Kategorije

 Vijesti
 Televizija
 Gospodarstvo
 Vrijeme
 

Važne teme

 Ante Gotovina
 Hrvatska danas
 Croatia and World
 

Grupa Pi-5

 Privatizacija
 Politika
 

Povijest privatizacije

  Kultura
  Povijest Arenaturista
  Internet
  Hrvatski Telekom
  Arenaturist
  Jadranturist
  Ulaganja u RH
  

Istra

 Istra na webu

  
 

Dalmacija

 Dalmacija na webu
  

Zagreb

 Zagreb na webu
 

Turizam

 Ponuda apartmana na moru
 Sve o hrvatskom turizmu
 Istra.com
 

Tekstova: (9) Svi tekstovi...

Kategorija: Banke  -  - Partner banka  Rast bilance u planu za 2008. u Partner banci ZAGREB -  Udio gospodarstva u kreditnom portfelju i depozitima banke je oko 70%, a u planu je da tako i ostane unatoč porastu bilance. U planu Partner banke za 2008. godinu je porast bilance za oko 15%, točnije na jednu i pol milijardi kuna te neto dobit od preko petnaest milijuna kuna. Uz povećanje kapitala, u planu je i da ukupna dobit ostaje u kapitalu banke. Planirani kreditni portfelj za kraj 2007. godine je preko devesto milijuna kuna, a za kraj 2008. oko sto milijuna veći. Projekcije ovogodišnjih ukupnih depozita koji su oko 840 milijuna kuna, predviđaju porast od oko 13%, te bi se ukupni depoziti trebali približiti 1 milijardi kuna.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.12.2007  Tema :: Croatian Business  ID#1179 Rec:1  RB0

Kategorija: Banke  -  - Kapital HYPO BANKE  POVEČANJE KAPITALA HYPO BANKE ZAGREB -  Odluku o povećnju kapitala za 600 milijuna eura donijela je generalna skupština Hypo Alpe-Adria-Bank. Kapital se povećava zbog toga da bi se poboljšala struktura poslovanja i radi osiguravanja većeeg potencijala za poslovanje koje dolazi. Ovim potezom Hypo ostvaruje preduvjet za rast u budućnosti. Što se tiče međunarodne razine, Hypo je povećanjem kapital osigurao dosezanje kapitala u toj razini. Ovo je također jedan od poteza kojim si je banka ojačala poziciju na tržištu. Kapital grupe sada iznosi 1,3 milijardi eura, te će se povećati za oko 44%. Tada će kapital Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iznositi skoro 2 milijardi eura. Svi dioničri Hypo Group Alpe Adria Bank osim BayernLB koji ć investirati preko četristo milijun eura i Grawe Grupa koja će investirati preko sto pedeset milijuna eura, se odriču prava prvokupa dionica. Nakon ovog povećanja kapitala BayernLB će posjedovati preko 54% dionica Hypo Group Alpe Adria Bank, a Grawe Grupa će imati preko 26% dionica, dok će Kärntner Landesholding posjedovati 16 % dionica, Privatna zaklada zaposlenika Hypo Alpe-Adria Bank je 2,7%.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.12.2007  Tema :: Croatian Business  ID#1176 Rec:2  RB0

Kategorija: Banke  -  - Hypo Alpe-Adria i pola milijarde kuna ulaganja  Hypo Alpe-Adria-Bank AG International ZAGREB -  Hypo Alpe-Adria-Bank AG International u procesu ulaganja od 500 milijuna kuna. Vlasnik Slavonske banke Hypo Alpe-Adria-Bank AG International će uložiti još 518 milijuna kuna u temeljni kapital. Odluka o ovoj dokapitalizaciji donesena je na Glavnoj Skupštini Slavonske banke d.d. Osijek. Nakon ove odluke Glavne skupštine Slavonske banke d.d. Osijek ukupni temeljni kapital od Slavonske banke će iznositi 1,5 miljardi kuna. Ovom odlukom Slavonska banka želi proširiti obujam posla, osigurati stabilnost na tržištu, stvoriti preduvjete za daljnji razvoj i tako poboljšati poslovanje.   *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  5.12.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1166 Rec:3  RB0

Kategorija: Banke  -  - Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.  SVENAMJENSKI PAKET IZ HYPO BANKE ZAGREB -  SVENAMJENSKI PAKET IZ HYPO BANKE Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od danas (15.11.07) pa sve do 28.veljače 2008. godine nudi građanima akcijski proizvod „Svenamjenski paket“. To je paket u kojem se nudi kredit od 150 tisuća kuna sa kamatnom stopom 7,99 % (EKS 8,98%) bez jamaca i depozita sa rokom otplate devet godina. Ovaj „Svenamjenski kredit“ osigurava Visa Classic kreditnu karticu i besplatnu policu Grawe Hrvatska osiguranja.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.11.2007  Tema :: Akcije  ID#1126 Rec:4  RB0

Kategorija: Banke  -  - Dobar zivot hrvatskih bankara  Banke i bankari ZAGREB -  Izvještaj banaka koji objavljuje Hrvatska narodna banka govori da su domaće banke u prva tri mjeseca ove godine zabilježile neto dobit od 1,17 mlrd kuna, 35% više nego u istom razdoblju lani kad je ta dobit iznosila 864 milijuna kuna.   *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.5.2007  Tema :: DZS  ID#1066 Rec:5  RB0

Kategorija: Banke  -  - Tko ostvaruje svoje zakone  Banke u rukama stranaca i vladanje zemljom ZAGREB -  Stranci vladaju Bankama? Politicari vladaju zemljom? Banke vladaju politicarima? Banke vladaju zemljom? Stranci vladju zemljom? O čemu se zapravo radi? Prevelik je utjecaj ljudi iz bankarskog sektora na ljude u politici. Obzirom da i sami zastupnici proglašavaju sabor samo glasačkom mašinom očito je da su vrata plotike otvorena kako bi se utjecalo na sam vrh državne politike i omogućavao bnakarima izuzetan profit. U daljnjim tekstovima bit će prikazani porazni rezultati takovog upravljanja u odnosu na "male" građane.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.12.2006  Tema :: Parlament  ID#912 Rec:6  RB0

Kategorija: Banke  -  - Tko je prodao banke strancima?  Banki njihovi prihodi ZAGREB -  Tko je ulagao u RH i koliki je povrat uloženog novca? Evo samo jedan podatak danas dostupan na webu: ....." Nerevidirani podaci o poslovanju hrvatskih banaka, (u petak objavila Hrvatska narodna banka -HNB), pokazuju kako su banke u 9 mjeseci ostvarile 3,19 milijardi kuna bruto dobiti. To je tek 0,6 posto više nego u prošogodišnjem razdoblju. Tada je ukupna dobit prije oporezivanja iznosila 3,17 milijardi kuna. Aktiva banaka povećana je u godinu dana 15,9% na 284,95 milijardi kuna... " Kako ovo komentirati. Nesposobni političari prebacili su većinski dio vlasništva banaka u ruke stranim kompanijama. To se učinilo nakon destrukcije domaćeg bankarkog sustava. U tom poslu mnogi su omastili brk i to na način o kome nisu ni mogli sanjati par godina ranije. Postali su nedodirljivi ugledni gradjani neovisni o politici. Danas se ta dobit, koja je ustvari generirana iz djepova gradjana racuna kao STRANE INVESTICIJE U ZEMLJU. Procitajete jos jednom ove brojke! Da , mi ovdje govorimo o 3 milijarde a ne tri milijuna kuna dobiti. Usput se zapitajte TKO VLADA ZEMLJOM? Slijedeći tekstovi govorit će više o ovoj problematici.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.12.2006  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#911 Rec:7  RB52000

Kategorija: Banke  -  - Razmišljanja Walpurge  Banke u hrvatskoj ZAGREB -  Napomena: U 'Bajci o hrvatskoj privatizaciji' kao izvori podataka poslužili su : Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Globus, Nacional, Privredni vjesnik, Banka. Svi podaci se mogu provjeriti u navedenim tiskovinama. Banke - dio prvi U hrvatskim konzularnim predstavništvima u inozemstvu su se reklamirale hrvatske banke. Vlasnici i direktori su se po novinama fotografirali u društvu visokih državnih dužnosnika. Hrati vani i u domovini su, vjerujući da iza banaka stoji hrvatska država, iz domoljublja ulagali svoju ušteđevinu u njih. Nisu znali da su banke jedan od glavnih oslonaca stvaranja novog bogatstava tijekom privatizacije. Čitav je bankarski sistem bio podešen bogaćenju vladajuće stranke i njenih pojedinaca, a ne usmjeravanju štednje građana u razvoj. Čim je privatizacija počela, podobni su pronašli novac za otkup poduzeća na jedinom mjestu gdje ga je bilo. U bankama. To se isprva zvalo "menadžerskim kreditima", iako ih nisu dobivali menadžeri, već stranački miljenici. Novopečeni bankari su svojim rođacima i bliskim prijateljima otvarali poduzeća kojima su davali obilate kredite, bez namjere da ih ikada vrate. Osim njih, zanimljivo je bilo zaviriti u spisak kredita koje je jedna od danas propalih banaka odobravala političarima (i oporbenim i onima iz vladajuće stranke), kojekakvim javnim ličnostima, pa čak i pjevačicama lakih nota. U igri su oni isti tajkuni, koji su u međuvremenu shvatili da lakog kruha nema ni u proizvodnji, ni u (legalnoj) trgovini. Kao nekada na tvornice i lance trgovina, sada su navalili na banke. Problem je jedino, što njihov način poslovanja, po stranačkoj, rođačkoj, zavičajnoj i mafijaškoj pripadnosti, uništava sve čega se dotakne. Zato se banke pod njihovom kontrolom, mogu sanirati samo ulijevanjem ogromnih iznosa budžetskog novca Poslije su metode izvlačenja tuđeg novca iz banaka usavršene, a nakon sanacije osiromašenih banaka ulijevanjem državnog kapitala, došle su i one na red za privatizaciju. Potom su uslijedila “pranja glave” štedišama, pa su se dovodili kojekakvi “strateški ulagači” iz inozemstva, koji su hrvatskoj javnosti na tiskovnim konferencijama držali predavanja u smislu kako više od svega žele uložiti svoj novac u Hrvatsku, jer ona toliko obećava. Kad su novinari kasnije provjeravali koliko teže tvrtke koje dotični predstavljaju, obično se ispostavilo da se radilo o sumnjivim tvrtkicama s kojima u ozbiljnom poslovnom svijetu nitko ni kavu ne bi popio.   *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.11.2006  Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#896 Rec:8  RB0

Kategorija: Banke  -  - Tko upropaštava zemlju?  Oj banke naše .... pardon Vaše... ZAGREB -  Posao banke je da daje kredite i zarađuje na kamatama. Ovo vrijedi kad se krediti daju pod tržišnim uvjetima i kad se vraća glavnica i placa kamata. U Hrvatskoj niša od toga nije slučaj.. Banke ne tretiraju ni sve dužnike na isti način. Obični građani vrlo teško dobivaju kredite, a otplaćuju ih vrlo uredno. Oni moraju prihvatiti visoku i to promjenjivu kamatu; banka može u svakom trenutku poskupiti kredit, ako se promjene "tržišni uvjeti". Oni moraju potpisati i ugovor kojim pristaju da im se plijeni trećina plaće i sva imovina. To isto vrijedi i za njihove jamce. Ako se kredit ne vraća, milosti nema. Povlašteni i podobni uzimaju kredite pod posebno povoljnim uvjetima, a banke "uspijevaju" naplatiti samo polovicu svih kredita koje su dale. Druga polovica je, dakle, nekome poklonjena. Velikim, povlaštenim i podobnim dužnicima ne plijeni se niša. Račune plaćaju poreski obveznici, a s njim se nadugačko i naširoko "pregovara" i zajednički traži "rješenje". Zagrexxxxxxxa banka je uz Prxxxxxxnu banku 1992. i 1993. odobrila najviše menadžerskih kredita (Pxxxxx 80-tak, a Zxxxxxx banka 60-tak milijuna maraka). U zoni menadžerskih kredita nedvojbeno je dobar dio od 270 milijuna maraka vrijednosti kredita odobrenih u 15-ak banaka iz stare devizne štednje bio lov u mutnom ili bagatelan put do osvajanja poduzeća. Nedvojbeno je i to da se mnogima može spočitavati samo nemoralnost, a ne i nezakonitost. Propast Dxxxxxxxx banke nije izazvala panika štediša, već čuveni tajkun koji je iz nje izvukao 300 milijuna maraka. Na njenu propast djelovali su i drugi ortaci iz kruga vladajuće stranke, a na kraju kolone bili su oni, koji su dobivali "samo" 300 do 500 tisuća maraka kredita. Da bi prebrodili akutne teškoće poslovanja, brojni su gospodarstvenici bili primorani uzimati vrlo nepovoljne kredite, s lihvarskom kamatom i nekoliko puta većom nego u razvijenim europskim zemljama.. Obzirom da ih nisu mogli vraćati na vrijeme, postajali su jeftin plijen u rukama banaka, a njihove tvrtke su završavale u stečaju. Neki čelnici banaka, koji su odobravali rizične kredite, završili su u pritvoru, neke se samo sumnjiči, a neki su i dalje uzorni i uspješni bankari. Banke u svom portfelju gomilaju brojne hotele i druge tvrtke, imovinu koja im nije služila za obavljanje njihove djelatnosti. Dok su banke lovile u mutnom, porezni obveznici su financirali njihove financijske dubioze i plaćali ceh njihovog lošeg poslovanja. Država je pristupila sanaciji banaka. Nakon provedene sanacije pristupilo se je privatizaciji. Velike banke su završile u rukama stranaca. Privredna banka Zagreb prodana je talijanskoj Comerciale banci, Zagrebačke banke talijanskoj banci Uni Credito, U Hrvatskoj ne postoji hrvatska poslovna banka koja se može pohvaliti s milijardu kuna novčanih plasmana. Stručnjaci zaduženi za fiskalnu i monetarnu politiku odjednom su jako zabrinuti jer kako provoditi državnu politiku preko banaka koje su u stranom vlasništvu? Mnogi se s pravom pitaju kako je moguće da u 'Lijepoj našoj' banke gomilaju ogromnu dobit, a gospodarstvo loše stoji. Napomena: ....   *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.11.2006  Tema :: Croatian Business  ID#895 Rec:9  RB0

Novo na portalu

Novosti
 

 

Vijesti

Prostor za vijesti
 

 

Govorne vijesti

Poruka administratora
 

 

Zanimljivosti

Kategorije
 

 

Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 

Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske
 

 

Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist
 

 

Ostali linkovi

NOVINE

 

Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 

RSS kanali

Hrvatske novine
RSS
 

 

Tekstove kreiraju

AUTORI KOLUMNI: