Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (23) Svi tekstovi...

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Koalicijski sporazum između Istarsko socijaldemokratskog foruma i Hrvatske ljevice 

Što je s Hrvatskom ljevicom i gdje je
ZAGREB 

Što je s Hrvatskom ljevicom i gdje je?
Eto prošlo je već više od godine dana otkad je potpisan koalicijski sporazum između ISDF-a (Istarsko socijaldemokratski forum) i Hrvatske ljevice, i to kako izgleda samo radi i zbog izbora. Gledajući danas na taj potpis zanimljivo je kako tada nije niti jednom riječju navedeno kako su oni ovako ujedinjeni protiv autoritarnog socijalizma i nedaća povezanih s njim, nego su bili više koncentrirani na to kako će oprati prljavo rublje političkih protivnika, naročito IDS-a. No, jedino je tada predsjednik Hrvatske Ljevice Ninić govorio o njihovom političkom programu s kojim bi trebali izaći na izbore i pritom je rekao: „Mi se borimo za socijalizam 21. stoljeća koji danas postoji u skandinavskim zemljama. Ponosni smo na ono što je bilo dobro u bivšem sistemu. Tada su radnici radili, a za to su primali i plaču, dobivali su stanove, imali smo besplatno školstvo i zdravstvo. Stoga ne možemo prihvatiti kad netko kaže da je sve bilo loše.“
Moj bi komentar i pitanje bili kako se može biti ponosan na nešto totalitarno i autoritarno kao što je bio bivši sistem koji je mogao postojati samo zbog političkog (sjetimo se povijesnog događaja Kominforme iz 1948.) špagata Tita, i to između tadašnjeg „Željeznim zastorom“ (simbol: Berlinski Zid) podijeljenog svijeta - između Istoka i Zapada, i tko to kaže i smatra da je tada bilo baš sve loše? No, ako se već predstavljaju kao „ljevica Hrvatske“ onda bi ti drugovi morali poznavati, ili pak biti upoznati s programima europske ljevice koja u svom biću nosi zadaću borca protiv globalizacije, a koja je usko povezana u borbi s neoliberalnim grubim kapitalizmom.
Tu smo opet kod teme o neoliberalizmu. One koja ta tema interesira, osim što bi ti takozvani ljevičari kod nas trebali znati, tzv. Neoliberali uzimaju kao začetak njihovog djelovanja svjetsku ekonomsku krizu koja krajem 20-tih godina 20. st. nije bila nikakva kriza kapitalizma i tržišnog neuspjeha već jedna kriza intervencionizma. Neoliberalizam ne kori politiku socijalne demokracije, nego je već 1922. detaljno otkazao sistem imanentnih, dakle sadržajnih problema nefunkcioniranja socijalizma, i naravno od 1930-tih, socijaldemokratskih dobrostojećih država. U središtu interesa liberalizma ne nalazi se tržište ograničenih sloboda, nego jedan sveobuhvatni pojam slobode koji bi bio kao zaštita pojedinca od državne i privatne moći a k tome bi tržišna sloboda trebala biti pretpostavka političke slobode. Interesantno je kako Bismarck s uvođenjem socijalnog osiguranja u carskoj Njemačkoj nije skinuo napetost socijalnih pitanja u državi, nego je s tim samo želio ublažiti svoje tadašnje političke protivnike. (Onaj koji želi znati nešto više o neoliberalizmu ne može a da ne sagleda originale stvaraoca SR Njemačke: Wilhelma Röpkea, Alexandra Rüstowa, Waltera Euckena, Ludwiga Erharda kao i Friedricha Augusta von Hayeka i Ludwiga von Misesa.) Nadalje se neuspjeh dobrostojećih država ne nalazi u sadržajnom sistemu, nego krivica leži prije u želji i hrabrosti političkih moćnika (dokazano je kako se sadašnji status quo globalizacije nije slomio na politici, nego je politika njegov začetnik) a i na kraju na velikom ekonomskom utjecaju. Dapače, ta analiza ide i dalje i to preko jedne čiste ekonomske teorije, pa su tako opisani i metafizički aspekti neoliberalizma (dakle filozofska znanja su od prednosti) ali najinteresantnija je politička pretpostavka prvih neoliberalnih mislilaca koji se u biti prikazuju kao antidemokrati. Cilj je dakle depolitizacija društva i stavljanje ljudi, kao čiste objekte, tržištu na raspolaganje. Tome bi trebala biti podređena i država, tako da bi se povukla iz mnogih svojih područja i to pored svega područja koja su potrebna među ljudima za protok slobodnog tržišnog učinka. Na kaju jedna snažna autoritarna država, koja ne dozvoljava opoziciju, polazi od jednog anti- prosvjetiteljskog i anti- racionalističkog pogleda na čovjeka, koji na njega gleda kao na neodraslog, iracionalnog bića koje mora biti kontrolirano i vođeno. A kako je taj čovjek „nezreo“ (i možda iracionalan) pokazuju podaci kreditnog zaduživanja hrvatskih građana a i građana (recimo svijeta) u bankama čiji su dugovi premašili više od sto milijardi kuna).
Pa kud ćeš lakše vršiti kontrolu i vući za nos, dakle voditi tog neprosvijećenog malog čovjeka nego da ga prikačiš na dugove i da onda možeš jahati i orati na njemu kako god ti to padne na pamet i kada ti se to prohtije!? A što bi bila zadaća domaće Ljevice nego upravo sprečavanja da do toga dođe i zauzimanje za prava potlačenih - Radnika!
 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.11.2008. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1306 Rec:1  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Buduće kazne za pravne osobe maksimalno će iznositi do milijun kuna 

U Hrvatskoj s Novom godinom i novi zakoni
ZAGREB 

S početkom 2008. godine, u Hrvatskoj stupaju na snagu i neki novi zakoni od kojih će neki sigurno osjetno utjecati na svakodnevicu. Kako je najavljeno, na snagu stupa Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, naknada rodiljnog dopusta za zaposlene majke za prvih 6 mjeseci bit će u visini svoje plaće bez dosadašnje gornje granice od 4257 kuna, ukida se i obvezno služenje vojnog roka za muškarce. Postrožuju se i uvjeti za stjecanje mirovine tako da će muškarci u mirovinu s 65, a žene 60 godina, uz minimalno 15 godina radnog staža. Najniža će mirovina biti uvjetovana za oko 0,8% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Prijevremena mirovina bit će omogućena za muškarce s 65 godina starosti i 35 godina radnog staža, dok će žene moći ući s najmanje 55 godina starosti i 30 godina radnog staža. Novi Pomorski zakonik omogućit će pomorcima sudjelovanje u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja i poreznih olakšica. Isto tako, jača se pravna zaštita i detaljnije se opisuje postupak javne nabave u Zakonu o javnoj nabavi kako bi se smanjilo korupciju i povećalo efikasnost. Postrožuje se i prekršajni zakon, tako da će se rokovi zastare udvostručiti, te će se povećati kazne za prekršitelje i pojednostaviti njihovo izricanje. Maksimalne prekršajne kazne za fizičke osobe povećat će se na 50.000 kuna, a za prekršaje protiv okoliša na milijun kuna. Buduće kazne za pravne osobe maksimalno će iznositi do milijun kuna. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Alexa,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.12.2007. 
Tema :: Zakoni  ID#1201 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Parlament - GOSPODARSKA STRANKA - DUŽNOSNICI 

GOSPODARSKA STRANKA
ZAGREB 

Posjetili smo stranice
GOSPODARSKE STRANKA i pronašli popis malo poznatih dužnosnika stranke te ih stoga predstavljamo
GOSPODARSKA STRANKA - DUŽNOSNICI
PREDSJEDNIŠTVO STRANKE
Jere Perić (predsjednik), Stjepan Gnječ (zamjenik predsjednika) - osoba za kontakte, Domagoj Marenić (potpredsjednik) - Regija Vukovar, Ljubica Prekodravac (potpredsjednica) - Posebnopravne populacije, Miroslav Rebrović (potpredsjednik) - Regija Zagreb , Petar Tadić (potpredsjednik) - Regija Split, Srećko Bilosnić (potpredsjednik) - Regija Varaždin, Danijel Mikulić (potpredsjednik) - Suradnja sa EU, Darija Ljubojević (potpredsjednica) - Civilni sektor --------------- (glavni tajnik) - Voditelj tajništva Stranke Antonio Krnčević (predsjednik Savjeta Mladih), IZBORNI STOŽER STRANKE Stjepan Gnječ, predsjednik izbornog stožera, Jere Perić, predsjednik Stranke, Petar Tadić (potpredsjednik) - Regija Split, Srećko Bilosnić (potpredsjednik) - Regija Varaždin, Danijel Mikulić (potpredsjednik) - Suradnja sa EU. Na stranicama hrvatskih novina možete pročitati više tekstova napisanih i vezanih uz gospodasku stranku, a najpodrobnije informacije na stranicama same stranke na gore navedenom linku. Tamo ćete pronaći i veliki broj video zapisa s javne promiđne stranke. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  9.12.2007. 
Tema :: Parlament  ID#1190 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Parlament - Izbori za sabor 2007 

U nedjelju ponavljanje izbora na pet biračih mjesta
ZAGREB 

U nedjelju se ponavljaju izbori na pet biračih mjesta. Zbog toga što je 25. studenog na biralištima u Batini, Negoslavcima, Murskom Središću i na dva biračka mjesta u Zadru u biračkim kutijama bilo malo previše listića, tj. bilo ih je više nego što je zabilježeno birača na tim biralištima, izbori za izbor zastupnika u hrvatski parlament na tim mjestima će se ponoviti u nedjelju 9. prosinaca ove godine. Ponavljenje izbora na ovim mjestima neće bitno promjenit sadašnje stanje. Ovi ponovljeni izbori bi mogli SDP-u i HDZ-u donijeti kojeg koalicijskog partnera više ili manje. Deneš Šoja je pripadnik mađarske nacionalne manjine, svojim stavovima blizak SDP-u. Deneš Šoja bi u Batini možda mogao ostati bez saborskog mandata, pošto je pobijedio sa 48 glasova više. Isto tako zastupnik romske manjine Nazif Memedi možda može očekivati promjene u Murskom Središću s obzirom na to da je pobijedio za 35 glasova. Nazif Memedija je potpisao sa HDZ-om koalicijski ugovor još prošli tjedan. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  5.12.2007. 
Tema :: Parlament  ID#1163 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Parlament - Politika i kreditni rejting ne ovisi o pobjedniku 

IZBORI NEĆE UTJECATI NA HRVATSKI KREDITNI REJTING
ZAGREB 

Iz DIP-a doznajemo da HDZ osvaja pet saborskih mjesta više nego SDP, tj .HDZ dobiva 61 saborski mandat,a SDP 56 saborskih mjesta. Pretpostavlja se kako rezultati pregovora o tome tko će oformiti novu Hrvatsku vladu neće imati direktan utjecaj na kreditni rejting Hrvatske. Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je da će dati mandat stranci koja mu predoči dokaze da će imati većinu u parlamentu. Koalicije HSS - HSLS, PGS , te ZDS dobivaju 8 zastupničkih mandata, HNS 7 MJESTA, IDS i HDSSB po 3 mandata, te HSP i HSU po 1 mjesto svaki. Bez obzira na to da li će HDZ ili SDP oformiti vladu hrvatski kreditni rejting bit će stabilan jer oba dvije stranke žele da Hrvatska uđe u EU. Napomena je da možda kreditni rejting nema utjecaja ali je zasigurno postojao utjecaj na tržištu dionica, a pogotovu izjave o plaćanju poreza na Capital GAIN. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  28.11.2007. 
Tema :: Parlament  ID#1143 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Hrvati i dijaspora - Pismo iz dijaspore 

Otovreno pismo parlamentarnim strankama
ZAGREB 

OTVORENO PISMO SVIM PARLAMETARNIM STRANKAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Poštovani !


U prilogu dosatvljamo Vam prijedlog izmijene izbornog Zakona Republike Hrvatske.

Taj prijedlog donešen je na Prvom Hrvatskom Svjetskom Saboru 2002 godine.

Isti je svake godene upucivan Vladi I Saboru RH –Nažalost bez rezultata.

Sada pred izbore dostavljamo Vam isti priejdlog Zakona I molimo Vaše očitovanje.



1. Dali podržavate pravo Hrvta izvan domovine da imaju pravo učešća u Zakonodavnoj vlasti Republike hrvatske?

2. Dali podržavate priejdlog izmjeen izbornog Zakona koji Vam dosatvljamo u prilogu?

3. Dali će Vaša starnka predložiti i u Saboru podržati izmejen Zakona kao sšto to tarže Hrvati izvan domovine?



Vaše očitovanje ili ne očitovanej biti će objavljeno I sa istim će biti upoznata Hrvati u domovini I svijetu.



U očekivanju Vašeg pozitivnog odgovora unapriejd Vam se zahvaljujemo.



Poreč, 5.veljače 2007.god.



Predsjednik :

Niko Šoljak prof. ing..
Prijedlog Zakona sa molbama:
MOLIMO SABOR I VLADU REPUBLIKE HRVTSKE DA IZMIJENI IZBORNI ZAKON RH.kako slijei u prilogu:-.

Da osigura izvan domovinskim Hrvatima minimalno 12 zastupnika u Saboru RH ili 10% od ukupnog broja svih saborskih zastupnika. Time bi se vratila prava Hrvatima izvan domovine koja su im Ustavom RH zagarantirana, a izbornim Zakonom izigrana.Hrvatima izvan domovine treba omoguci izbor njihovih predstavnika u Sabor RH To se moze postići uvođenejm 9(devet) izbornih jedinica za Hrvate izvan Hrvtsek a ne ejdnu kao što je sada,


.1. Izborna jedinica za pripadnike Hrvatskog Naroda koji žive i rade u SAD.
Pravo biranja 2 (dva) zastupnika u Sabor RH.
2. Izborna jedinica Australije i Novog Zelanda . Bira se 2 (dva ) zastupnika
u Sabor RH.
3. Izborna jedinica Njemacke. Bira se 1 (jednog ) zastupnika u Sabor RH.
.4. Izborna jedinica Švicarske i Austrije. Bira se 1 (jednog) zastupnika u Sabor RH.
5. Izborna jedinica Kanade. Pravo biranja 1 (jednog) zastupnika u Sabor RH.
6. Izborna jedinica Bosne i Hercegovine. Pravo biranja 2 (dva) zastupnika u
Sabor RH.
7. Izborna jedinica Engleske, Francuske, Italije i Španjolske. Pravo biranja 1
(jednog) zastupnika u Sabor RH.
8. Sve istocne zemlje. Pravo biranja 1 (jednog) zastupnika u Sabor RH.
9. Izborna jedinica ostalih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Pravo biranja 1 (jednog) zastupnika u Sabor RH.

Kratko obrazloženje

Prvi Sabor Hrvatske dijaspore izradio je prijedlog,kao sto je gore naveden.Taj prijedlog upucen Saboru I Vladi republike Hrvtske u 2002. godini sa molbom da se isti usvoji i ugradi u Izborni Zakon.

Kod rasprave o izbornom Zakonu ponovno smo zamolili da se prijedlog Hrvata razmotri i ugradi u izborni Zakon.sa napomenom da smo spremni elaborirati naš zahtjev,ako to bilo tko od nas zatrazi.

Nažalost nitko nije trazio elaboriranje niti je uopce raspravlajno o prijedlogu Hrvata izvan domovine..
Hrvati izvan domovien su sastavni dio Hrvatskog Naroda,da su sudjelovali u odbrani zemlje,da dans učestvuju u predstavljanju Republike Hrvatske i u njenom gospodarskom i zivotu. Da Hrvati izvan domovine svojim doznakama direktno devizama puni budžet Republike Hrvatske.

Domovinski i izvandomovinski pripadnici Hrvatskog Naroda su jedna cjelina koja je odgovorna za očuvanje samostalnosti Države Hrvatske i prepoznatljivog kulturološkog i drugog indentiteta Hrvatskog Naroda ma gdje bio.
Postojecimj izbornim Zakonom Hrvati izvan domovine su izigrana tako da ih praktično presatvljaju Hrvti iz Bosen I hercegovien I to pet zastupnika Time su prevareni I izigrani Americki,Ausatrlijaski I Hrvti koji zive u Evropi I drugim kontinentima. Njihova parva Ustavom RH. Zagarantirana oni en mogu nikada konzumirati.i.
Prema nekim znanstvenim istrazivanjima, ukjljučujući prvu,drugu,treću i već sada i četvrtu generaciju izvan domovine Hrvatsek zive oko 15 miloiona

. Imajući u vidu stvarno stanje u Hrvatskoj i u svcijetu opravdan je zahtjev Hrvata da ima najmanje 10% saborskih zastupnika,kojecće oni direktno birati, po potrebi opozvati , koji će istinski biti zastupnici izvandomovinskih pripadnika Hrvatskog Naroda.

Molimo Naslove da pod hitno uzmu u proceduru Zakon koji će Hrvatima izvan domovine omogućiti da predlaže bira i bude birana u Sabor Republiek Hrvatsek.Time će se automatski povećati odgovornost izvandomovinskih pripadnika Hrvatskog naroda prema drzavi Hrvatskoj i svom Hrvatskom narodu.
Unaprijed hvala uz štovanje!
Koordinator :
Niko Soljak prof. ing.

 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: stiglo na adresu,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2007. 
Tema :: Hrvati i dijaspora  ID#1005 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Politics - Lijepo nas nasmije 

Premijeru , premijeru
ZAGREB 


.........................................................
VLADA U BORBI PROTIV RADA NA CRNO.......
Hrvatska je Vlada kao svoj prioritet postavila rad na crno pa će poduprijeti sve inicijative koje mogu smanjiti sivu ekonomiju u Hrvatskoj, najavio je prvi među ministrima Ivo Sanader. Po neslužbenim procjenama, u Hrvatskoj oko 400.000 ljudi radi na crno, a zbog sive ekonomije oko 11 milijardi kuna godišnje ostaje izvan državne blagajne. Zato je podržao prekjučer potpisani sporazum 'Kutina - grad bez rada na crno' između kutinskog gradonačelnika Davora Žmegača i predsjednice SSSH-a Vesne Dejanović kojim se kutinska lokalna samouprava obavezala da će javno nabavljati samo od onih koji ne zapošljavaju radnike na crno, a dvije vodeće tamošnje tvrtke da radnike neće isplaćivati na ruke niti poslovati s onima koji to čine. U svrhu smanjenja rada na crno trebalo ti provesti reformu poreznog sustava kojom bi se povećala porezna osnovica, a porezi smanjili, naglasila je Dejanović


.........................................................
E je nas nasmija premijeru....
PA TKO STVARA RAD NA CRNO? Kako prezivjeti u RH , od prosnje po ulicama ili socijalne pomoci dok se posao ceka desetak godina....
ili da li je moguce pokrenuti obrt i odmah biti spreman da te oderu s prislnim davanjim na nezaradjen novac...
E MOJ PRMIJERU, probudi se....!

 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.11.2005. 
Tema :: Politics  ID#546 Rec:7  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...INVESTICIJE U RH - Zar samo stranci znaju poslovati u Republici Hrvatskoj? 

Privatno vlasništvo jedino može funkcionirati...
ZAGREB 

Vecernji list na svojim internet stranicama daje slijedeći komentar (tekst od 15.09.2005.):

"Tvrtke koje su u vlasništvu stranaca ostvarile su u prvih šest mjesci ove godine 1,1 milijardu eura dobiti, zbog čega je, među ostalim, došlo do povećanja deficita platne bilance države na 2,7 milijardi eura u prvih šest mjeseci. Deficit će se, očekuje Hrvatska narodna banka, zbog utjecaja turizma do kraja godine spustiti na 1,8 milijardi eura. Guverner Željko Rohatinski objasnio je da stranci nisu iznijeli većinu dobiti, nego su je reinvestirali u Hrvatskoj, ali zbog načina izračuna platne bilance ta je svota evidentirana kao odljev kapitala iz države. Strane tvrtke povećale su dobit čak 47 posto.
"



Dodat ćemo samo da nek strane trvrtke uspješno posluju u RH zahvaljući svojim vezama u politici te utjecaju na političare.
Da li to znači i potplačivanje političara, ostaje nam samo da izvodimo zaključke "bez dokaza". No za jedno imamo dokaze. Pojedine strane tvrtke koriste monopol i zluporabljuju ga uz pomoć politike koja to dobro naplaćuje!
Da upravo se radi o Vama gospodo!!!


 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  18.9.2005. 
Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#508 Rec:8  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Something is wrong with European Union arguments! 

PRIME MINISTER
ZAGREB 

European Union says for Croatian Prime Minster that he is lying.
Why: It is view that Prime Minister is not cooperating with Den Hague. So there is
case 1) Prime Minister is not telling the truth when he says that he do everything and do every effort to do case related to Potential war criminals and Den Hague court
Case 2) says that is possible that Prime Minister is not capable to do his job, as this job did not show results regarding war criminal case. Job is not done so it is question of capability to do the job or intention that wants for job to be done.
In both cases that marriage with European Union and Prime Minister shows us that something is wrong.
We did not analyze the case what people think about all this but it looks that people in Croatia are successfully divided in 50:50 percent ratio about European Union, but not having the same picture about who is war criminal!

 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Miss Pelling,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.7.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#503 Rec:9  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Način usklađivanja mirovina i dalje sporan  

Umirovljenici će dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i ...
ZAGREB 

Fond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata ------------- Vlada i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) dogovorili su u četvrtak osnivanje fonda umirovljenika, koji je Vlada odmah potom potvrdila a Sabor će se o njemu izjasniti prije ljetne stanke koja nastupa u subotu.
No, HSU nije, za razliku od braniteljskih udruga, podržao Vladin prijedlog o promjeni formule usklađivanja mirovina, po kojemu će se mirovine od veljače 2006. usklađivati po tzv. švicarskoj formuli, odnosno povećavati u skladu sa srednjom vrijednosti rasta plaća i troškova života. Premijer Ivo Sanader posebno je pohvalio dogovor o fondu objasnivši da je dug umirovljenicima »trauma koja traje od 1993. a ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti uhvatiti se u koštac s njom«.
Fond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Umirovljenici mogu birati između tzv. ubrzanog obeštećenja u 2006. i 2007. i punog obeštećenja u roku osam godina. Ako se odluče za ubrzanu varijantu odriču se pola duga, a ostatak će im se isplatiti u četiri rate: prva u drugom kvartalu 2006., druga u drugoj polovici sljedeće godine, treća u prvoj a četvrta u drugoj polovici 2007. Oni koji izaberu povrat punog iznosa moraju računati s dvije godine počeka. Prva rata bit će im isplaćena u četvrtom kvartalu 2007., preostalih pet u četvrtom kvartalu svake sljedeće godine, a posljednju u 2012.
Umirovljenici su na vraćanje duga putem investicijskog fonda pristali, objasnio Silvano Hrelja (HSU), nakon što je Vlada pristala dati jamstvo da će u fondu biti dovoljno imovine da svi dobiju svoj novac.
HSU kao ni ostale umirovljeničke udruge nije podržao uvođenje švicarske formule, iako je ona trenutačno povoljnija od usklađivanja mirovina s rastom plaća, jer je dosadašnji način »na dulje staze povoljniji za umirovljenike i socijalno pravičan«, objasnio je Hrelja pa je uoči sjednice Vlade apelirao na premijer Sanadera da ne mijenja način usklađivanja.
Predstavnici braniteljskih udruga pristali su pak na švicarsku formulu jer, objasnio je predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga general Đuro Dečak, te udruge daju apsolutnu potporu Vladinoj politici, jer su spremni solidalizirati se s narodom. Dečak tvrdi kako je riječ o promilima razlike za pojedinačne mirovine, ali će to biti velika ušteda za proračun.
Prema računici Vlade, uz švicarsku formulu u ovoj bi godini izdaci za mirovine iznosili oko 27 milijadi kuna, što je oko 100 milijuna manje nego po usklađivanju s rastom plaća. Ako bi se umjesto švicarske formule zadržala dosadašnja, u razdoblju 2005.-2007. ukupni bi mirovinski izdaci bili oko 1,6 milijardi kuna veći nego po švicarskoj formuli, dok bi od 2005. do 2014. bili veći ukupno za oko 25 milijardi kuna.
Vlada se pri donošenju odluke pozvala i na europsku praksu da se mirovine uglavnom usklađuju prema kombinaciji rasta plaća i cijena ili samo cijena, dok zemlje koje mirovine usklađuju samo s plaćama (Danska, Nizozemska, Slovenije i Njemačka) zbog nepovoljnih demografskih kretanja i visokih izdataka za mirovine također preispituju takav način usklađivanja. K tome, stoji u obrazloženju odluke, Hrvatska ima izuzetno visoke izdatke za mirovine u odnosu na industrijski razvijene europske države. Lani su oni dosegnuli 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok prosjek u zemljama EU-a iznosi oko 10,4 posto.

 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Sanja Kapetanic,  iz medija: Vjesnik,   od  16.7.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#500 Rec:10  RB17
Izvor teksta
Page 1 of 3: 1 2 3 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 23
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine