Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (108) Svi tekstovi...

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - Tko želi biti miljunaš? 

Kako zaraditi 1 miljun kuna?
ZAGREB 

Jednostavan naći za zaradu od miljun kuna!
Ukoliko imate miljardu kuna u dionicama možete doći do zarade od milijun kuna tako da reducirate troškove.
Ukoliko imate dva dionička društva s kapitalom od oko pola milijarde kuna možete ih spojiti i ušteda će biti na troškovima. Ukoliko ste samo dijelom u vlasništvu dioničkog društva morate vodit računa i o ostalim dioničarima. Uzmimo primjer gdje su nominalne vrijednosti dioničhih društava različite i neka taj omjer bude
1:39 (po knjigovodstvenoj metodi). Obzirom da knjigovodstvena metoda ne mora nužno dati pravu sliku stanja dioničkog društva pretpostavimo korištenje metode diskontiranih novčanih tijekova koja rezultira omjerom od 1:53,87 . Normalno je da se jedna dionica ne može cijepati na polovice ili usitnjavati pa je logično da se dionice multipliciraju. No zašto točno računati kad se može jednostavno zaokruživati. Dakle zašto koristiti brojku od 53,87 jer bi onda morali multiplicirati dionce s brojkom 100 što bi nepotrebno kompliciralo evidenciju o dionicama radi male razlike u kalkulaciji. Uzmimo primjer da jedno dioničkod društvo ima 111.155
dionica i da je korištenjem omjera 1:54 stvoreno 6.002.370 dionica novonastalog društva. Kada bi se koristile točne brojke (dionica 111.155 x 53,87) dobili bi broj od 5.987.920 dionica. Razlika u zaokruživanju je oko 14.450 dionica u korist dioničkog društva na čiji je račun zaokruživanje napravljeno. Uz pretpostavljenu vrijednost od oko 100,oo kuna po dionici radi se o KREIRANJU "novih" dionica u vrijednosti od oko
1,4 miljuna kuna što je odista sitna brojka na iznos od miljardu kuna. Ukoliko ste Vi naprimjer vlasnik 80% takovog dioničgog društva jednostavnim zahvatom na koji nitko drugi ne bi trebao uticati dobili ste ni manje ni više dionica u iznosu od oko 1 milijun kuna. Nije puno , ali veseli! Ako ovaj primjer koristimo u realnim okvirima i prepostavimo da se radi o dioničkom drušvu Maistra d.d. onda je zarada još za 50% veća jer su cijene dionica kreću oko 150,oo kuna po dionici. Ukoliko smo pogrešno pretpostavili, molimo da nas ispravite. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.5.2005. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#474 Rec:1  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Samo informacije dostupne na webu...ništa zanimljivo 

Informacije o listi korisnika tvrtki Zlatka Tomčića
ZAGREB 

S interneta smo preuzeli podatke s kratkim opisom tvrtke koja je dijelom u vlasništvu bivšeg predsjednika sabora Republike Hrvatske:
"Capital ing d.o.o. je tvrtka za projektiranje, nadzor i konzalting u građevinarstvu.
Poduzeće je osnovano 1991.g. i ima stalno zaposleno 7 djelatnika te surađuje s dugogodišnjom ekipom vanjskih suradnika.
Osnovne djelatnosti tvrtke su izrada projekata, stručni nadzor i savjetovanje nad izvođenjem radova te konzalting. Velik dio poslova koji smo uspješno obavili prikazan je u referentnoj listi."
........
1. POREČKO-PULSKA BISKUPIJA:
- Biskupski stan u Poreču
2. OPĆA SLUŽBA GRADA ZAGREBA:
- Sanacija ravnog krova P.U. MAKSIMIR
- Sanacija krova STARE GRADSKE VIJEĆNICE
- Uređenje objekta u Ilici 45 i projekt potkrovlja
- Uređenje sanitarnih čvorova STARE GRADSKE VIJEĆNICE
3. "GRADSKA GROBLJA":
- Uređenje potkrovlja Upravne zgrade
- Kafić - GAJ URNI


4. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA:
- Adaptacija potkrovlja na Rooseveltovom trgu 3
- Troškovnička dokumentacija za prostore Komore na lokacijama: Rooseveltov trg 2 i 3, Picekova, 2-3 (Savica), Gajeva 2, Ilica 49 (bivši restoran "Plitvice"), Ulica grada Vukovara 72/V, Koprivnica, Virovitica, Požega
- Kuhinja i restoran u podrumu, Rooseveltov trg 2 i 3
5. GRAD ZAGREB:
Visokogradnja:
- Uređenje fasade objekta Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Ćirila i Metoda 3,
- Uređenje Specijalne bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj 11
- Uređenje Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Goljak 2
- Uređenje stanova stambenog tornja Siget 11 (5000 m2)
- Sanacija Centra za likovni odgoj, Rokov perivoj 4
- Uređenje objekta “Palača Gvozdanović”, Visoka 8
- Rušenje tribina na Šalati
- Sanacija kluba “Idoš” i “Attack” u sklopu objekta “Močavara”
- Sanacija krova Centra za rehabilitaciju govora “SUVAG”
- Sanitarni čvor uz crkvu u Čučerju
- Sanacija objekta Specijalne bolnice – Zelengaj 37
- Sanacija fasade PALAČE DVERCE
- Sanacija objekta Mjesne samouprave SESVETSKI KRALJEVEC
- Sanacija prostora Dječjeg vrtića UTRINE
Ostalo:
- Fontana ispred Psihijatrijske bolnice Vrapče
- Fontana “Ribar” na Jezuitskom trgu
- Kameni zid ZAKMARDIJEVE STUBE

6. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA:
- Uređenje zgrade Vrhovnog suda, Zrinjevac 3
- Sanacija Paviljona u krugu Kaznenog zavoda u Glini
- Sanacija fasade Trgovačkog suda u Petrinjskoj ulici
- Uređenje prostora Trgovačkog i Županijskog suda u Zagrebu, Zrinjevac
7. HRVATSKA DOMINIKANSKA PROVINCIJA:
- Crkva i samostan Bl.Augustina Kažotića u naselju Volovčica površine cca 4500 m2
8. MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO:
- Obiteljske kuće invalida Domovinskog rata: Senj, Zagreb, Split, Ivankovo
- Stambena zgrada stradalnika Domov. rata u Čakovcu
- Sanacija Srednje škole i dvorane u Petrinji
- Sanacija ratom oštećene Osnovne škole “SUNJA”
- Sanacija stambenog objekta u KORENICI, Ul. J.Jovića 1a i 1b

9. "GRADEL":
- Stambeni objekti u Ulici platana 2-10; 5 objekata (oko 4.000 m2)
- Stambeno-poslovni objekat u Aveniji Dubrava
- Stambeni objekat na Rudešu
- Stambeni objekat u Zagorskoj ulici
10. MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADITELJSTVA
I STANOVANJA:
- Projekti prilagodba invalida Domovinskog rata
- Sanacija objekta na lokaciji Vrhovec 5 – prostori Instituta za turizam
11. KB "VRAPČE":
- Sanacija krova (kupola) upravne zgrade Bolnice “Vrapče”
- Kapela Bolnice Vrapče
- Fasada Upravne zgrade Bolnice
12. "ZAGREBAČKA BANKA":
- Salon, restoran i dio kuhinje u Paromlinskoj ulici,
- Restoran i kuhinja u Jankomiru
- Kuhinja Savska 60
- Poslovnica Maksimirska 86-88a
13. "ELEKTROKONTAKT":
- Skladišna hala, Radnička cesta bb
14. "HERAKLO":
- Stambeno poslovni objekt Nova cesta - Kranjčevićeva, površine cca 3000 m2
15. "JEGER" d.o.o.:
- Uređenje prodavaonice u "Kaptol centru"
- Uređenje prodavaonice u Dubrovniku
- Uređenje prodavaonice u Gajevoj 12 u Zagrebu
- Poslovni objekt sa halom u Rakitju

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  24.5.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#472 Rec:2  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Reakcija na napise u tisku o rebalansu tarifa Hrvatskog Telekoma 

Pula: Poslovni telefonski računi bit će manji 18%
ZAGREB 

Glasi Istre objavio je članka pod naslovom "Pula: Prosječni privatni račun bit će 14% veći , a poslovni telefonski račun 18% manji! Datum objave je 6. kolovoza 2001.
Obzirom da se cijena impulsa nije mijenjala postavljaju se pitanja:
Da li su poslovni korisnici uistinu smanjili svoje račune za 18 posto?
Da li se je novi tarifni koncept odrazio u ukupnom budžetu prosječnog hrvatskoh kućanstva s najviše 0,4 posto kako se navodi u članku?
Da li je odobreno povećanje (rebalans) tarifa baziran na krivim (namjerno lažiranim?) pretpostavkama?
Da li se radi o grubim kršenjima ustava zlouporabom monopola?
Da li su određene političke strukture pogodovale uskom krugu interesnih skupina, a na račun građana Republike Hrvatske?
Da li se šteta nanosi hrvatskom gospodarstvu ukoliko privatizacija nije donijela smanjenje cijena gospodarstvenicima?




 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  22.5.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#470 Rec:3  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Sumnjivo, štetno, nestručno 

HT nezakonito prisvaja stotine milijuna kuna
ZAGREB 

Saborski Klub HSP-a prosvjedovao je u četvrtak zbog načina na koji je jučer otvorena i odmah potom zaključena rasprava o izmjenama Zakona o telekomunikacijama, budući da je Sabornica poslijepodne ostala poluprazna. HSP-ovac Tonči Tadić je rekao da Sabor mora donijeti stav o pitanju vlasništva nad distribucijsko-telekomunikacijskim kanalima(DTK), koje, upozorava, HT nezakonito prisvaja. Naglasio je da su ti podzemni kanali u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno države, da se prepuštanjem njihova korištenja samo HT-u čini velika šteta Hrvatskoj koja se, uvjerava, mjeri u stotinama milijuna kuna. Zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović kaže da se novim zakonom ponavlja "dobro poznati scenarij pripremanja terena za neki novi ili stari Match Telecom kojim se otvara tržište sumnjivom kapitalu i osobama pod krinkom usklađivanja s regulativom EU". Kao najsporniju zakonsku odredbu smatra onu po kojoj Agencija za telekomunikacije sve odluke (dodjeljivanje i oduzimanje koncesija) može donositi paušalno, bez ikakvih stručnih i tržišnih analiza.

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Monitor hr,  iz medija: Monitor HR,   od  19.5.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#469 Rec:4  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...LIFE IN CROATIA - Public money for roads? 

Why Croatia build FREEWAYS ?
ZAGREB 

Why Croatia build FREEWAYS (if there is no traffic on these roads?).
Croatia is with maximum number of cars on July and August! (During summer holidays!)
Why spend billions dollars for non-effective INVESTMENTS! Some people say LONG TERM INVESTMENTS, but we are not sure! We would like to see numbers and analyses! We see such picture very often on Croatian roads!
....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... ....... .......


 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  1.5.2005. 
Tema :: LIFE IN CROATIA  ID#462 Rec:5  RB17
Izvor teksta



Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - HT i DRŽAVA 

Novi fiksni operateri bez T-HT-ove pretplate
ZAGREB 

Telefonski operateri više neće morati naplaćivati mjesečnu telefonsku pretplatu od 60 kuna (plus PDV), na što ih sadašnji zakon obvezuje, proizlazi iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.
Naime, još 2003. godine Ustavni sud je ukinuo telefonsku pretplatu. Preciznije, ukinuta je jedna odredba podzakonskog propisa zbog njene neusklađenosti sa starim Zakonom o telekomunikacijama, ali je T-HT-u ostala mogućnost naplaćivanja usluge pristupa telekomunikacijskom sustavu, koja je zapravo zamjenila telefonsku pretplatu.
Prema Vladinom prijedlogu, telefonska pretplata u Hrvatskoj, više nije obvezna, iako se ona naplaćuje u svim europskim zemljama. Tako primjerice u Njemačkoj pretplata mjesečno iznosi 13,3 eura, u Sloveniji 13,2 eura, u Mađarskoj 13,1 eura, u Poljskoj 10,7 eura, u Hrvatskoj 8,1 eura, u Slovačkoj 7,1 eura, a u Češkoj 6,7 eura.
Prema predloženim izmjenama Zakona, korisnik bi plaćao cijenu usluge koju odredi pružatelj, no cijena usluge može sadržavati jednokratnu naknadu za održavanje sustava. No, netko će i ubuduće morati snositi trošak održavanja telekomunikacijskog sustava, odnosno T-HT-ove mreže - ako se taj trošak neće pokrivati pretplatom, odnosno mjesečnom naknadom, onda će se to učiniti višim cijenama razgovora. Tako nešto u skladu je sa sadašnjim modelima naplate telefonskih usluga, u kojima za manju pretplatu plaćate više cijene razgovora, a za veću pretplatu niže cijene razgovora.
U Portusu, novom fiksnom telefonskom operateru, kažu da bi najbolje bilo da nema telefonske pretplate, odnosno da korisnici plaćaju samo potrošene telefonske impulse, prema obračunskoj jedinici od jedne sekunde.
Novi operateri, kojima je ulazak na tržište otežan, predlagali su T-HT-u da korisnici koji prijeđu novim operaterima (u drugim zemljama to je učinilo oko 20 posto postojećih telefonskih korisnika) dobivaju jedinstven telefonski račun, a da onda novi operateri T-HT-u prosljeđuju njegov iznos za telefonsku pretplatu. Međutim, T-HT je to odbio, pa će korisnici, koji prijeđu novim operaterima, u slučaju da se telefonska pretplata ne ukine (što je malo vjerojatno), dobivati dva telefonska računa - od T-HT-a za pretplatu (koja prema postojećem Zakonu o telekomunikacijama, uvijek ostaje T-HT-u), a od drugog operatera za potrošene impulse. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petković,  iz medija: Vjesnik,   od  27.4.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#460 Rec:6  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Gospodarstvo 

Sva pitanja o Lencu - bankarska tajna
ZAGREB 

»To je poslovna tajna«, bio je jedini odgovor predsjednika Uprave Raiffeisen banke Zdenka Adrovića na tridesetak pitanja članova istražnog povjerenstva o Viktoru Lencu. Adrović smatra da se njegov i odnos bivšeg direktora riječkog brodogradilišta Damira Vrhovnika ni u čemu ne razlikuje od uobičajenog odnosa direktora banke i klijenta. Kazavši kako nikad nije bio u Vrhovnikovoj kući ili na njegovoj jahti, Adrović je isticao kako u njihovu odnosu nije bilo ničeg posebnog ni privatnog.
Pozivajući se na Zakon o bankama, prema kojem je nemoguće odati bankovnu tajnu bez pristanka klijenta ili naloga suda, predsjednik Uprave RBA odbio je odgovoriti na pitanja o kreditima koje je ta banka dodijelila Lencu, te pritom uzetim jamstvima i procjenama o likvidnosti brodogradilišta.
HDZ-ovac Branimir Glavaš, koji je Adrovićevo ponašanje »ocijenio drskim, bezobraznim i podcjenjivačkim«, odbio je njegov zahtjev da svjedoči bez nazočnosti novinara, dok je njegov stranački kolega Florijan Boras naglasio da svatko ima pravo odbiti svjedočiti sam protiv sebe.
Idući će tjedan pred povjerenstvom, na zahtjev njegova predsjednika Ante Đapića, ponovo svjedočiti Damir Vrhovnik te Tin Dolički, odvjetnik Viktora Lenca, i financijska direktorica Ankica Ercegović. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Dada Zečić,  iz medija: Vjesnik,   od  19.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#455 Rec:7  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočit će se s problemima 

Ulazak u EU Hrvatsku košta 4 milijarde kuna
ZAGREB 

Prilagodba standardima Europske unije hrvatske bi porezne obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna, upozoravaju analitičari.
»Porezne bi obveznike prilagodba mogla stajati od 2,5 do 4,3 milijarde kuna. Osim što je status kandidata, za koji se Hrvatska lani izborila, korak bliže Uniji, on nam donosi i formalnu obvezu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva propisima Unije, uz restrukturiranje gospodarstva«, ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank.
Prilagodbe standardima Unije nisu samo tehničko pitanje. U obzir treba uzeti premošćivanje pravnih i kulturoloških razlika. Stoga će se znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočiti s problemima.
Stojić smatra kako bi ulazak Hrvatske u EU neugodno mogao iznenaditi naše izvoznike. Suočavaju se sa zastarjelim proizvodnim kapacitetima, visokom cijenom rada i manjkom znanja potrebnog za nastup na svjetskom tržištu, te sve većim rezanjem državnih potpora, pa su im proizvodi nekonkurentni. A ulazak u Uniju značit će i pad carinskih barijera, što će izazvati dodatno jačanje konkurencije, napominje Stojić.
Osim za potrebe širenja tržišta, ulazak u EU Hrvatskoj će koristiti i u pogledu prihvaćanja visokih standarda, a nemale koristi naše će gospodarstvo imati i od novca iz Unijinih fondova. Analize pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo već usko vezano uz ono u Uniji, koja je naš vodeći vanjskotrgovinski partner, kao i da je visoko eurizirano. Stoga je logičan zaključak da će proces prijema Hrvatske u Uniju pozitivno utjecati na životni standard građana.
U prilog Hrvatskoj idu i povoljni makroekonomski pokazatelji, poput niske inflacije ili visoke stope gospodarskog rasta. Hrvatska već ispunjava gotovo sve kriterije iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura. Iznimka je manjak u državnoj blagajni, koji je maastrichtskim kriterijima ograničen na najviše tri posto BDP-a, a lani je u nas iznosio 4,5 posto BDP-a. »Ulazak u Uniju, posebno u Europsku monetarnu uniju, zahtijevat će ispunjavanje određenih fiskalnih kriterija. To se odnosi ponajprije na smanjenje fiskalnog deficita i ograničenje visine javnoga duga, što je već predviđeno Pretpristupnim ekonomskim programom, pa ne bi trebalo biti iznenađenja na tom planu«, komentira glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović.
Težište reformi u segmentu javnih financija bit će na reformi javne uprave i zdravstva, kao i na nastavku mirovinske reforme. Riječ je o sektorima koji gutaju golem dio državnoga proračuna, pa će njihova reforma biti nužna kako bi se fiskalni rashodi držali pod nadzorom.
Prema Stojićevu mišljenju, fiskalno stezanje prije ulaska u Uniju važno je i zbog toga jer će se državna blagajna nakon pristupanja Hrvatske Uniji suočiti s gubitkom dijela prihoda. Riječ je o dijelu prihoda od carina i PDV-a, koji će se odlijevati u zajedničku blagajnu u Bruxellesu, zbog čega bi naš proračun mogao ostati bez barem 1,9 milijardi kuna godišnje. Taj će minus Vlada, smatra Stojić, pokušati nadoknaditi povećanjem trošarina i naknada za koncesije, koje su u nas znatno manje od prosjeka Unije, kao i povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu i eventualnim izjednačavanjem te granice za žene i muškarce.
Iako naše gospodarstvo i društvo u cjelini očekuju brojne prilagodbe pravilima igre koja vrijede na jedinstvenom tržištu od 455 milijuna potrošača, riječ je o cijeni koju vrijedi platiti. To više što nema suvisle alternative ulasku u Uniju. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Adriano Milovan,  iz medija: Vjesnik,   od  19.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#454 Rec:8  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Konkurencija u fiksnoj telefoniji: Optima telekom najavljuje 15 posto niže cijene, a Portus (H1) od 10 do 20 posto niže cijene 

Mogućnost izbora operatera ipak snizuje cijene usluga
ZAGREB 

Postojeći nacionalni fiksni telefonski operater, prema iskustvu drugih zemalja, izgubi do 20 posto korisnika kada se na tržištu pojavi konkurencija, odnosno ukine jedan od posljednjih monopola u državi. U Hrvatskoj dozvolu za davanje javnih govornih usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, osim T-Hrvatskog telekoma, imaju i Optima telekom i Portus (H1), koji su krajem prošle godine spomenutu dozvolu platili osam milijuna kuna.
Na odluku Vijeća Agencije za telekomunikacije o zahtjevu za izdavanje dozvole čekaju Iskon Internet, Vodatel, GlobalNet, Amis telekom, Nexcom, riječka tvrtka Studio Fenice, VM Telekom iz Samobora te DCM. Zahtjev je nedavno predao i Divan, nakon što mu je 2003. oduzeta dozvola za fiksnu telefoniju. Nova cijena dozvole iznosi 20.000 kuna. Među zainteresiranima za ulazak u fiksnu telefoniju su i mobilni operateri VIPnet i Tele2.
Predsjednik Uprave Optima telekoma Roland Žuvanić kaže da će taj novi fiksni telefonski operater s komercijalnim radom početi sredinom travnja, čime će, kao prvi novi pružatelj usluga fiksne telefonije na nacionalnoj razini, po prvi puta ponuditi mogućnost odabira operatera te smanjenje troškova telekomunikacijskih usluga. Žuvanić napominje da će već pripremljene cijene i tarifne pakete objaviti krajem ožujka, kada prouče sadržaj T-HT-ovih novih korisničkih paketa s obračunskom jedinicom od jedne sekunde. U prosjeku ćemo ponuditi 15 posto niže cijene od sadašnjih na tržištu, kaže Žuvanić.
OT je do sada investirao 120 milijuna kuna, a planira uložiti još toliko, što je nekoliko puta više od drugih novih fiksnih operatera na hrvatskom tržištu. Do sada je zaposlio 80 ljudi, a do kraja godine planira otvoriti ukupno oko 300 radnih mjesta. Žuvanić ističe da je početak promotivne kampanje predviđen za početak travnja, a prvi komercijalni poziv u novoj telefonskoj mreži očekuju krajem travnja. Predsjednik Uprave Portusa (H1) Darko Parun kaže da, nakon što se novi fiksni operateri priključe na T-HT-ovu mrežu, ostaje jako malo prostora da novi operateri, bez obzira na obračunsku jedinicu od jedne sekunde, ponude uslugu telefoniranja na nacionalnoj razini jeftinije od sadašnje 23 lipe po minuti. H1 priprema tarifne modele koji će smanjiti ukupan mjesečni trošak telefoniranja od 10 do 20 posto.
Parun kaže da će sve detalje i pogodnosti za korisnike objaviti neposredno prije početka komercijalnog rada H1 mreže, koji očekuje tijekom travnja. H1 će privatnim korisnicima ponuditi usluge fiksne telefonije i pristup Internetu, a poslovnim će ponuditi dodatne naprednije usluge kao što je, primjerice, zakup opreme, čime se smanjuju ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i reduciraju mjesečni troškovi održavanja.
H1 ima 30 visokokvalificiranih zaposlenika, a do početka ljeta zaposlit će ukupno 75 ljudi. Neizravno će preko Portusa, odnosno partnera, posao naći i do 250 ljudi, kaže Parun.
Od Ministarstva mora, prometa, veza i turizma Portus traži donošenje i dodatnih pravilnika, koji će dalje liberalizirati tržište, ali i poboljšati poziciju novih operatora u izravnim pregovorima o međusobnom povezivanju. Riječ je prije svega o pravilniku o operaterima sa značajnom tržišnom snagom i pravilniku o raspetljavanju lokalne petlje.
Nexcom i Voicecom, primjerice, najavljuju uvođenje novih proizvoda na prepaid (bez telefonske pretplate) i postpaid tržištu fiksne telefonije. Domaće tržište fiksne telefonije godišnje donosi 5,3 milijarde kuna, dok prosječni telefonski račun iznosi 200 kuna. Novi telekom operateri mogu računati gotovo isključivo na postojeće fiksne korisnike T-HT-a (1.676.000 korisnika) ili 43 posto stanovništva, jer se broj fiksnih priključaka, za razliku od mobilnih (62 posto), smanjuje. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petkovic,  iz medija: Vjesnik,   od  16.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#453 Rec:9  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) 

Hrvatsko more čišće od talijanskog i španjolskog
BERLIN 

- Hrvatska i dalje ima najčišće more na Mediteranu, rekao je Max Stich, potpredsjednik ADAC-a, njemačkog autokluba sa 14 milijuna članova, u subotu na berlinskoj turističkoj burzi, ITB-u.
Hrvatska ima čišće more od Italije, Španjolske i Francuske, dakle naših direktnih konkurenata. Nakon istraženih 845 hrvatskih plaža tijekom 2004., rezultati su pokazali da njih 825 zaslužuje najvišu kvalitativnu kategoriju - plavu zastavu. Šesnaest plaža dobilo je kategoriju manje, zelenu zastavu, a dvije – jedna opatijska i jedna rapska – zaslužile su žutu zastavu što znači da je more lošije kvalitete, ali je pogodno za kupanje.
Inače, njemački mediji objavili su procjene kamo će Nijemci putovati ove godine. U Italiju će, prema tim procjenama, 8,8 milijuna Nijemaca, u Španjolsku 10,4 milijuna, Tursku 4,5, Grčku 2,3, Egipat 1,1, Tunis 700.000 i u Hrvatsku 1,6 milijuna.
»Ovi podaci pokazuju da je stanje na njemačkom tržištu, u odnosu na Hrvatsku, stabilno, iako još nemamo konkretne podatke od touroperatora«, rekao je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.
Hrvatska spada u skupinu skupljih mediteranskih zemalja. Četveročlana njemačka obitelj u Hrvatskoj će za sedam dana u hotelu s tri zvjezdice potrošiti 1800 eura, dok će, na primjer, 14 dana u Turskoj u hotelu s četiri zvjezdice platiti 1520 eura.
Kao što se očekivalo, Nijemci na sve moguće načine pokušavaju spasiti svoj kapital uložen u Aziju. Na ITB-u mnogo se toga vrti oko oporavka Azije.
FVW, sajamski list, ističe kako azijski turizam bilježi snažne signale oporavka. Buking za zemlje pogođene tsunamijem, tvrdi se, raste, hoteli su otvoreni, a aviokompanije vraćaju se u nedavno unesrećene zemlje. Francesco Frangialli, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije, naglašava da je 80 posto oštećenih hotela ponovo otvoreno. Do nesreće, to je područje imalo fantastične rezultate - 309 milijuna stranih turista.
Snažan nastup na ITB-u imaju i Baleari koji prvi put u povijesti izlažu u dvije hale, a respektabilan prostor, unatoč nemirnom turizmu, zakupio je i Izrael.
Grci su prihvatili desetogodišnju strategiju turističkog razvoja, a glavni cilj je poboljšanje kvalitete proizvoda. Dimitris Avramopoulos, grčki ministar turizma, najavljuje modernu turističku Grčku. No neće sve ostati samo na najavama - grčki će se turistički proizvod uskoro početi poboljšavati sa 60 milijuna eura. Hoteli će, uz ostalo, biti modernizirani u skladu s trendovima.
Posljednja istraživanja pokazuju da 70 posto Nijemaca planira barem jedno putovanje tijekom ove godine, što je najviši postotak od 2001. Oko 40 posto njih već zna destinaciju svog odmora.
Prošlogodišnja turistička sezona, na globalnom planu, proglašena je uspješnom. Putovanja su porasla za devet posto (760 milijuna) u odnosu na ranije godine zahvaljujući, uz ostalo, i low cost kompanijama. Pogotovo su u trendu kratka putovanja. Prošle godine dogodio se i veliki porast on-line rezervacija. Od svih putovanja u Europi, gotovo četvrtina bukirana je preko interneta.
Zanimljivo je da se skupina balkanskih zemalja nalazi u atraktivnoj hali s posebnom ponudom wellnessa. Iako su tamo i Bugarska i Rumunjska, čak i Srbija, nas nema.
Hrvatska se predstavlja na klasičan način, godinama isti, u neatraktivnoj hali. Doduše, može nas utješiti što su nam prvi susjedi - Talijani.
Ovogodišnji ITB okupio je 10.409 izlagača, više nego ikad do sada. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Davor Verković,  iz medija: Vjesnik,   od  13.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#451 Rec:10  RB17
Izvor teksta
Page 9 of 11: <<Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 108
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine