Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (33) Svi tekstovi...

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Rječnik - državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske. 

KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA
ZAGREB 

KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA

administrativna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim proračunskim korisnicima (ministarstvima,
agencijama i sl.).

amandmani - prijedlozi za izmjenu i dopunu prijedloga proračuna koji se obično iskazuje povećanjem ili
smanjenjem sredstava za pojedine proračunske korisnike.

bruto domaći proizvod (BDP) - ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom
kalendarske godine.

deficit - višak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju.

dijeljenje poreza - podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje poreznim prihodima između središnje
vlasti i nižih razina vlasti (v. zajednički porezi).

unutarnji javni dug - javni dug države domaćim vjerovnicima.

doprinosi - vrsta javnih prihoda pri kojima je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu. U Hrvatskoj se
ubiru iz plaće i na plaću (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca). Doprinosi čine prihode
izvanproračunskih fondova – zdravstvenog i mirovinskog, te fonda doplatka za djecu. Služe za financiranje
državnih usluga koje imaju socijalnu komponentu.

dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ih država dodjeljuje lokalnim jedinicama (županijama, općinama i
gradovima) na temelju izmjerene fiskalne nejednakosti. Pravo ostvaruju samo one lokalne jedinice koje imaju
ispodprosječni fiskalni kapacitet, odnosno koje vlastitim prihodima ne mogu pokriti potrebnu proračunsku
potrošnju.

državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske.

Državni ured za reviziju - samostalna, neovisna institucija koja obavlja revizije državnog proračuna,
proračuna lokalnih jedinica, izvanproračunskih fondova, državnih i javnih poduzeća, te poduzeća koja se
djelomice ili u cijelosti financiraju iz proračuna. Državni ured za reviziju ocjenjuje usklađenost trošenja
proračunskih sredstava s planiranim i odobrenim iznosima tih sredstava.

fiskalna godina - vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode.
U Hrvatskoj je jednaka kalendarskoj godini (1. siječnja 31. prosinca).

fiskalni kapacitet - sposobnost lokalnih jedinica (županija, općina i gradova) da vlastitim proračunskim
sredstvima financiraju proračunske rashode.

funkcionalna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim namjenama (javni red i sigurnost, obrana,
zdravstvo i sl.).

izdaci - nepovratna tekuća i kapitalna plaćanja, s protuobvezom ili bez nje kao i isplaćene potpore i transferi
drugima.


instrumenti javnog duga - krediti, zajmovi, obveznice i trezorski zapisi kojima se država koristi za
financiranje prekomjernih rashoda (deficita).

izravni porez - neposredni ili direktni porez koji se izravno nameće poreznom obvezniku, npr. porez na
dohodak, dobit, imovinu te na nasljedstva i darove.

izvanproračunski fondovi - pravne osobe koje se financiraju iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili
neporeznih prihoda. U RH to su Fond mirovinskoga i invalidskog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, Hrvatski zavod za za-pošljavanje, Fond doplatka za djecu, te Hrvatske vode.

izvršenje proračuna - trošenje proračunskih sredstava tijekom godine za namjene i ciljeve koji su utvrđeni
proračunskim planom.

javne financije - grana ekonomije koja se bavi analizom politike državnih prihoda i rashoda.

javni dug - ukupna zaduženost države prema domaćim ili inozemnim vjerovnicima u određenom trenutku.
To je proračunski deficit kumuliran na svim razinama na ko-jima država prikuplja i troši sredstva (na razini
državnog proračuna, proračuna lo-kalnih jedinica te izvanproračunskih fondova).

javni sektor - dio nacionalnoga gospodarstva koji u najširem smislu obuhvaća sve razi-ne državne vlasti,
sustav socijalnoga, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te jav-na poduzeća.

jedinica lokalne samouprave i uprave - općina, grad, županija.

kapitalni izdaci - izdaci za nabavu zemljišta, nematerijalne imovine, zaliha, nefinan-cijske imovine i sl., kojih
je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni prihodi - primici od prodaje nefinancijske kapitalne imovine kao što su zem-ljište, nematerijalna
imovina, robne zalihe i drugo, kojih je vijek trajanja dulji od jedne godine.

kapitalni projekt - projekti čija izvedba (izgradnja) traje dulje od godine dana i od ko-jih se očekuje povrat
(korist, dobit) u godinama nakon izgradnje (škole, bolnice, autoceste, mostovi i sl.). U Hrvatskoj se kapitalnim
projektom smatra kapitalni iz-datak čija je vrijednost veća od 200 000 kuna.

konsolidirani proračun središnje države - proračun nakon poništavanja medusobnih transakcija (transfera)
između državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.

konsolidirani proračun opće države - proračun nakon poništavanja medusobnih tran-sakcija između
državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova te prora-čuna lokalnih jedinica. To je stvarni
pokazatelj financijske pozicije, odnosno priho-da, rashoda i zaduživanja države.

neizravni porez - posredni ili indirektni porez na dobra i usluge što se ubire neizravno preko posrednika –
uvoznika, proizvođača ili prodavača, npr. porez na promet, do-danu vrijednost, trošarine i carine.

opća država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, obuhvaća sve
razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru pri-hode i izvršavaju rashode. U Republici Hrvatskoj
opća država obuhvaća državni proračun, proračune lokalnih jedinica i izvanproračunske fondove.



opće dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ga država daje lokalnim jedinicama bez pro-pisivanja namjena
korištenja. Lokalne jedinice samostalno raspolažu dotacijskim sredstvima i troše ih za namjene koje same
odrede. Način dodjele opće dotacije od-ređen je čl. 48. i 49. Zakona o financiranju jedinica lokalne
samouprave i uprave.

porezi - vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno plaćanje državi bez protunaknade.

porezna osnovica - predmet ili iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, npr. dobit trgovačkog društva,
dohodak fizičke osobe, nekretnine, tj. konačni iznos do kojega se dolazi nakon što su uzeti u obzir svi odbici,
gubici i osobni odbici.

porezna stopa - obično postotak ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba i usluga i sl. koji se plaća
državi. Ako je izražena kao postotak, može biti progresivna,proporcionalna ili regresivna. Bez obzira na
vrstu, primjenjuje se na poreznu osnovicu koja se razlikuje ovisno o prirodi poreza o kojemu je riječ.

porezni obveznik - osoba koja konačno snosi teret porezne obveze za bilo koji određeni status, djelatnost ili
transakciju.

potpore - primici bez protuobveza, neotplativi i neobvezni primici od tuzemnih i inozemnih jedinica državne
uprave ili međunarodnih institucija.

posudbe umanjene za otplate - transakcije države s drugim subjektima koje se sastoje od posudbi i otplata.
Posudbe koje imaju obvezu povrata (otplate) daju se npr. u zemlji (županijama, općinama, građanima i sl.) i u
inozemstvu (vladama i međuna-rodnim institucijama).

prihodi - novac koji prikuplja država. To su porezi, pristojbe i naknade za različite uslu-ge te prihodi od prodaje
državne kapitalne imovine.

primici proračuna - sredstva koja država dobiva zaduživanjem po osnovi primljenih kredita i zajmova,
izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira.

prirez - financijski instrument kojemu kao osnovica plaćanja služi iznos već plaćenog “poreza”. Obično se
uvodi na izravne poreze. U Hrvatskoj pravo na uvođenje prire-za poreza na dohodak imaju gradovi s više od
40 000 stanovnika.

privremeni proračun - proračun koji vrijedi tri mjeseca. Donosi se kada Sabor ne donese proračuna prije
početka fiskalne godine (v. privremeno financiranje).

privremeno financiranje - financiranje proračuna za razdoblje od tri mjeseca. Obuhva-ća najviše 25 %
proračunskih sredstava korištenih u istom razdoblju prethodne godine (v. privremeni proračun).

proračun - procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države,
odnosno lokalne jedinice koje odobrava Hrvatski sabor, odnosno skupština lokalne jedinice u skladu s
odredbama Ustava i drugih zakona.

proračunski deficit - višak državnih rashoda nad državnim prihodima u određenom razdoblju, najčešće
godini dana.


proračunski korisnici - agencije, ministarstva i ostala tijela državne uprave, vlasti i svi ostali koji se
financiraju iz proračuna.

proračunska pozicija - naziv za pojedine proračunske prihode i primitke te rashode koji se dalje klasificiraju
na skupine i podskupine računa.

proračunska stavka - v. proračunska pozicija

protuobveza - stanje kada se za primljeni ili plaćeni iznos zauzvrat mora obaviti usluga ili dostaviti roba.

račun financiranja - dio proračuna u kojemu se prikazuje način financiranja proračunskih manjkova
(deficita), te trošenja proračunskih viškova (suficita).

rebalans - izmjenu proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje ili povećanje u od-nosu prema izvorno
planiranom proračunu. Obavlja se tijekom godine.

riznica (državna riznica) - sustav proračunskoga i financijskog upravljanja državnim prihodima, rashodima i
dugovima. Obuhvaća planiranje, izvršavanje te nadzor i upotrebu sredstava državnog proračuna.

skupina računa - oznaka (broj) za pojedinu proračunsku poziciju (stavku) koja služi za evidentiranje i
praćenje razine prikupljenih prihoda i korištenih rashoda.

središnja država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, u
Republici Hrvatskoj obuhvaća državni proračun i izvanproračunske fondove.

suficit - višak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju.

transferi - financijska sredstva koja središnja država osigurava lokalnim jedinicama u obliku udjela u
jednome ili više poreza (okomito fiskalno izravnanje) te u obliku međužupanijskog (vodoravnog) fiskalnog
izravnanja dotacijama od više prema ni-žim razinama vlasti.

unutarnji javni dug - ukupno zaduženje države u zemlji kada su glavni vjerovnici gra-đani, poduzeća te
financijske institucije.

zajednički porezi - podjela poreza (njihove porezne osnovice) između središnje vlasti i nižih razina vlasti.
Dijeleći poreznu osnovicu među razinama vlasti, središnja vlast kontrolira i utječe na visinu prikupljenih poreza
mijenjanjem stopa ili odnosa u po-reznim prihodima koji ostaju na razini lokalnih jedinica. Država i lokalne
jedinice u Hrvatskoj međusobno dijele poreze na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretnina te
porez od igara na sreću.

veličina države - udio državne potrošnje (rashoda) u bruto domaćem proizvodu.







 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.2.2010. 
Tema :: Rječnik  ID#1382 Rec:1  RB11111
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Prigovaranja 

Prenosimo otvoreno pismo premijeru Sanaderu
ZAGREB 

Prenosimo pismo Alena Bećirovića premijeru Sanaderu
Poštovani gosp. Sanader,
moje ime je Alen Bećirović, student sam Pravnog fakulteta u Rijeci i imam 21 godinu. Za razliku od velikog broja mladih trudim se pratiti politiku i trudim se shvatiti poteze koje Vi ili Vaši kolege u stranci ili Saboru radite.
Zašto nastaje ovo pismo? Zato što sam došao do jedne točke nakon koje više ne shvaćam ništa, a volim se smatrati inteligentnom osobom.
Kao vrlo mlad i još neiskusan novinar ( kolumnist ) u proteklih nekoliko mjeseci objavio sam nekolicinu tekstova kojima izravno kritiziram Vaše poteze i poteze Vaših suradnika. Objavljujem tekstove na više mjesta i u većini slučajeva povratna informacija čitatelja je istovjetna onoj koju iznosim ja. Što to iznosim? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan – nezadovoljstvo. Ne smatram se politološkim, ekonomskim, međunarodnopravnim, zakonodavnim ili bilo kojim drugim stručnjakom, jer to naprosto nisam. Ja sam običan građanin ove zemlje koji želi što bolje živjeti, želi vidjeti pozitivnu budućnost za svoju djecu i prije svega želi razumjeti kako potezi vladajućih ( u ovom trenutku Vas i Vaših suradnika ) mogu dovesti do tog toliko željenog cilja, ne samo mene, već i velikog broja ( ne usudim se reći svih ) građana ove zemlje.
Većina građana ove zemlje nije stručnjak u navedenim područjima što, dakako, ne znači da nemaju sposobnosti razmišljati vlastitom glavom i priupitati se gdje i kamo nas vodi, u ovom trenutku, Vaša politika.
Donedavno, prije samo par mjeseci govorili ste ( i pod time mislim i na Vas i na Vaše suradnike, prvenstveno ministre ) kako Hrvatska nema razloga za brigu jer će nas kriza samo okrznuti. Nakon upozoravanja ekonomista koji su govorili kako će nas kriza zahvatiti protivili ste se rebalansu proračuna, kada je postalo sasvim jasno da je kriza pred vratima govorili ste kako se mjere već provode i to intenzivno da biste nedugo nakon te izjave donijeli paket od 10 antirecesijskih mjera. Kao običan čovjek pitam se sasvim logično jeste li nam čitavo vrijeme govorili neistine i niste li dovođenjem tih mjera praktički sami sebi skočili u usta?
Sada kada je evidentno da smo u krizi i Vi to priznajete tražite solidarnost od građana, a prvenstveno od zaposlenih u javnoj upravi. Izostavimo mišljenje da se čitava situacija mogla izbjeći, ali smatrate li da je kresanje plaća, prvenstveno liječnicima i profesorima produktivno? Drugim riječima, ako se želimo nazivati državom znanja, ne bi li onda oni koji državu trebaju učiniti takvom trebali biti krema društva i dovoljno dobro plaćeni da dnevno ne moraju prelaziti stotine kilometara kako bi dobili novac koji objektivno ( barem većina njih ) zaslužuje za rad na jednom mjestu, jednom fakultetu? A što se liječnika tiče nije li malo neodgovorno, pa čak u neku ruku i bezobrazno degradirati ih smanjenjem plaća kada smo svi, pa i Vi svjesni kolika je uloga liječnika ne samo u našem društvu, već liječnika općenito kao osoba u koje svi mi trebamo imati neizmjerno veliko povjerenje, a koje zbog njihovog nezadovoljstva možda čak i ne možemo imati?
S obzirom da rebalansom proračuna niste i nećete postići dovoljno za izlazak iz krize pitam se hoćete li novac početi tražiti od nas građana, na koji način i hoćemo li imati Vaše ( i tu mislim na vas osobno, ne na državu ) jamstvo da ćemo jednom kada kriza bude iza nas na ovaj ili onaj način dobiti nazad ono što smo uložili u državu?
Postoji još milijun problema, milijun pitanja koja bih Vam želio postaviti, ali bojim se da bi sve bilo uzaludno. U društvu se stvorila slika da sve što pojedinac radi postaje uzaludno. Ljudi su sve počeli prihvaćati zdravo za gotovo. Srećem ljude, pričam sa njima. Mnogi za politiku ne žele niti čuti, oni koji žele smatraju sve političare lopovima. Kada ih pitam što kane poduzeti po tom pitanju uvijek dobijem isti odgovor - ¨A ništa. Što ću? Tako je kako je. Krali su nas uvijek, neka nas kradu i dalje.˝ Zašto sam ovo spomenuo? Ne želim Vas proglašavati lopovom. Niti Vas niti bilo koga u Saboru, ali pitam se odgovara li Vam takva percepcija javnosti, takva percepcija pojedinaca koji misle da ništa ne mogu promijeniti i samo se poslušno poklanjaju režimu ( iako bi u ovom slučaju točniji izraz bio Oligarhija )? Objasniti ću i zašto pitam odgovara li vam takva percepcija. Naime, sa takvim razmišljanjem naroda vama ( političarima ) se otvara nevjerojatno veliki manevarski prostor za činjenje bilo čega i sa bilo kime, a da vam se za to nitko ne suprotstavi jer svi počnu gledati na sve loše i na sve dobro kao jednako. A kada se nekome otvori ogroman manevarski prostor sasvim logično je da ga malo po malo počne iskorištavati ( možda čak i nesvjesno ) i to neminovno dovodi do 'zadovoljstva' ( ili vladavine ) manjine ( u ovom slučaju političara, u ovom konkretnom trenutku Vas i Vaše stranke sa partnerima ), a nezadovoljstva ( ili podređenosti, tj. poslušnosti ) manjine ( u ovom slučaju naroda ). Prema definiciji čista Oligarhija, a možda se i varam. To je još jedno pitanje na koje biste mogli odgovoriti.
S obzirom da se, eto pomalo bavim i novinarstvom, slijedeće je pitanje vezano upravo uz ono za što se novinari najviše bore i za što, na neki način 'žive', a to je sloboda govora. Sjećam se kada je ( na žalost ) ubijen Ivo Pukanić ne press konferenciji novinarka Nove TV rekla je, tj. upitala Vas nešto što očito niste očekivali i što Vas je na trenutak ostavilo bez teksta, a to je da građani ove zemlje misle kako zemljom vlada mafija. Na što aludiram ovim malim uvodom u pitanje? Vrlo jednostavno – novinari ove zemlje ( ili barem veliki broj njih ) vjeruje kako medijima vlada politika. Nije mi namjera izjednačavati politiku i mafiju. Ono što želim izjednačiti jest osjećaj koji građani imaju vjerujući da zemljom vlada mafija sa onim novinara koji vjeruju da medijima vlada politika. Nataša Škaričić, Hrvoje Appelt, Denis Latin – to su prva imena koja mi padaju na pamet za koja su se često vezale priče o ( u posljednje vrijeme vrlo popularnoj ) političkoj nepodobnosti. Osobno, u svom kratkom novinarskom stažu nisam se sretao sa cenzurama ili dokazima političkog monopola u medijima, ali s obzirom da je takvih priča sve više i više i da se stječe jedan opći dojam da je situacija uistinu takva, molio bih Vas da mi odgovorite na pitanje vlada li politika ili vladate li Vi medijima? Ako je odgovor ne molim Vas da mi ( odnosno svima nama novinarima ) ga pojasnite.
Nekako sam se u ovom mailu postavio kao 'glasnik naroda' paću nastaviti u istom ritmu. EU – što sa njom i što bez nje? Da pojasnim... Europska Unija početno je bila u narodu odbijana kao mogućnost ( barem prema velikom broju anketa ), da bi se s vremenom ta brojka mijenjala. Sada smo u situaciji da narod EU prihvaća kao nekakvo nužno zlo. Moje pitanje jest što nam EU nosi? Bi li u tu istu Uniju trebali gledati kao jedini spas da je Vaša politika bila drugačija? I možemo li ulazak očekivati 2009., 2012. ili 2014. i što nam pojedina godina ulaska u Uniju zapravo znači?
Ivica Kirin, Miomir Žužul, Ana Lovrin, Berislav Rončević – samo su neki od ministara koje ste Vi smijenili, neke zbog mutnih poslova, neke zbog nekompetentnosti, neke iz trećeg razloga. Prvo što Vam pada na pamet zasigurno je ona stara ˝Tko radi, taj i griješi.˝ Ali moje pitanje je smijete li Vi toliko griješiti s obzirom na činjenicu da od Vaše odluke zavisi život građana ove zemlje. Također sam svjestan da Sabor glasa za sve ministre, ali logično je da zastupnici vjeruju prosudbi premijera u tako važnom pitanju.
Ostalo je puno pitanja koja Vas želim pitati, koja zanimaju građane ove zemlje. Međutim ne želim ispisati mail od stotinu stranica.
Za sam kraj želim Vam pojasniti zašto šaljem ovo pismo i zašto sam se osjećao pozvanim da to baš Ja učinim. Pisao sam već prije da su građani postali indiferentni, pa čak i ignorantni što se tiče mnogih pitanja krucijalnih za živote svih nas. Kako bi fizičari rekli da je sve u životu fizika, tako se ja usudim reći da je sve oko nas politika.
Zašto ovo pismo ide baš Vama? Ne smatram Vas politikom, ne smatram Vas centrom svemira ( a nadam se da tako nešto niti ne očekujete od nikoga ), ali Vi ste trenutačno najjača karika u ovoj 'mojoj' politici, politici koja izravno kroji moj, kao i život mojih bližnjih, mojih prijatelja, znanaca. Otvoreno govorim da nisam zadovoljan sa onime što vidim. Osobno ne vidim veliku nadu u bolje sutra, ne vidim ono svijetlo na kraju tunela, a siguran sam da moje mišljenje dijeli veliki broj građana.
Ne očekujem od Vašeg odgovora ništa revolucionarno, ne očekujem okretanje stanja od lošeg u fantastično, ali očekujem od Vas da pokažete pravu odgovornost prema meni, prema građanima tako što ćete dati izravne odgovore na izravna pitanja koja sam Vam postavio. Nije mi namjera, kako bi Vaš kolega Luka Bebić rekao, 'rušiti Sabor', ili u ovom slučaju rušiti Vladu. Moja namjera i želja jest shvatiti gdje smo u ovom trenutku i gdje idemo od ovog trenutka dalje.
Također želim ili bolje rečeno priželjkujem da se ne vraćate u prošlost, da ne tražite krivce u svima drugima osim u sebi. Volio bih kada biste mi točno i argumentirano ( bez uobičajenih političkih govora u kojima se puno priča, a malo kaže ) rekli što u ovoj zemlji ne valja, tko je za to kriv, zašto je do toga došlo i postoji li objektivno mogućnost izlaska iz krize i problema bez radikalnih promjena ( a pod radikalne promjene podrazumijevam prijevremene izbore )?
Građani ove zemlje odabrali su Vas i vaše suradnike da ih vodite u bolje sutra. Smatrate li da ste povjerenje naroda izigrali? Ako je odgovor DA, hoćete li prihvatiti odgovornost i suočiti se sa posljedicama, a ako je odgovor NE, dakako obrazložite i njega.
Za kraj želim Vam puno sreće u daljnjem radu. I to moram priznati ne samo zbog Vas osobno i za Vaše dobro, već prvenstveno za moje dobro i dobro svih nas koji na neki način ovisimo o Vama.
Ovaj tekst biti će sigurno objavljen na 4 portala na kojima i inače objavljujem tekstove, a poslati ću ga i drugim medijima koji su voljni objaviti ga. Nadam se Vašem brzom i konkretnom odgovoru.
Poštovanje,
Alen Bećirović  


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: A B,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.5.2009. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1366 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - U Brodosplitu porinut je Tanker veličine panamax, klase 1A za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima, ugovoren je za ciparskog naručitelja tvrtku Skol Shipping Company Limited 

Brodosplit: Porinuće novogradnje 459 za ciparskog naručitelja
SPLIT 

Prenosimo SEEbiz:
Tip tankera PANAMAX, duljine 228,50 m, širine 32,24 m, visine 20,45 m i nosivosti 74.999 tona, ima takvu klasifikaciju jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom. Pokreće ga motor MAN-B&W, izgrađen u Brodosplitovoj tvornici diesel motora, tip 6S60 MC-C od 13560 kW kod 105 okr/min što mu omogućava razvijanje brzine od 16 čvorova.

Riječ je o tankeru koji ispunjava propise PCA (Panama Canal Authority), institucije Panamskoga kanala. Propisi se odnose na određivanja tonaže broda, ali i na opremu i uvjete koji se moraju zadovoljiti za pilota koji zapovijeda prolaskom broda kroz kanal, a odnose se na kormilarnicu. Konkretno, pilot u svojoj točno definiranoj poziciji mora imati vidljivost bez opstrukcija te mora nesmetano, gotovo u pravcu moći prelaziti sa jedne na drugu stranu krila mosta.

Na Novogradnji 459 ugrađen je Training Ship Concept, odnosno brodski koncept za obuku, sustav dvostrukih komandi za navigaciju i manipulaciju teretima uz pomoć kojega je olakšana obuka kadetima.

Brod je u more pustila radna kuma, gospođa Meri Kovačević, direktorica službe poslovnih financija Brodosplita, a blagoslov je dao fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora.

Novogradnja 459 posljednji je od četiri broda iz panamax programa koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za ciparskog naručitelja, te drugo od šest planiranih porinuća u 2009. godini.

Nakon porinuća, na navoz je položena kobilica za Novogradnju 466 za tvrtku Peristil Maritime Inc., prvi od dva bulk carriera, broda za prijevoz rasutih tereta.

 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: S. K.,  iz medija: SEEbiz,   od  1.4.2009. 
Tema :: Croatian Business  ID#1362 Rec:3  RB1321
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Marketing - Stručnjaci o prodaji 

Prodaja i umjetnost prodaje
ZAGREB 

Dobili smo zanimljiv Email pa da napravimo malo reklame
za tvrtku ProPro.biz

Tema:

Što sve uspješni prodavač mora znati i na koji način djelovati kako bio što uspješniji na današnjem dinamičnom tržištu?
PRODAJA by ProPro

 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: B M,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  28.3.2009. 
Tema :: Marketing   ID#1361 Rec:4  RB232
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Ekonomska stabilnost - Predviđanja vezana uz burzu 

Hrvatske novine se nisu mješale u burzu
ZAGREB 

Hrvatske novine nisu ulazile u procjena stanja dionica, no danas 17. rujna 2008, u vrijeme padova na svjetskim burzama, posvjedočili smo se o stanju na hrvatskom tržištu dionica. Stanje jeste uistinu kritično jer već manja kupoprodaja dionica izaziva drastične promjene. Što znači da stanje uopće nije ružičasto i da je jednostavno manipulirati dionicama. Pretpostavljamo da veliki igrači manipuliraju jer je ostavljen prostor samo malim investitorima koji su u potrebi za novcem i/ili žele spasiti svoje ušteđevine od daljnjeg gubitka vrijednosti. Obzirom na ovakvo stanje Hrvatske novine ulaze u akciju razotkrivanja višestrukog pada vrijednosti hrvatskih dionica,iako se to nije smjelo dogoditi obzirom na minorni utjecaja stranog gospodarstva na hrvatske tijekove novca.
Bojimo se da su i veliki hrvatski gospodari odgvorni za ovo stanje, jer nije prošlo dugo vremene da je premijer prezentirao ulaganje u dionice kao eldorado za SVE HRVATSKE GRAĐANE, posebice penzionere i studente kao NAJVAŽNIJE INVESTITORE.

 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: burzovni mesetar,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.9.2008. 
Tema :: Ekonomska stabilnost  ID#1252 Rec:5  RB435
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - Rad na crno u hrvatskoj i neplaćanje doprinosa radnicima 

U hrvatskoj se ne manipulira s plaćanjem poreza
ZAGREB 

Izgleda da su državi na glasu kao bolji lopovi političari.
Naime stalno se povlači po medijima rad na crno i zlouporabe poslodavaca radi neplaćanja poreza. No činjenice govore drugačije. Iako poslodavac ima mogućnosti s radnikom sklopiti ugovor o radu i u njemu definirati plaću radnika uklučujući i božićnicu ipak VELIKI BROJ RADNIKA NE DOBIVA BOŽIĆNICU u maksimalnom iznosu ili uopće. Zakon dopušta neoprezivih 2500 kuna te se stoga poslodavcu isplati definirati maksimalno plaćanje božićnice. No u praksi to izostaje. Zaključujemo da poslodavci ČAK NE KORISTE ZAKONSKE POVLASTICE kako bi si smanjili porezne obveze. Da li poslodavci još uvijek dišu u duhu starog socijalizma i ne bore se dovoljno ili je razlog nešto drugo? U svakom slučaju BOŽIĆNICU SE ISPLATI DATI radniku.
od poslodavaca koji man
 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.12.2007. 
Tema :: Croatian Business  ID#1229 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - Koliko novaca za Bozićnicu definria ministar Šuker 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK
ZAGREB 

Evo zgodnih informacija za poslovne ljude o izmjenama vezanih uz poreze i božičnice:
MINISTARSTVO FINANCIJA
2089

Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) donosim PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Članak 1. U članku 13. stavku 2. točki 10. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 95/05 i 96/06) riječi: »do 400,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »do 600,00 kuna«. U točki 11. riječi: »do 2.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »do 2.500,00 kuna«. Iza točke 21. dodaje se točka 22. koja glasi: »22. potpore za novorođenu djecu do visine jedne proračunske jedinice prema posebnom propisu.«
Članak 2.

U članku 14. stavku 2. trećoj rečenici riječi: »računi za utrošeno gorivo ako se putuje osobnim automobilom,« brišu se.

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/07-01/930
Urbroj: 513-07-21-01/07-1
Zagreb, 27. lipnja 2007.

Ministar financija
Ivan Šuker, v. r.
 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.12.2007. 
Tema :: Croatian Business  ID#1228 Rec:7  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - Brijuni-rivijera ili tko je zamjenio druga Tita 

Više ništa nije kao prije
ZAGREB 

"Brijuni-rivijera" je vrlo važan i zahtjevan projekt koji planira transformirati neperspektivne vojne objekte i prostore koji vojsci nisu više zanimljivi ni potrebni u vrlo atraktivne turističke destinacije za goste različitih financijskih mogućnosti. Na prezentaciji toga projekta u Puli bio je i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je izjavio da više ništa neće biti kao prije nakon ostvarenja tog projekta. On je također svima poručio da sličnih neperspektivnih prostora u Hrvatskoj ima još mnogo te kako bi se te prostore trebalo ozbiljnim i planskim ulaganjima pretvoriti u turističke atrakcije i objekte koji bi omogućili Hrvatskoj da postane velesila u turizmu. U svom govoru je još napomenuo i da bi Hrvatska trebala iskoristiti krize u ostatku svijeta koje spriječavaju Europljane da putuju na neke udaljenije turističke destinacije. Iako sve to lijepo zvuči, možda je predsjednik Mesić ipak malo preveliki optimist. Bez sumnje je da će projekt Brijuni-rivijera biti uspješan jer su Brijuni brand koji je vrlo cijenjen i poznat po cijelome svijetu već dugo godina, najviše zahvaljujući Josipu Brozu Titu. Problem je u ostalim nekretninama koje nemaju takvu pozadinu, a i čiji vlasnici vrlo vjerojatno nemaju velike mogućnosti za ulaganje zbog nedostatka financijskih sredstava tako da je vjerojatniji ishod prodaja tih nekretnina, i to najčešće strancima koji imaju kapitala i koji će moći napraviti nešto više za turiste, ali ne i za Hrvatsku jer će sigurno većinu profita izvesti iz zemlje. 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Alexa,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  18.12.2007. 
Tema :: Croatian Business  ID#1222 Rec:8  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Izlaz iz nepostojeće recesije - Tko ima novaca, tko nema novaca, dobra neka država, građani imaju novaca, država grca u dugovima, građani u dugovima, što se događa, da li su građani zadovoljni 

GRAĐANI ZADUŽENI OKO 210 MILIJARDI KUNA
ZAGREB 

Do kraja desetog mjeseca 2007. godine banka je građanima odobrila kredite od ukupnog iznosa oko 111 milijarde kuna, a sveukupni iznosi svih kredita koji građani Hrvatske imaju u bankama iznosi 210 milijardi kuna. 53% tih kredita imaju građani, 40% poduzeća, a 5,5% središnja država. A mjesec dana ranije taj ukupni iznos kredita je iznosio 1,9 milijardi muna manje. Ukupni krediti građana su porasli za više od 26 milijardi kuna u odnosu na deseti mjesec prošle godine, što rezultira nominalnim porastom za oko 14 %. Stambeni krediti zauzimaju 40 % strukture kredita stanovništva, te ima oko 23 postotni godišnji rast. Na kraju desetog mjeseca ove godine stambeni krediti građana su iznosili oko 44 milijardi kuna, šta je u odnosu na deseti mjesec 2006. godine porast od oko 8 milijardi kuna. Poduzećima je do kraja listopada ove godine odobreno oko 84,5 milijardi kuna kredita. To je za 15 % više nego prošle godine u tom istom razdoblju. Na kraju desetog mjeseca središnja država je imala kredita u iznosu od oko 12 milijardi kuna, tj. oko 3,5 milijardi kuna manje nego na kraju rujna 2007. godine. 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.12.2007. 
Tema :: Izlaz iz nepostojeće recesije  ID#1210 Rec:9  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - Da li je došlo vrijeme oporavka i pogodan trenutak za nova ulaganja u dionice ili još treba čekati za pravu priliku 

Oporavak investicijskih fondova u Hrvatskoj
ZAGREB 

Oporavak investicijskih fondova prema vijestima od 10.12.2007
Stanje na na burzama se stabiliziralo nakon prošlotjedne krize zbog masovnog prodavanja dionica i udijela fondova. Trenutno su prinosi gotovo svih fondova u plusu. Točnije, 71 fond je porastao, od toga oko 30-ak fondova za više od 2%, dok samo 4 fonda nisu uspijeli tjedan završiti u plusu. Najviše je na dobitku mješoviti fond HPB Dynamic koji je porastao za preko 8%, dok je najveći gubitnik postao dionički fond KD Nova Europa s minusom od oko 0,15%. Kod dioničkih fondova, 28 od njih 29 je zabilježilo porast. Najveći porast su zabilježili Prospectus JIE (oko 7%) i PBZ Equity (oko 5,3%), dok je već spomenuti KD Nova Europa zabilježio najveći pad. Svih je 17 mješovitih fondova poslovalo s dobitkom, s najvećim je HPB Dynamic dok je najmanji porast zabilježio KD Balanced (oko 0,05%). Najveći porast među obvezničkim fondovima ostvario je HI-conservative (oko 1%), a od 13 obvezničkih fondova samo su dva završila u minusu, ZB Bond i ICF Balanced. Svih 15 novčanih fondova je tjedan završilo u plusu, a najviše ST Cash. HPB Titan, kao jedini fond sa strategijom ulaganja ograničenog na pojedine sektore, zabilježio je porast za oko 1,7%. Sveukupno, od početka godine samo četiri fonda bilježe negativne prinose, dok je 26 fondova poraslo preko 15%. Od toga, prinos veći od 40% drže četiri dionička i jedan mješoviti fond. Dva fonda s najvećim prirastom u 2007. godini su Ilirika JIE s oko 53% i Prospectus JIE s oko 46% prinosa. 


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.12.2007. 
Tema :: Croatian Business  ID#1198 Rec:10  RB0
Izvor teksta
Page 1 of 4: 1 2 3 4 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 33
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine