Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (108) Svi tekstovi...

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - HRVATSKI TELEKOM - DOBIT/GUBITAK 

T-HT grupa u 2004. ostvarila konsolidirani prihod od 8,1 milijarde kuna uz dobit od 1,9 milijardi kuna
ZAGREB 

T-HT grupa objavila je da su konsolidirani prihodi Grupe u 2004. iznosili 8,12 milijardi kuna, dok je dobitak financijske godine dosegnuo 1,92 milijarde kuna.
Prihodi su porasli samo u segmentima poslovanja gdje uz T-HT djeluje i konkurencija, navodi se u priopćenju, ponajviše u pokretnim komunikacijama te, nešto manje, u podatkovnim i internetskim uslugama. Ovi tržišni segmenti kombinirano čine 42,6 posto ukupnog prihoda Grupe.
Rast konsolidiranih prihoda Grupe od pokretnih komunikacija iznosi 17,9 posto, sa 2,47 milijardi kuna u 2003. na 2,91 milijardu u 2004., i najveći je relativni rast konsolidiranih prihoda unutar Grupe.
HT d.d. prihodovale su lani 5,57 milijardi kuna, uz dobit od 1,72 milijarde kune. Prihodi su manji u odnosu na prethodnu godinu zbog manjeg prihoda od fiksne telefonije, dok je dobit povećana smanjenjem ukupnih troškova poslovanja te uplatom značajnog iznosa dividendi od T-Mobilea, tvrtke u 100-postotnom vlasništvu HT-a d.d., napominje su u priopćenju. (9.3.2005., Bankamagazin)
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Bankamagazin,  iz medija: Vjesnik,   od  9.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#450 Rec:1  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Portus: Mobiteli za jednu kunu i izgradnja vlastite telekomunikacijske mreže / Optima Telekom počinje raditi 15. travnja, a cijene će biti niže i do 20 posto 

Korisnicima najvažnije niske cijene telefoniranja
ZAGREB 

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište uskoro će dobiti više fiksnih i mobilnih operatera, a korisnike, u slučaju da se odluče na promjenu operatera, najviše zanimaju niske cijene usluga, rečeno je u petak na dvodnevnoj konferenciji telekomunikacijske industrije »Telekom Arena«.
Predsjednik Uprave Portusa (H1) Darko Parun kaže da je nova generacija telekomunikacijskih mreža omogućila operaterima da korisnicima ponude mobitele za jednu kunu, što prije nije bilo moguće.
Dodao je da cijena međusobnog povezivanja operatera u Europi iznosi jedan eurocent. U Standardnoj ponudi T-Hrvatskog telekoma to je 10 lipa, a kad se toj cijeni pridoda još 10 lipa pristupne takse, plus trošak priključenja, novi fiksni operateri su jako blizu 23 lipe, koliko sada iznosi cijena jedne minute telefonskog razgovora u fiksnoj telefoniji na nacionalnoj razini.
U Portusu kažu da se mora raspetljati pristup lokalnoj petlji T-HT-a, te operateri očekuju donošenje pravilnika sa dodatnom regulativom. Portus je spreman graditi vlastitu telekom mrežu, te će interkonekcijski ugovor ponuditi svim operaterima, kako ovi ne bi bili osuđeni koristiti isključivo skupe usluge T-HT-ovu mreže.
Četiri milijarde kuna zarade u fiksnoj telefoniji, može se regionalno raspodijeliti ne samo na više operatera već i na više IT tvrtki u hrvatskim regijama, napominje Parun.
Predsjednik Uprave Optima Telekoma Roland Žuvanić kaže da će nova fiksna telefonska mreža početi sa radom sredinom travnja. Imamo spremne i cijene za korisnike, koje bi trebale biti niže od postojećih do 20 posto.
Predsjednik Uprave Odašiljača i veza (OiV) Nikola Perčin rekao je da je nakon odvajanja od HRT-a, OiV okrenuo novu stranicu. U 2004. ostvarili su 200 milijuna kuna prihoda putem ugovora sa više tvrtki, te mobilnim operaterima, koji koriste njihovu infrastrukturu.
OiV je lani ukupno investirao 163 milijuna kuna, te je spreman osigurati međunarodnu interkonekciju novim operaterima na domaćem tržištu. OiV neće ulaziti u davanje telefonskih usluga korisnicima, napominje Perčin.
Predstavnik tvrtke DCM Željko Batistić upozorio je da T-com do kraja godine, prema Vladinim očekivanjima, mora imati 100.000 ADSL korisnika. Sada ih ima, kaže, 27.000, dok Iskon Internet, preko T-comove, mreže ima 2000 korisnika. U Europskoj uniji broj korisnika broadbanda iznosi 38 milijuna, stupanj korištenja 23 posto, ADSL-a 79 posto, a kabelskog interneta 20 posto.
Rješenje za povećanje broja korisnika, drže u DCM, je u smanjivanju cijena pristupa, povećanju usluga, te domaćem internet sadržaju. U Hrvatskoj 220.000 korisnika ima pristup kablovskim mrežama od čega bi njih 90.000 moglo imati širokopojasni pristup Internetu.
Član Nadzornog odbora Iskon interneta Damir Sabol rekao je da će samo prava konkurencija u fiksnoj mreži rješiti pitanje tarifnih modela, minute ili sekunde. On drži da nama ne treba nužno broadband, jer se i u Irskoj, koja ima gospodarsku stopu rasta od pet posto, on malo koristi. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petkovic,  iz medija: Vjesnik,   od  6.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#449 Rec:2  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Sindikat traži osnivanje interne agencije za zapošljavanje putem koje bi se, kako je to provedeno i u DT-u, zbrinuo višak radnika u T-HT-u  

U zadnje tri godine izgubljeno 2500 radnih mjesta
ZAGREB 

Pedesetak članova Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) prosvjedovalo je u petak pred njemačkim veleposlanstvom protiv diskriminirajućeg odnosa Deutsche Telekoma (DT) prema radnicima T-HT-a. Jadranko Vehar, predsjednik RSRH-a, rekao je da sindikat traži osnivanje interne agencije za zapošljavanje putem koje bi se, kako je to provedeno i u DT-u, zbrinuo višak radnika u T-HT-u te da se višak radnih mjesta zaštiti smanjenjem tjednoga radnog vremena sa 40 na 36 sati.
U T-HT-u radi 8600 radnika. U posljednje tri godine, kaže Vehar, izgubljeno je oko 2500 radnih mjesta, a u ovoj godini tvrtku treba napustiti još 1075 radnika. Dodao je da Radničko vijeće mora odlučiti o odlasku iz tvrtke 550 radnika, uz minimalne otpremnine od 270.000 kuna bruto. U sindikatu tvrde da je u DT-u u Njemačkoj lani trebalo biti otpušteno 27.000 radnika, ali su radna mjesta ipak sačuvana, jer je dogovoreno skraćenje radnog vremena i smanjenje plaća za jedan posto.
Sindikalne predstavnike primio je šef kabineta njemačkog veleposlanika te im rekao da će njihove zahtjeve prenijeti veleposlaniku i njemačkoj vladi. Nakon razgovora, Vehar je novinarima kazao da je njemačkom veleposlanstvu izrazio zabrinutost zbog odnosa DT-a prema radnicima T-HT-a.
S druge strane, Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) priopćio je da prosvjed nije organiziran radi zaštite radnika, već u promidžbene svrhe, jer se u ponedjeljak u T-HT-u održavaju izbori za Radničko vijeće i Povjereništvo zaštite na radu. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petkovic,  iz medija: Vjesnik,   od  5.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#447 Rec:3  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Liberalizacija hrvatskog telekomunikacijskog tržišta 

Vrijednost tržišta 13 milijardi kuna
ZAGREB 

Nakon predugog čekanja, u Hrvatskoj je počela liberalizacija telekomunikacijskog tržišta koju nitko više ne može zaustaviti, kazao je predsjednik Hrvatske agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina na jučer otvorenoj konferenciji telekom-industrije "Telekom Arena". Vrijednost hrvatskog telekom-tržišta u 2004. godini bila je oko 12,9 milijardi kuna, pri čemu pokretna telefonija ima 47 posto udjela, a nepokretna otprilike 42 posto, čulo se na konferenciji koja je okupila predstavnike državnih tijela te glavne industrijske igrače.
No, usporedba sa zemljama EU pokazuje kako bi ulazak novih ponuđača usluga na tržište trebao povećati konkurenciju, razviti usluge, smanjiti cijene uz usporedan rast kvalitete.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: R.Il.,  iz medija: Večernji list,   od  3.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#445 Rec:4  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Izvještaj njemačkih stručnjaka uzbunio je zastupnike obnovljivih izvora energije 

Vjetroelektrane na udaru stručnjaka
ZAGREB 

Nedavno objavljen izvještaj o korištenju energije vjetra putem vjetroelektrana uzbunio je javnost. Ne samo zato što dolazi iz Njemačke koja je najveći zagovornik i korisnik energije vjetra nego i zbog toga jer je potpisnik Vladina energetska agencija kojoj se i te kako vjeruje.U izvještaju stručnjaka koji su istraživali to područje dobivanja energije iz obnovljivih izvora tvrdi se kako je to vrlo skup i nedovoljno efikasan način proizvodnje energije.
Skupa energija
Umjesto da se nove milijarde eura ulažu u programe i projekte temeljene na vjetroturbinama, koje "odlaze u vjetar", bilo bi bolje da se taj novac uloži u tehnologije kojima se poboljšava energetska učinkovitost u gradnji stanova i drugih objekata. Osim toga, vjetroelektrane daju triput skuplju električnu energiju od klasičnih izvora, a bučne su i nagrđuju okoliš u kojem se nalaze, ističe se u izvještaju. Kako bi udarac bio još jači, taj izvještaj stiže iz Njemačke koja je na apsolutnom vrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a vjetroelektrana ima više nego Danska, Španjolska i SAD zajedno!Odmah nakon objavljivanja izvještaja javili su se mnogi, od stručnih udruga do "zelenih", kao i protivnika dobivanja energije od vjetra, koji su došli na svoje.

Koliko je već prelijepih krajolika uništeno jer su na njih postavljene vjetrofarme, tvrde oni. A da se i ne govori o tome da uništavaju ptičji svijet. Ide se čak toliko daleko da se tvrdi kako vibracije vjetroelektrana proizvode negativnu energiju koja djeluje poput valova šireći se stotinjak metara daleko. No usprkos tome što je za mnoge vjetar energija budućnosti, u nekim se zemljama već pojavio "pokret protiv vjetroelektrana" čija je dužnost, kažu, da javnosti predstavi sve negativnosti vezane uz korištenje energije vjetra.

Obnovljivi izvori
Koliko će oni imati uspjeha, teško je reći jer su im danas šanse jako male. Tome svjedoči podatak da je u proteklih petnaest godina samo u Njemačkoj sagrađeno više od 15 tisuća vjetroturbina, a polovica od tog broja samo u posljednjih pet godina. A do 2010. godine u toj zemlji bi se čak deset posto ukupne energije koristilo iz obnovljivih izvora. Industrija vrijedna nekoliko desetaka milijardi eura krenula je u pohod na budućnost pa je teško vjerovati da je nešto može zaustaviti. Zanimljivo je jedino da reakcije protiv vjetroelektrana dolaze iz zemlje koja ih ima najviše.

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Zdravko Cesar,  iz medija: Večernji list,   od  3.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#444 Rec:5  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - HT u Vjesniku 

T-HT podnio zahtjev za tarifom od jedne sekunde
ZAGREB 

T-Hrvatski telekom podnio je Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije zahtjev za odobrenje novih tarifnih paketa s obračunskom jedinicom od jedne sekunde za razgovore u fiksnoj telefoniji. Naime, prema novom pravilniku o telekomunikacijskim uslugama, koji je na snazi od početka ove godine, T-HT je, kao operater sa znatnijom tržišnom snagom u fiksnoj telefoniji, bio dužan Agenciji najkasnije do 1. ožujka ove godine podnijeti zahtjev za davanje suglasnosti na dodatni tarifni sustav s obračunskom jedinicom u trajanju od jedne sekunde za razgovore u fiksnoj telefonskoj mreži. Iz Agencije napominju da će T-HT-u suglasnost na dodatni tarifni sustav s obračunskom jedinicom od jedne sekunde dati u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, ako su ispunjeni zakonski propisani uvjeti. Dosadašnje T-HT-ovo obračunsko razdoblje za naplatu razgovora u fiksnoj mreži je jedna minuta. U Ministarstvu ne očekuju da će T-HT, zbog novog načina obračuna telefonskog prometa, povisiti cijene razgovora. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: M.P.,  iz medija: Vjesnik,   od  1.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#440 Rec:6  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...INVESTICIJE U RH - Prema podacima Hrvatske narodne banke od 1993. godine u Hrvatsku pristiglo 9,28 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja / Gotovo 40 posto prošlogodišnjih stranih ulaganja čine zadržane, odnosno reinvestirane dobiti ostvarene u hrvatskim poduzećima 

U Hrvatsku prošle godine pristiglo više od 1,7 milijardi dolara stranih ulaganja
ZAGREB 

6. travnja 2004. - Prošle godine u Hrvatsku je uloženo 1,712 milijardi dolara, objavila je u utorak Hrvatska narodna banka. Od 1,712 milijardi dolara prošlogodišnjih inozemnih ulaganja gotovo 40 posto, odnosno točnije 670,33 milijuna dolara ostvareno je temeljem zadržane, odnosno reinvestirane dobiti (HT, Pliva, banke). Ostala ulaganja iznose 436,39 milijuna dolara, a radi se o obvezama hrvatskih tvrtki prema njihovim inozemnim vlasnicima ili tvrtkama u njihovu vlasništvu.
Ukupan iznos stranih ulaganja pristiglih u Hrvatsku od 1993. do kraja 2003. godine, dakle u proteklih jedanaest godina, iznosi više od 9,28 milijardi dolara. Od tog iznosa 5,94 milijarde dolara čine izravna vlasnička ulaganja, dok 1,22 milijarde dolara otpada na zadržanu dobit, reinvestiranu u Hrvatskoj.
Prošle godine u Hrvatsku je pristiglo dosad najviše stranih ulaganja, što se u prvom redu može zahvaliti prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskom Molu za 505 milijuna dolara.
Lani je najviše stranih ulaganja evidentirano u djelatnosti proizvodnje naftnih derivata (60,85 posto izravnih vlasničkih ulaganja), a više od pet posto stranih ulaganja završilo je u maloprodaji (6,72 posto) i bankarstvu (5,78 posto).
U 2003. je najviše stranih ulaganja pristiglo iz Mađarske (30,48 posto), Austrije (23,61 posto), SAD-a (19,38 posto), Njemačke (8,75 posto) i Nizozemske (6,08 posto).
U proteklih jedanaest godina najviše je stranih ulaganja završilo u sektoru telekomunikacija (22,52 posto). Pored telekomunikacija, strane ulagače je najviše zanimalo bankarstvo (20,85 posto stranih ulaganja ) i farmaceutika (12,07 posto). Više od tri posto stranih ulaganja završilo je u naftnoj industriji (8,45 posto), industriji cementa (3,43 posto), te hotelijerstvu (3,06 posto).
Ukupno je najviše stranih ulaganja dosad pristiglo iz Austrije (24,89 posto), Njemačke (21,01 posto) i SAD-a (16,37 posto). Slijede Mađarska (6,32 posto), Italija (5,26 posto), Luksemburg (5,21 posto), Nizozemska (4,74 posto), Slovenija (3,75 posto), Velika Britanija (2,88 posto), te EBRD (1,7 posto). 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Darko Markušić,  iz medija: Vjesnik,   od  7.4.2004. 
Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#439 Rec:7  RB15
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - OTKRIVAMO: HOĆE LI PREMIJER IVO SANADER UZ ISTRAGU O KONZULTANTSKIM UGOVORIMA U INI OBJAVITI I CIJENU TIH USLUGA ZA PRODAJU HT-a, PBZ-a, RIJEČKE I SPLITSKE BANKE 

HDZ-ova Vlada za prodaju HT-a isplatila čak 153 milijuna kuna
ZAGREB 

U drugoj fazi privatizacije HT-a 1999. godine konzultanti su dobili još 33,75 milijuna kuna nagrade. Ukupni trošak privatizacije PBZ-a iz prosinca 1999. godine bio je 18 milijuna eura (153 milijuna kuna), što je čak 5,9 posto postignute cijene za dionice


Premijer Ivo Sanader najavio je prošlog tjedna da će Vlada »istražiti i predočiti javnosti zašto je prošla Vlada Ivice Račana u privatizaciji Ine platila skupe konzultantske ugovore« u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna, ili oko deset milijuna eura. Zajedno s premijerom ministri su se najviše iščuđivali nagradi koja je plaćena konzultantima u iznosu od 1,5 posto postignute cijene za 25 posto plus jednu dionicu Ine što je 49,6 milijuna kuna.
Budući da je kontrolni paket u Ini prodan za 505 milijuna dolara, ukupne konzultantske usluge, domaće i strane, pravne i financijske, zajedno s nagradom za obavljeni posao iznose oko dva posto postignute cijene. Je li to puno ili malo, presudit će Sanaderova Vlada na nekoj od svojih sjednica kad završi istrage.


»Raščišćavanje računa«

Poželjno je da u tom »raščišćavanju računa« Vlada ode malo dalje u povijest i javnosti, radi usporedbe, predoči koliko su plaćene konzultantske usluge u svim dosadašnjim privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, koje je uglavnom provodila HDZ-ova Vlada. Tim više što javnost već više od četiri godine ne zna nijedan detalj iz kupoprodajnog ugovora za HT s Deutsche Telekomom, kao ni ono što stoji u ugovoru s Dresdener Klenworth Bensonom (DKB), konzultantom HDZ-ova premijera Zlatka Mateše u prvoj fazi privatizacije HT-a.
Konzultanti u privatizaciji HT-a, potvrdilo nam je više izvora iz bivše, ali i sadašnje administracije, dobili su nagradu za dobro obavljen posao veću od tri posto postignute cijene, što je dvostruko više od nagrade u Ininom slučaju. Budući da je 35 posto dionica HT-a prodano za 850 milijuna kuna, to znači da su konzultanti dobili nagradu od 25,5 milijuna dolara, odnosno oko 153 milijuna kuna po jučerašnjem tečaju. Koliko su još zaradili po fiksnoj cijeni svojih usluga, nismo uspjeli saznati.


Ugovor pod ključem

Naši izvori tvrde da se i taj ugovor najvjerojatnije čuva u sefu zajedno s kupoprodajnim ugovorom s DT-om. Unatoč predizbornim obećanjima, trećesiječanjska vlast je 2000. godine nastavila praksu svojih prethodnika, ostavila je te ugovore pod ključem i nikada nije objavila njihove detalje.
No, saznajemo da su konzultanti mogli dobiti i puno veću nagradu jer je s tadašnjom vladom ugovoreno da će ona iznositi od dva do pet posto cijene koja se postigne prodajom 35 posto dionica HT-a, koliko se prodavalo u prvoj fazi krajem 1999. godine. To znači da im je bila zagarantirana nagrada od najmanje 17 milijuna dolara (102 milijuna kuna), a da su mogli zaraditi čak 42,5 milijuna dolara (225 milijuna kuna).
Koliko će DKB zaraditi, ovisilo je, otkrivaju naši izvori, ne samo o visini cijene nego i o brzini kojom će se izvesti prodaja dionica HT-a. Što se privatizacija prije završi, konzultantima je bila zagarantirana veća cijena.
U drugoj fazi privatizacije, koju je provela Račanova Vlada, konzultanti su dobili nagradu od 0,5 posto postignute cijene od 500 milijuna eura što je 4,5 milijuna eura, ili 33,7 milijuna kuna.
Ništa lošije nisu prošli ni konzultanti u privatizaciji Privredne banke Zagreb, kad je država u prosincu 1999. godine prodala 66 posto njezinih dionica talijanskoj Intesi. Njihove usluge, zajedno s nagradom, ukupno su, kako doznajemo, koštale 18 milijuna eura što je oko 135 milijuna kuna. Tako su troškovi konzultanata koštali 5,9 posto postignute cijene za većinski paket PBZ-a, koji je prodan za 301 milijun eura. Budući da je država kasnije izravno s Talijanima dogovarala prodaju preostalih dionica PBZ-a, u tom procesu nije bilo konzultanata.



Naplaćivali rizik

Iako se isplaćeni iznosi konzultantima u privatizaciji HT-a, PBZ-a ili Ine čine astronomskom zaradom, stručnjaci iz tog područja koji su željeli ostati anonimni ističu da se ne radi o cijenama koje znatno odstupaju od onih u razvijenim zemljama. Naglašavaju da se podnošljivim mogu smatrati sve nagrade do tri posto postignute cijene, tako da je nagrada u Ini od 1,5 posto za njih više nego prihvatljiva. Nešto veće nagrade u slučaju HT-a i PBZ-a, smatraju oni, možda se mogu opravdati trenutkom u kojem se Hrvatska nalazila kad je prodavala te tvrtke, s tim da je i za njih zarada konzultanata u slučaju PBZ-a »povelika«. Naime, Hrvatska je 1999. godine još uvijek bila poprilično izolirana zemlja, čije pravosuđe i financijski sustav nisu bili na velikoj cijeni, pa je razumljivo, naglašava naš izvor, da su konzultanti koji su svojim imenom jamčili za ispravnost dokumenata i same transakcije morali naplatiti svoj rizik.

Nagrada za Riječku banku pet posto ili 935 tisuća dolara!

Matešina vlada ugovarala je konzultantske usluge za prve prodaje Riječke i Splitske banke, tako da je 33,7 posto dionica Riječke banke prodano Bayerishe Landesbanku za 327,9 milijuna kuna. Konzultantske usluge stajale su 935 tisuća dolara, a dogovoreno je i da će nagrada konzultantu biti od četiri do pet posto postignute cijene. Konzultant je na kraju dobio pet posto, što je 16,39 milijuna kuna, jer je, kako je dogovoreno, postignuta cijena koja je odgovarala tolikoj nagradi. Tako su konzultanti u slučaju Riječke banke stajali ukupno 20,9 milijuna kuna. Splitska banka prodana je Unicreditu za 48,8 milijuna eura, a za konzultantske usluge i nagradu isplaćeno je ukupno tri posto te cijene, što je 1,464 milijuna eura, ili oko 11 milijuna kuna. Prodaju preostalih dionica, kao i ponovnu prodaju tih banka Račanova je Vlada odradila bez konzultanata i plaćanja usluga. No, za pripremu privatizacije Dubrovačke i Croatia banke angažirani su konzultanti, s tim da je proces u Croatia banci ostao na pripremi. Dubrovačka banka na kraju je ipak prodana za 24 milijuna eura, a državu su konzultanti u obje banke koštali 7,4 milijuna kuna.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Jagoda MARIĆ,  iz medija: Novi list,   od  3.3.2004. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#438 Rec:8  RB14
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - ODGOVOR TDR-ovog »JADRANTURISTA« U POVODU PRIJETNJI »SOL MELIJE« HRVATSKE 

Međunarodna arbitraža u ovom slučaju nenadležna
ROVINJ 

Radi se o sporu hrvatskih tvrtki, Sol Meliji Hrvatska d.o.o. Rovinj, a ne o španjolskoj Sol Meliji, argument je rovinjske tvrtke

Neprihvaćanjem ugovora između Jadranturista i španjolske Sol Melije od strane skupštine Jadranturista po kojem je Sol Melia imala punomoć za upravljanje Jadranturistovim hotelima, taj je ugovor raskinut te je odlučeno da će od iduće godine upravljanje Jadranturistom i Anitom preuzeti Adria Resorts, tvrtka za upravljanje turističkim portfeljem TDR-a. Sol Melia Hrvatska odbacila je taj prijedlog o prekidu ugovora, zaprijetivši da će poduzeti sva pravna sredstva, uključujući i međunarodnu arbitražu, kako bi ostvarila svoja prava koja su joj raskidom ugovora uskraćena.
Na takvu reakciju Sol Melije u Jadranturistu odgovaraju kako je Jadranturist još u kolovozu ove godine obavijestio Sol Meliju Hrvatska o namjeri redefiniranja poslovnog odnosa u smislu da omjer uzajamnih davanja i primanja bude ujednačen, odnosno prestanka poslovnog odnosa s 1. siječnjem sljedeće godine. Kako Sol Melia nije ponudila drukčiji oblik poslovnog ugovora, a kako s druge strane neuvažavanjem takvog ugovora od strane skupštine Jadranturista nisu ispunjeni zakonski uvjeti stupanja na snagu tog ugovora, Jadranturist je prisiljen prekinuti poslovni odnos sa Sol Meliom Hrvatska. No, otvoreni smo za suradnju u drukčijim poslovnim odnosima, ne upravljačkim, jer smatramo da imamo dovoljno pameti i sposobnosti sami voditi tvrtku, već prije svega raznim komercijalnim i konzultatskim uslugama, ističu u Jadranturistu.



Pravno nevažeći ugovor


Jadranturist je ugovor sa Sol Melijom naslijedio još iz vremena kad je vlasnik Jadranturista bila Zagrebačka banka, no napominju kako su, analizirajući ga, utvrdili da ima niz manjkavosti, a s obzirom na to da ga je prihvatila samo uprava i nadzorni odbor, a ne skupština društva, nije ni pravno važeći. U Jadranturistu smatraju da međunarodna arbitraža nema što raditi u ovom slučaju jer se radi o sporu hrvatskih tvrtki. Naime, pravno gledajući, radi se o Sol Melia Hrvatska d.o.o. Rovinj, a ne o španjolskoj Sol Meliji.
Vlasnik Jadranturista i Anite, Tvornica duhana Rovinj, spominje se i u vezi najnovije rezolucije o zemljištu Grada Rovinja kojom Grad zahtjeva da zemljišta turističkih tvrtki koja nisu ušla u pretvorbu pripadnu lokalnoj samoupravi čime je ponovno aktualizirana bolna točka hrvatskog turizma – definiranje vlasništva tzv. ničijeg zemljišta kojim se koristi niz privatnih turističkih tvrtki na Jadranu. Naime, od donošenja Zakona o privatizaciji 1996. Fond se propustio uknjižiti kao vlasnik tih zemljišta, a privatizirani su objekti koji na tim zemljištima leže.



Klauzula »dosjelosti«


Privatni vlasnici koriste bivše društveno zemljište za što ne plaćaju nikakvu naknadu, a tamo gdje mogu, pokušavaju se i sami uknjižiti kao vlasnici temeljem klauzule »dosjelosti« gdje se tvrtka ima pravo uknjižiti kao vlasnik društvenog zemljišta ako se dokaže da se niz godina koristi zemljištem koje s objektima čini jednu tehnološku cjelinu. Taj je problem naročito raširen u Istri gdje su Fond za privatizaciju i Ured za državnu imovinu Republike Hrvatske koji tek popisuje državna zemljišta pretekli vlasnici Rivijere Holding, Plave Lagune i drugih privatnih tvrtki te su se prije njih uknjižili u društvena zemljišta. Sada se retrogradno pod upitnik stavljaju odluke zemljišnih sudova, a kao mogući vlasnik javlja se i lokalna samouprava. Rovinjska se rezolucija prije svega prelama na TDR-u kao vlasniku Jadranturista kojeg je lani kupila od Zgarebačke banke, a koji je uknjižio zemljište koje Grad sad smatra da treba pripasti njemu. TDR je i vlasnik »Anite« iz Vrsara kojoj nije uspio pokušaj uknjižbe zemljišta koje koristi.  


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aneli DRAGOJEVIĆ,  iz medija: Novi list,   od  23.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#437 Rec:9  RB13
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - RAZGOVOR: SILVANO ZILLI, ZAMJENIK GRADONAČELNIKA ROVINJA I POTPREDSJEDNIK IDS-a 

TDR državu oštetio za više od milijardu kuna
ROVINJ 

TDR je preko noći postao vlasnik zemljišta površine 200 hektara koje vrijedi milijardu kuna, a da nikom ništa nije platio. Tvornica nastupa jako arogantno i prepotentno, vjerojatno jer ima financijsku moć, a s druge strane, i političko pokriće u vidu Mate Arlovića i Slavka Linića


Grad Rovinj nedavno je donio rezoluciju prema kojoj bi zemljište turističkih tvrtki koje nije ušlo u pretvorbu trebalo pripasti jedinicama lokalne samouprave. To je dodatno zaoštrilo ionako napete odnose između Grada i TDR-a. O razlozima donošenja rezolucije te daljnjem »suživotu« s Tvornicom, razgovaramo sa zamjenikom gradonačelnika Rovinja i potpredsjednikom IDS-a Silvanom Zillijem.
– Postoji rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju iz 1994. godine u kojem je točno opisano koji dio katastarskih čestica pripada Jadranturistu. Iz tog rješenja vidljivo je da su u proces pretvorbe uz hotele ušle samo okućnice, no kad je Jadranturist preuzela Tvornica duhana Rovinj, uspjeli su prikazati da je u pretvorbu ušlo kompletno zemljište na kojem Jadranturist obavlja djelatnost, te su se presudom Trgovačkog suda u Rijeci proširili na kompletne katastarske čestice koje u procesu pretvorbe nisu procijenjene i kao takve su društveno vlasništvo. Interesantan je model putem kojeg je TDR-u to uspjelo: Jadranturist d.o.o. je tužio Jadrantrgovinu d.o.o., a Jadrantrgovina digla je protutužbu protiv Jadranturista. Vlasnik je uvijek isti, a sud onda presudi da svo zemljište pripada Jadranturistu, iako ranije nije pripadalo niti jednoj strani u tom »sporu«.
Što ste kao Grad poduzeli da to spriječite?
– Grad Rovinj već dvije godine pokušava dokazati kako se radi o »prljavoj igri«, a uz sve pravne korake koje smo poduzeli da pokušamo apelirati na nezakonitost uknjiženja privatne tvrtke na društveno vlasništvo, uključujući i rezoluciju o povratu zemljišta lokalnoj samoupravi, nedavno smo ponovo Državnom odvjetništvu uputili zahtjev za ubrzanje postupka kojim bi Vrhovni sud utvrdio zakonitost presude Trgovačkog suda u Rijeci koji je Jadranturistu uknjižio cijelo zemljište. Prije svega, Trgovački sud u Rijeci u tom je sporu nenadležan, nadležni su općinski sudovi, a za primjer, kad je Grad Rovinj prije godinu dana od Općinskog suda u Rovinju zatražio da se uknjiži kao vlasnik, Općinski sud je to odbio obrazloživši to činjenicom da je zemljište u vlasništvu Fonda. Tužno je da se TDR u roku 28 dana putem »odgovarajućeg« suda uspio uknjižiti na tih 200 hektara zemljišta, dakle praktički preko noći, a da za utvrđivanje zakonitosti te uknjižbe Grad čeka dvije godine.


Vlasništvo stečeno preko noći

Koliko vrijedi zemljište koje je Jadranturist naknadno, kako vi tvrdite, nezakonito uknjižio?
– Prema našoj procjeni radi se o zemljištu koje vrijedi preko milijardu kuna jer je to atraktivno turističko zemljište, uz more, na atraktivnim lokacijama. Dakle, nezakonitom uknjižbom tog zemljišta, Tvornica duhana Rovinj oštetila je državu, lokalnu samoupravu i građane, za preko milijardu kuna. TDR je preko noći postao vlasnik zemljišta površine 200 hektara koje vrijedi milijardu kuna, a da nikom ništa nije platio. Osnovno je pitanje – kako privatna tvrtka može postati vlasnik nečega ako za to nije platila niti lipu?!
Koja je pravna snaga rezolucije o povratu turističkih zemljišta Gradu Rovinju?
– Pravna snaga je nikakva. No, rezolucija će biti poslana predsjedniku Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade, ministru pravosuđa i očekujemo da se pokrenu svi mehanizmi kako bi čim prije došlo do odluke Vrhovnog suda i izmjene Zakona o privatizaciji da se točno utvrdi tko je vlasnik spornih zemljišta. Najgore je što se zbog nejasnih zakonskih odredbi kroz sudski sustav prelamaju interesi privatnih tvrtki i lokalne samouprave, dolazi do selektivne primjene zakona u smislu da lokalna razina sudstva preferira trgovačka društva, dok županijski sudovi takve presude poništavaju u korist državne, odnosno lokalne vlasti. Rezolucijom prvenstveno želimo zaštititi imovinu koja je javna imovina od interesa za sve građane Grada Rovinja.
U TDR-u tvrde da kad su kupovali Jadranturist nisu bili svjesni da zemljište nije ušlo u pretvorbu.
– Takva tvrdnja je notorna glupost. Kako može biti da je tvrtka vrijedila 166 milijuna maraka, a da samo zemljište, tih 200 hektara, vrijedi milijardu kuna?
Kakav je stav Grada po pitanju izbacivanja Sol Melie iz Jadranturista?
– Sol Melia je bez daljnjeg puno napravila da hotele Jadranturista dovede na razinu kvalitete svoje grupe, uvela je standarde u skladu sa svojim prepoznatljivim znakom koji je prisutan u Europi i širom svijeta. Mogu primijetiti da Tvornica tu nastupa jako arogantno i prepotentno, vjerojatno jer ima financijsku moć, a s druge strane, i političko pokriće u vidu stranke na vlasti, ne cijelog SDP-a, ali pojedinaca sigurno.


Nestručni i nesposobni sudovi

Možete li reći njihova imena?
– Mogu samo nagađati jer nemam nikakvih dokaza, ali vjerujem da iza Tvornice stoji Mato Arlović, koji je u dobrim odnosima s Tvornicom i koji protežira monopol duhanske industrije u Hrvatskoj, a uz njega tu je apsolutno i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić. Nas je bilo iskreno strah da Fond neće stati uz Državno odvjetništvo i neće poduzeti mjere za utvrđivanje zakonitosti nad turističkim zemljištem, no čini se da su svi ipak ocijenili da je takav način »stjecanja« nekretnina prevršio svaku mjeru. Određeni sudovi su se pokazali nestručni, nesposobni i nedorasli, ali vjerujem u pravnu državu i vrh sudstva.
U TDR-u kažu da su Gradu nudili povrat otoka na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, ali da im na to nije odgovoreno.
– Hvala im na tome. To je kao kada se nešto ukrade, pa se pokuša dio vratiti, a u TDR-u su prilikom kupnje Jadranturista trebali provjeriti što kupuju. I laiku je vidljivo da je cijena 200 hektara atraktivnog zemljišta viša od procijenjene vrijednosti kapitala Jadranturista od 166 milijuna njemačkih maraka, pa je teško vjerovati da je došlo do zabune. Uostalom, u rješenju o pretvorbi sve su nekretnine precizno navedene, pa ne vjerujem da bi pravna služba TDR-a i vrsni pravnik Plinio Cuccurin, koji je i jedan od većih dioničara, napravili takav previd. Vjerojatnije je da su, služeći se »rupama« u zakonu u sprezi s pojedinim sucima, pravnici TDR-a htjeli svojoj tvrtki priskrbiti korist.
Stvara se dojam da animozitet između TDR-a i Grada nadilazi pitanje zemljišta.
– TDR pokušava upravljati preuzimanjem otoka Katarina gdje se spori s većinskim vlasnikom tvrtke za upravljanje otokom, inače austrijskim državljaninom. Sada se spori i sa Sol Melijom kojoj je raskinuo ugovor, ali će po svemu sudeći na upravljanju hotelima morati angažirati neku drugu tvrtku jer, iskreno, ne raspolaže kadrom koji bi bio na nivou jedne Sol Melije. Sve su to sporovi s jednim ciljem – da se dođe do resursa i upravljanja svim resursima u Gradu Rovinju, Vrsaru i šire. Neovisno o političkoj opciji koju zastupam, smatram da je bilo koji monopol, na državnoj, županijskoj ili lokalnoj razini, neprihvatljiv. Ono što TDR-u još nije uspjelo, a nadam se da im građani to neće ni dozvoliti, je da preuzme i gradsku vlast jer bi onda imali moć da planiraju, grade, ruše i rade što hoće po mjeri nekolicine većih dioničara tvrtke. TDR pokušava preuzeti i gradsku vlast, što se pokazalo na izborima 1997. i 2001. godine, kada su putem nekih nezavisnih lista u koje su uključeni neki direktori TDR-a i Jadranturista, nastupili i politički. U TDR-u žele koncentrirati svu i gospodarsku, i političku moć, što bi za razvoj Rovinja bilo pogubno i nadam se da građani Rovinja nikad neće dozvoliti.

Zilli: Fond stao na našu stranu

U tijeku je i spor između HFP-a i Jadranturista?
– HFP je stao na našu stranu i oni su se potrudili i maksimalno angažirali. Vjerujem da će pravna država profunkcionirati i da će Vrhovni sud presuditi u korist HFP-a, što je pozitivno za lokalnu samoupravu kojoj bi, odnosno građanima Rovinja, u konačnici trebalo pripasti to zemljište.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aneli DRAGOJEVIĆ,  iz medija: Novi list,   od  27.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#436 Rec:10  RB12
Izvor teksta
Page 10 of 11: <<Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 108
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine