu postali očekivana alternativa postojećoj gradskoj vlasti, nego su se u nju do te mjere uključili da se nezavisni kandidat i potpredsjednik Gradske skupštine Josip Kregar javno ljubi s gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Konačno valja se zapitati nisu li Hrvati hajdučki narod koji nije u stanju iznjedriti ni jednog poštenog političara odnosno upravljati vlastitom sudbinom. U zadnjih 20 godina od stjecanja državne samostalnosti ni jedna vlast nije bila poštena. Svjedoci smo masovnih pljački u redovima vlasti i poduzeća u državnom vlasništvu. Moralni slom je već nastupio, a uskoro se očekuje i financijski slom države. Postojeće političke snage nemaju moralnu legitimaciju za daljnju vladavinu. Organizirana alternativa ne postoji. Totalni financijski slom mogao bi biti i šansa za novi (politički) početak.

JURIS PROTECTA
udruga za unapređenje pravosuđa u RH
Zlatko Zeljko, predsjednik

PS:
USPOREDBA ODVJETNIČKIH TROŠKOVA U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ

Ukupan prosjek honorara bez PDV-a

VRIJEDNOST SPORA
Njemačka
Hrvatska

EUR
EUR
EUR

250,00
63,00
490,00

400,00
113,00
630,00

700,00
163,00
910,00

1.400,00
263,00
1.946,00

13.500,00
1.415,00
4.858,00

35.000,00
2.075,00
9.716,00

138.000,00
3.770,00
19.328,00

700.000,00
8.990,00
116.666,00

1,350.000,00
14.240,00
143.111,00

3,500.000,00
29.990,00
240.944,00

8,500.000,00
67.490,00
340.284,00

 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: JURIS PROTECTA,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010. 
Tema :: Uspoređivanje  ID#1377 Rec:1  RB132
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Zakon o PREDSJEDNIKU 

Bira se NOVI predsjednik Republike
ZAGREB 

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Proglašavam Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992. Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.
Broj: PA4-22/ 1-92.
Zagreb, 15 travnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v r.
ZAKON
o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Opće odredbe
Članak 1.
Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači), na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina.
Članak 2.
Za predsjednika Republike Hrvatske mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Članak 3.
Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogučava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
U slučaju prestanka mandata predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. stavka 1. Ustava, izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.
Članak 4.
Dan izbora za predsjednika Republike Hrvatske određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Od dana raspisivanja pa do dana izbora predsjednika Republike Hrvatske mora proteći najnmanje 30 dana.
Članak 5.
U izborima za predsjednika Republike Hrvatske biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima republike Hrvatske
Članak 6.
Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja. Nitko ne smije biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.
Kandidiranja
Članak 7.
Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti jednoga kandidata. Političke stranke predlažu kandidate za predsjednika Republike Hrvatske na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta.
Članak 8.
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
Članak 9.
Potpisi birača u postupku kandidiranja za izbor predsjednika Republike prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matični broj predloženog kandidata, a isti podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača . Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Republike.
Članak 10.
Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske oblikovani u skladu s uvjetima i na način utvrđeni u člancima 7, 8. i 9. ovoga zakona moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Uz prijedlog kandidata iz prethodnog stavka prilaže se po sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. Politička stranka uz prijedlog kandidata za predsjednika Republike prilaže i ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom
se potvrđuje da je stranka predložila kandidata u skladu s uvjetima utvrdenim u članku 7. stavku 3. ovoga zakona.
Članak 11.
Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 10. stavka 1. ovoga zakona objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Izborna komisija Republike Hrvatske će, u roku iz prethodnog stavka, listu kandidata za predsjednika Republike dostaviti diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima radi njezine javne objave.
Članak 12.
Na listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezno se navodi naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača, obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".
Članak 13.
Od dana kad Izborna komisija Republike Hrvatske objavi listu kandidata. pa do 24 sata prije dana izbora, svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu.
Članak 14.
Hrvatska radio-televizija dužna je u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa, omogučiti svakom kandidatu za predsjednika Republike, da u jednakom vremenu izloži svoj izborni program. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su svim kandidatima za predsjednika Republike omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu .
Članak 15.
Na dan izbora kao i 24 sata koji prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Članak 16.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstva za pokrivanje troškova izbora. Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.
Izbori
Članak 17.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja
Članak 18.
Ako neki od kandidata za predsjednika Republike umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora, politička stranka odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata. U tom slučaju ne traže se uvjeti broja potpisa birača iz članka 8. ovoga zakona. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru. umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem ni jedan od kandidata nije dobio većinu iz članka 17. stavka 1. ovoga zakona pa do dana ponovljenih izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Članak 19.
U slučaju da se prema odredbama članka 17. ovoga zakona ponavljaju izbori za predsjednika Republike Hrvatske, u vremenu od dana prvog glasovanja pa do 24 sata prije dana ponovljenih izbora, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju sva prava na iznošenje izbornih programa i izbornu promičbu koji su utvrđeni u članku 13. i 14. ovoga zakona.
Tijela za provođenje izbora
Članak 20.
Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članak 21.
Izbornu komisiju Republike Hrvatske čini predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika.
Općinsku izbornu komisiju čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.
Članak 22.
Izborna komisija Republike Hrvatske:
1. brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora predsjednika Republike Hrvatske;
2. imenuje članove općinskih izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora;
3. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora;
4. nadzire rad općinskih izbornih komisija;
5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske,
6. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom;
7. objavljuje rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske;
8. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Članak 23.
Općinska izborna komisija:
1. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području:
2. određuje biračka mjesta;
3. imenuje birčke odbore;
4. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području;
5. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na području općine i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;
6. obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom.
Članak 24.
Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora određuju se zamjenici.
Općinska izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidata za izbor predsjednika Republike Hrvatske, mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provodenje izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provodenje izbora
Provođenje izbora
Članak 25.
Glasovanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u skladu sa člankom 5. ovoga zakona, na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj Najkasnije pet dana prije dana izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a općinske izborne komisije za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Članak 26. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je odredeno za glasovanje. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija. Prostorija određena za glasovanje uredit će se tako da se osigura tajnost glasovanja.
Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja
Članak 27.
Glasovanje se obavlja osobno. Glasovanje se obavlja glasačkim listićem.
Članak 28.
Glasački listić sadrži: 1. ime i prezime kandidata; 2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od hrvatskih državljana uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat". Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. Na ponovljenom izboru za predsjednika Republike kandidati se na glasački listić unose tako da je prvi po redu kandidat koji je dobio na prvom glasovanju više glasova.
Članak 29.
Glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao.
Članak 30.
Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošču utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao, smatra se nevažećim Nevažećim se smatra i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata.
Članak 31.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U 19 sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se i prije isteka roka iz prethodnog stavka
Članak 32.
Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. Nitko ne smije doći na biralište naoružan, osim u slučaju predviđenom u stavku 2. ovoga članka.
Članak 33.
Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u biračkom popisu da li je upisan birač koji je pristupio glasovanju. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redni broj ispred imena kandidata za koga birač glasuje. Ako birač nije upisan u birački popis, predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom mjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje. Glasovanje na način utvrđen u stavcima 2, 3. i 4. ovoga članka poimenično će se unijeti u zapisnik o radu biračkog odbora.
Članak 34.
Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave.
Članak 35.
Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkorn mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku od 24 sata.
Članak 36.
Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 33. stavka 3. ovoga zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata i koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Članak 37.
Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja općinskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.
Članak 38.
Općinska izborna komisija zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. Općinska izborna komisija dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi.
Članak 39.
O svom radu općinska izborna komisija vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača;
2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim :
3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova na području općine. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti i primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi općinske izborne komisije.
Članak 40.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
Članak 41.
Kad Izborna komisija Republike Hrvatske, utvrdi rezultate izbora za predsjednika Hrvatske objavit će odmah: 1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali. koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića: 2. ime i prezime kandidata koji je izabran.
Ako niti jedan od kandidata za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu koja se traži za izbor, prema članku 17. stavku 1. ovoga zakona. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će ime i prezime dva kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja na ponovljenom izboru, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Troškovi za provođenje izbora
Članak 42.
Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske. Izborna komisija Republike Hrvatske odreduje način korištenja sredstava za provodenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva općinskim izbornim komisijama.
Zaštita izbornog prava
Članak 43.
Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona.
Članak 44.
Politička stranka. dvije ili više političkih stranaka, odnosno birači koji su predložili kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kao i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima glasovalo na izborima za predsjednika Republike o kojima se glasovalo. Ukoliko je kandidata za predsjednika Republike predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature.
Članak 45.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.
Članak 46.
Ako Izborna komisija Republike Hrvatske rješavajući o prigovoru iz članka 45. ovoga zakona utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultat izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u odredenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor za predsjednika Republike Hrvatske i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.
Članak 47.
Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora kao i kandidat za predsjednika Republike koji je nezadovoljan takvom odlukom. imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje. Žalb se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je žalba predana. u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.
Članak 48.
Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava, ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.
Stupanje na dužnost i polaganje prisege
Članak 49.
Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost. posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat
U slučaju izbora predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Ustava Republike Hrvatske izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora. Na dan stupanja na dužnost, predsjednik Republike Hrvatske polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske svečanu prisegu, kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Svečana prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana, da ću se držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za očuvanje nezavisnosti. opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti".
Završna odredba
Članak 50.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 013-01/92-01/03
Zagreb, 9. travnja 1992.
SABOR REPUBLlKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: administrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  6.11.2009. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1374 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Čiji se interes štiti? - Vrh razmišlja bez utjecaja 

Napokon zdrava razmišljanja
ZAGREB 

Napokon jedno dugo očekivano razmišljanje o stanju u zemlji. Država i ljudi prodaju svoj KAPITAL kako bi sustav funkcionirao. Predsjednik republike navodi kako će podržati onu političku opciju koja će imati najbolje rješenje za gospodarsku situaciju i orjentiranost na stvaranje nove vrijednosti.
Izgleda da napokon nastupa buđenje i nastaje svjesnost nužnosti okretanja ka proizvodnji roba i usluga a ne samo biti blizu lonca dok se prodaje bivše društveno vlasništvo. Nije da je puno ostalo ali ipak vesele zdrava razmišljanja.
I naravno takvoa razmišljanja primarno štite interese građana Republike Hrvatske! 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.9.2007. 
Tema :: Čiji se interes štiti?  ID#1099 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Rođeni da vladaju - Bojimo se da je poslovica u pravu 

Daj čovjeku vlast pa ćeš vidjeti kakav je
ZAGREB 

Nešto smo se malo zamislili kako se ponašaju ljudi kad postanu predsjednici države. Imamo osjećaj da se malo izgube. Kaže starta poslovica daj čovjek vlast pa ćeš vidjeti kakav je ... Istinita ili ne? Vjerojatno dobrim dijelom. Pogledajmo samo onog prekobarskog koji je zaratio s Iranom, pardon Irakom, a ni to mu nije dosta. Mora se žrtvovati za svoj narod pa ako treba i ratovati ... I hrabro se boriti protiv terorista... možda bi bilop bolje da se zapita zašto njegove ambasade i konzulati moraju biti najbolje čuvani i zašto su amerikanci najugroženije grupe kada su van svojih granica. Možda se treba vratiti u vrijeme kada su bačene prve atomske bombe.. i to ne na svome teritoriju.... možda ona poslovica o vlasti ima puno više istine nego što to izgleda.... možda bi djete kada se rodi već treablo pripremati i učiti kako se ponašati ako i kad bude predsjednik .... tako bi se napravila prevencija šoka od vlasti... izaberu se najbolji i najkvalitetniji učenici i pripream ih se da će biti izabrani za predsjednika jednog dana...
Evo i mi prolupali pa pišemo svašta.... sve u svemo nije ovaj naš tako ni loš kad pogledamo ove druge što rade... od bacanja nuklearnih, konvencionalnih okupacija drugih zemalja pa do prijetnji teroristima nekonvencionalnim oružjem....
pozdrav .. do nekih pametnijih ideja

 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: Mirko R. Waran,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  25.1.2006. 
Tema :: Rođeni da vladaju  ID#674 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Glas predsjednika - Napokon stižu pravi problemi na vidjelo 

Riječi koje odzvanjaju
ZAGREB 

"Ako ne funkcionira gospodarstvo, ne mogu funkcionirati ni državni mehanizmi, i zato aktualiziram gospodarske teme i tražim da adrese kojima uputim poruku ispune svoj dio posla. Nisam sasvim zadovoljan s onim što se događa nakon mojih istupa"
Čitamo riječi predsjednika.... i mislimo si ...- I vrijeme bi bilo da prave teme počinju dolaziti u fokus.....
Svi su se podmirilii sad je napokon vrijeme da se počinje razmišljati i o tome kako nam država gospodarski funcionira....
Nikad nije kasno.. samo je tema preteška pa se bojimo da će opet pod tepih...lakše je mlatiti praznu slamu...a bijimo se da ako predsjednik bude puno pričao o gospodarstvu da se to nekima (mnogima) neće puno svidit....


 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.1.2006. 
Tema :: Glas predsjednika  ID#613 Rec:5  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine