Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (1) Svi tekstovi...

Kategorija: Nepravda  -  Više èlanaka iz kategorije :: Nepravda
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - ... u Francuskoj se dogodio pravi ulični rat  

Ljudske predrasude i stereotipi
ZAGREB 

Ljudske predrasude i stereotipi
To što se događa u kod nas, da smo napokon počeli izlaziti na ulice zbog nasilja, to se već decenijima događa na Zapadu, prvenstveno u Njemačkoj. Njemačka, 63 g. nakon II. Svjetskog rata i 70 godina od one strašne Kristalne noći se i dalje bori sa svojom prošlošću (naročito Holokaustom) i kolektivnom krivicom. Paljenje svijeća naišlo je na odjek nakon vala nasilja i u dotad jednoj od tolerantnijih zemalja u svijetu Nizozemskoj, dok se u Francuskoj dogodio pravi ulični rat zbog rasizma i nejednakosti. Samo izgleda (do mirnog protesta ljudi u Zagrebu) kod nas i u susjednoj nam Sloveniji nasilje, ksenofobija, homofobija i rasna mržnja samo što ne cvjetaju. Da li je ta naša i njihova aktualna i stereotipna, toliko trivijalna nasilnička mržnja puna predrasuda tipična samo za nas, njih i ostale «Balkance» sigurno nije, već je to odraz sveopće globalne nekulture i mržnje jednog poremećenog malog i iskompleksiranog ega prema svemu stranome i onome što se ne može razumjeti. U svakom slučaju to se još ne zna, ali bi se moglo istražiti ali ne i nagađati. Sve su nam susjedne zemlje, dakle sve bivše zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije (sve koje se više manje nalaze u tzv. globalnom tranzitu putu ka Europi), jesu na neki svoj način jednake u neravnopravnosti prema svojim manjinama. Nadalje im ne djeluje pravna i socijalna država onako kako bi po Europskim kriterijima trebale, dok korupcije i krađe koje su uzele i uzimaju sve više maha tendiraju (ili već jesu) ka mafijaškim strukturama. Sve je to posljedica, a moglo bi se reći i razlog tomu, ideologija dugogodišnjih autoritativnih, diktaturnih vladavina u ovome dijelu jugoistočne Europe. Dakle, tom području na kojem, a to vrlo dobro znamo, se ta „bratska ljubav“ završila na način kako je i počela: mržnjom, ratom i progonima, samo što ovaj put nije protagonist bio netko drugi sa strane nego mi sami.
No, da se vratimo našim dobrim susjedima Slovencima. U svom svome nacionalizmu, usmjerenog ka svemu ne slovenskome, u donedavnom slučaju prema Romima, oni se također u toj svojoj indoktriniranoj predrasudnoj mržnji okreću i prema svojim autohtonim sugrađanima, po motu Busha i Talibana „tko nije s nama, on je protiv nas.“
Kad se ne bi poznavala blizina Austrijske granice s Slovenskom i Hrvatskom i da ne zaboravimo Mađarskom i Talijanskom granicom, a samim tim i posljedice germanizacije između Julijskih Alpa i Save, Mađarizacijom i talijanizacijom, onda se ne bi moglo lako doći do zaključka da te predrasude, stereotipi i druge karakteristike nacionalizma, fašizma i rasizma vode porijeklo i korijene iz tih prekograničnih germansko-ugarskih-romanskih kultura. Interesantno je kako se u europskoj literaturi, naročito poslije II. Svjetskog rata mogu prepoznati akteri u rolama „Cigana“ ili pak „Židova“. Oni se predstavljaju kao projekcione figure za one „druge“, ili pak za ne dovoljno shvaćene „strance“ u jednom društvu. Naravno „Ciganin“ je taj koji svira divlju „Cigansku“ muziku, čudnovati su vidovnjaci, lopovi ili propalice koje traže posao a mole boga da ga ne nađu, što je tipično za stigmatiziranje „Cigana“ svih tih stoljeća pa sve do danas. Pa dobro se možemo sjetiti i na naša djetinjstva i na priče starijih kako su pokušavali utjecati nas, ako ne budemo dobri onda će nas „cigani“ uzeti sa sobom.
Kod pomnijeg promatranja može se doći do pitanja na koji način i kako dolazi do spontanog stvaranja predrasuda i stereotipa? Kod mnogih svagdašnjih situacija, npr. promatranja nekog stranca, mi si odmah stvaramo spontanu osudu o njemu kakva bi on/ona mogao biti osoba. Ponekad nam je dovoljno stvaranje takve slike o nekom i to da bi dobili osjećaj o toj osobi kako bi je htjeli prihvatiti ili ne. Da se ne bi tu zavaravali, u nekim slučajevima mogao bi ovakav stav prvog dojma i biti potpuno razuman, npr. atletska tjelesna građa asocira na bavljenje sportom, a zbog odjeće koju ta osoba nosi je možda jedan pokazatelj političke ili pak seksualne orijentacije ili pak duge kose. Na našu i na nesreću pogođenih naši su prvi spontani utisci izgrađeni na rasističkim, seksističkim i drugim stereotipnim grupama, koji su ili netočni ili grubo iskrivljavanje istine. Socijalni stereotipi odražavaju i gaje uvjerenja koji ljude u vezi s osobnim osobinama i sposobnostima etiketiraju a koji se u normalnom slučaju mogu naći kod pojedinaca samih članova jedne određene socijalne grupe. Dakle stereotipi čine i igraju važnu ulogu kod stvaranja prvog utiska, ali problemi nastaju onda kad se ti zaključci, koji su stvoreni na osnovi njih, u stvari „prebrzi i prljavi.“ Zbog tog, što je i logično, drugi možda pate, jer je naše razmišljanje tako programirano da se odmah oslanja na takve pojednostavljene kognitivne strategije. Nadalje se postavlja pitanje zašto je prvi utisak, često jedan utisak, koji ostaje? Ljudi mogu naći dokaze o svojim uvjerenjima, bili oni točni ili ne, u tome što djelovanje jedne osobe iskrivljuju, da to „što jest“ odgovara tomu“što treba bit“ i u tome da utječu na način ponašanja drugih, tako da si kroz to ostvare svoje proročanstvo. Ljudi koji su etiketirani kao loši, opasni ili nekompetentni se po pravilu zaobilaze, tako da imaju malo šanse kako bi mogli dokazati da ih se je krivo etiketiralo. Taj nam mehanizam dobro osvjetljuje zašto je predrasuda negativan stereotip. No sve ovih dana navedeni apsurdi - kao i sve socijalne predrasude - su van pameti i zdravog razuma, a i protivne su svim priznatim ljudskim pretpostavkama vrijednosti: racionalnosti, pravdi, istovrijednosti (naročito pred pravosuđem) i međuljudskim odnosima. Kako bi se to spriječilo i pokušalo zaustaviti potrebna su, što joj je i zadaća, politička obrazovanja ali i ostale edukativne mjere. Dakle, najznačajnije bi bilo etabliranje pluralističke demokracije, vježbanje tolerancije, kao i odnos i pristup prema stranom i novom. 


***************
Tekst iz kategorije: Nepravda,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.11.2008. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#1310 Rec:1  RB123
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine