Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (9) Svi tekstovi...

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom Narodne novine br. 69 6. 6. 2005. 

Rad na računalu i zakon
ZAGREB 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
1354
Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine« br. 59/96, 94/96 i 114/03) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi
PRAVILNIK
O SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju zahtjevi glede sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom.
Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju na rad kod kuće radnika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodavca.

Članak 2.
Radno mjesto s računalom ne smije biti izvor opasnosti od ozljede i oštećenja zdravlja radnika.
Zahtjevi u pogledu osiguranja uvjeta za rad na siguran način na radnom mjestu s računalom utvrđeni su u Prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 3.
Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
a) »zaslon« je svaki računalni alfanumerički ili grafički zaslon bez obzira na način prikazivanja;
b) »radno mjesto s računalom« obuhvaća:
– računalo sa zaslonom, tipkovnicu i/ili napravu za unošenje i/ili programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika,
– dodatnu opremu
– vanjske jedinice koje imaju disketni ili drugi pogon, telefon, modem, pisač itd.,
– držač za predloške,
– radni stolac,
– radni stol ili radnu površinu,
– okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto,
– radne zadatke radnika,
c) »radnik« je osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana.

Članak 4.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:
a) vozačke kabine i kabine iz kojih se upravlja vozilima ili strojevima,
b) računalne sustave na prijevoznim sredstvima,
c) računalne sustave koji su namijenjeni javnoj uporabi,
d) prenosiva računala koji nisu predviđena za stalni rad na radnom mjestu,
e) računske strojeve, blagajne i opremu s malim zaslonom, koji prikazuju podatke ili rezultate mjerenja i koji su pomoćno sredstvo za određene radne operacije,
f) pisaće strojeve uobičajenih konstrukcija s malim zaslonom.

II. OBVEZE POSLODAVCA
Članak 5.
Poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti od narušava nja zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora.
Poslodavac mora na temelju procjene opasnosti, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir posebne i/ili kombinirane učinke utvrđenih opasnosti i štetnosti.
Poslodavci koji zapošljavaju do 50 radnika mogu sami izraditi procjenu opasnosti vezano uz rad s računalom, koju na ovjeru dostavljaju ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu za zaštitu na radu, a poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti.

Članak 6.
Poslodavac mora osigurati da radna mjesta odgovaraju zahtjevima navedenim u Prilogu ovoga Pravilnika.

Članak 7.
Poslodavac mora osigurati da radnici budu upoznati sa svim okolnostima i zahtjevima glede sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom, posebice s mjerama koje su poduzete na temelju članaka 5., 6. i 8. ovog Pravilnika.
Poslodavac mora osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način i to prilikom prvog raspoređivanja na radno mjesto, te prije provedbe svake promjene koja bi mogla utjecati na sigurnost i zdravlje na tom radnom mjestu.

Članak 8.
Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom poslodavac mora na temelju mjera iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom tijekom rada periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima. Ukoliko ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.
Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijalista medicine rada.

Članak 9.
Poslodavac mora radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu na radnom mjestu, uključujući i važnost promjene aktivnosti odnosno odmora, te njegovo odvijanje, s posebnim naglaskom na specifične opasnosti tog radnog mjesta.
Osim informiranja radnika prema stavku 1. ovoga članka, poslodavac se mora savjetovati s radnicima o svim važnim pitanjima u svezi sa sigurnosti i zdravljem na radnom mjestu, na način i u opsegu koji su utvrđeni Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 10.
U okviru preventivnih pregleda poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada:
– prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom,
– najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala,
– na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.
Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa ukoliko se pri pregledu iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je specijalistički pregled potreban.
Potrebna financijska sredstva za provedbu mjera iz ovoga članka ne smiju ići na teret radnika.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Novo radno mjesto ili ono koje se oprema računalom mora u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika ispunjavati zahtjeve za sigurnost i zaštitu zdravlja utvrđene ovim Pravilnikom.

Članak 12.
Poslodavac mora postojeće radno mjesto koje je u uporabi na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika prilagoditi zahtjevima utvrđenim ovim Pravilnikom u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 13.
Obveze prema odredbama članka 5. i 10. ovoga Pravilnika počinju teći u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 115-01/04-01/14
Urbroj: 526-08-05-6
Zagreb, 10. svibnja 2005.

Ministar
Branko Vukelić, v. r.

PRILOG

ZAHTJEVI KOJE MORA ISPUNJAVATI RADNO MJESTO IZ ČLANKA 3. PRAVILNIKA

1. OPREMA
a) Općenito
Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.

b) Zaslon
1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone.
2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.
3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini.
4. Zaslon mora biti pomičan, tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada.
5. Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°.
6. Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju.
7. Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.

c) Tipkovnica
1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.
2. Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika.
3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.
4. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima.
5. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.

d) Radni stol ili radna površina
1. Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan.
2. Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem.
3. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.
4. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini.
5. Držalo za predloške mora biti stabilno, podesivo i mora biti izvedeno i postavljeno tako, da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.

e) Radni stolac
1. Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje.
2. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.
3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

2. RADNI OKOLIŠ

a) Zahtjevi vezani za prostor
1. Zahtjevi vezani za radne prostorije utvrđuju se prema posebnom propisu.
2. Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju.
3. Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu.

b) Osvijetljenost
1. Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost već prema vrsti rada od najmanje 300 luxa.
2. Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.
3. Redovi stropnih svjetiljaka moraju biti paralelni sa smjerom gledanja radnika na radnom mjestu. Zaslon mora biti namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehničke karakteristike da ne uzrokuju zrcaljenja na zaslonu.

c) Bliještanje i odsjaji
1. Radno mjesto mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori, drugi otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na zaslonu.
2. Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaza sunčeve svjetlosti na radno mjesto (ili u prostor tako, da ne ometaju rad).
3. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja.

d) Buka
Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dBA.

e) Mikroklimatski uvjeti
Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C).
Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.

f) Zračenje
Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim propisima.

3. PROGRAMSKA OPREMA
Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanju radnih zadataka pri radu s računalom, poslodavac mora uzeti u obzir sljedeća načela:
a) Programska oprema mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti.
b) Programska oprema mora biti jednostavna za uporabu i prila gođena razini znanja i iskustvu radnika.
c) Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća.
d) Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prila gođeni radniku.
e) Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka.
f) Programska oprema mora osiguravati, ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina, biti što manje izrazite, ko liko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada. 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: admin,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  14.12.2009. 
Tema :: Zakoni  ID#1376 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Akcije - If you drink and drive you are bloody IDIOT 

Statistike SPAŠAVAJU ŽIVOTE
ZAGREB 

Dobili smo E-mailom jednu poruku vezanu uz pijenje alkohola i vožnju. Smatramo nužnim podržavati vožnju uz 0 promila alkohola u krvi iz jednostavnog razloga jer je istina da se već uz minimum alkohola smanjuje sposobnost za vožnju kod određenih pojedinaca a što se najjasnije vidi kroz statistike.

Ubojice na cesti


Nadamo se i preporučujemo da pročitate tekst Ubojice na cesti. Tekst je na engleskom i prijevod je na hrvatskom jeziku.  


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.2.2008. 
Tema :: Akcije  ID#1232 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Napokon malo zakona koji štite građane 

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA
ZAGREB 

ZAŠTITA POTROŠAČA, ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA napokon i kod nas.
13. srpnja 2007. sretan dan za potrošače u hrvatskoj.
No moglo bi biti tuge za trgovce. Stoga savjetujemo trgovcima da izgube sat dva vremena i pročitaju ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA . Mogli bi uštedjeti između 10.000 kuna i 100.000 kuna. Naravno i ovaj zakon ima svoje dubioze jer se mora primjenjivati striktno a u nekim slučajevima ta striktna primjena gubi smisao i urušava sustav. Primjeri se mogu naći na stranicama hrvatskih novina.
Poveznica na zakon:

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA 2007

 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  20.11.2007. 
Tema :: Zakoni  ID#1136 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Birokratski mazohizam je vrhunski u nekim službanma 

Poslovni prostori
ZAGREB 

Nevjerojatna je hiperprodukcija besmislenih zakona. Zamislite zakon koji u sebi ima slijedeći tekst:
"(1) Zakupodavac je dužan predati zakupniku poslovni prostor u roku utvrđenom ugovorom."
******
ili
"(1) Zakupodavac je dužan zakupniku predati i održavati poslovni prostor u stanju utvrđenom ugovorom. "

Netko zbilja troši proračunski novac nemilice i stvara besmislene zakone....Zar be bi bilo jednostavnije da se uvede samo jedan zakon i kaže
"Ugovori se poštuju"
Probajte napraviti analizu i pogledati što ljudima znači potpisani ugovor? Koliko ljudi drži do ugovora i poštivanja ugovora?

Zakon o zakupu poslovnog prostora

 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Maso Hedonist,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  14.6.2006. 
Tema :: Zakoni  ID#822 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Kad ništa drugo ne pomaže... 

Dobro je poznavati zakone
ZAGREB 

Kad ništa drugo ne pomaže , dobro je znati što se još može učiniti

USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE


 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  14.1.2006. 
Tema :: Zakoni  ID#624 Rec:5  RB0
Izvor teksta



Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Zakoni idealni, ali primjena.... 

Još jedan od zakona koji u praksi ne funkcionira
ZAGREB 

Još jedan u nizu lijepo sročenih zakona, pardon uredno prepisanih zakona. Standard zapadnog poimanja demokracije stiže i kod nas ali uglavnom na papiru...
Ovdje lijepo piše... ALI u praksi....

HRVATSKI SABOR
2491

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3491/2
Zagreb, 21. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON
O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
I. OPĆE ODREDBE

SadrŽaj

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, propisuju načela prava na pristup informacijama, izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Cilj

Članak 2.

Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji,

2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti,

3) »Informacija« je podatak, fotografija, crtež, film, izvješće, akt, tablica, grafikon, nacrt ili drugi prilog, koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije, te bez obzira na izvor, vrijeme nastanka, mjesto pohranjivanja, na način saznavanja, na to po čijem nalogu, u čije ime i za čiji račun je informacija po­hranjena ili drugo svojstvo informacije,

4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju, raspolažu ili nad­ziru tijela javne vlasti,

5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo ovlaš­tenika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela jav­ne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija).

(2) Vlada Republike Hrvatske će svake godine do 31. sije­čnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti.

II. NAČELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Pretpostavke javnosti, slobodnog pristupa i ograniČenja

Članak 4.

(1) Sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaš­tenicima prava na informaciju.

(2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.

(3) U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.

(4) Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ogra­ničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.

Potpunost i toČnost informacije

Članak 5.

Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i točna.

Jednakost

Članak 6.

(1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlašte­nicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na način da se određenom ovlašteniku informacija dade ranije.

(3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na način koji je propisan drugim zakonom.

NaČelo raspolaganja informacijom

Članak 7.

Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Izuzeci i njihovo trajanje

Članak 8.

(1) Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

(2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

1) onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,

2) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvr­šenje sudske odluke ili kazne,

3) onemogućilo rad tijela koji vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,

4) izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,

5) onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,

6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

(3) Informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. točki 6. ovoga članka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.

(4) Tijela javne vlasti odobrit će pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti.

(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom članku prema kojima tijelo javne vlasti uskraćuje pravo na pristup informaciji.

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

Primjena propisa o opĆem upravnom postupku

Članak 9.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

NaČini ostvarivanja prava na pristup informacijama

Članak 10.

Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:

1) redovitim objavljivanjem određenih informacija, kako je to određeno posebnim zakonom ili drugim općim aktom, uz uvjet objave jedanput mjesečno, na primjeren i dostupan način radi upoznavanja javnosti,

2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev,

3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,

4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,

5) na drugi način kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama.

Zahtjev

Članak 11.

(1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podno­šenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.

(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja sastavit će se službena zabilješka.

(3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.

(5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom.

Rokovi

Članak 12.

(1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat će podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.

Ustupanje zahtjeva

Članak 13.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadležnom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaže ili nadzire informaciju, o čemu će obavijestiti podnositelja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

ProduŽenje rokova

Članak 14.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrđeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se:

1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

2) jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija.

(2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

RjeŠenje o zahtjevu

Članak 15.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihva­ćanju zahtjeva za pristup informaciji, već će o tom slučaju sastaviti službenu zabilješku.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbija­nju zahtjeva:

1) ako se radi o slučajevima iz članka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže, ne nadzire, niti ima saznanja gdje se informacija nalazi,

3) ukoliko je istom ovlašteniku omogućen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva.

(3) U slučaju kada je informacija već objavljena, tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je, kada i kako tražena informacija objavljena.

Dopuna i ispravak informacije

Članak 16.

(1) Ukoliko ovlaštenik, na osnovi dokaza kojima raspolaže, smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije.

Žalba i upravni spor

Članak 17.

(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu čelniku nadležnog tijela javne vlasti, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe.

(3) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konačnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tužbi je hitan.

SluŽbeni upisnik

Članak 18.

Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika propisat će podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opće uprave.

Naknada

Članak 19.

Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tra­žene informacije.

V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI

Objavljivanje informacija

Članak 20.

(1) Neovisno o pojedinačnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan način, u službenim glasilima ili na infor­matičkom mediju objaviti posebno:

1) svoje odluke i mjere kojima se utječe na interese ovlaš­tenika, s razlozima za njihovo donošenje,

2) informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i izvorima financiranja,

3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.

4) informacije o natječaju i natječajnoj dokumentaciji za javne nabave, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

(2) tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogućiti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakna i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

Javnost rada

Članak 21.

(1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim općim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omo­gućava neposredan uvid javnosti u njihov rad.

(2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:

1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja, načinu rada tijela javne vlasti i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,

2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

(3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost, mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.

SluŽbenik za informiranje

Članak 22.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje).

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje, kao i o načinu njegova rada.

(3) Službenik za informiranje:

1) obavlja poslove rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija, sukladno svom unutarnjem ustroju,

2) unapređuje način obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire, a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.

(5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vođenja kataloga, a za što je neposredno odgovoran čelniku tijela javne vlasti.

IskljuČenje odgovornosti sluŽbenika za informiranje

Članak 23.

Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pristup određenoj informaciji, ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ogra­ničenjima iz članka 8. ovoga Zakona.

Nadzor nad provoĐenjem Zakona

Članak 24.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

IzvjeŠĆa

Članak 25.

(1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave dostaviti izvješće o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave podnosi objedinjeno izvješće o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. veljače za prethodnu godinu.

(3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješće o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvaćanja najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, koje se nakon prihvaćanja objavljuje u »Narodnim novinama«.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 26.

(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.

Potpuno ispunjenje obveze

Članak 27.

Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u slučaju utvrđene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogra­ničenja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Podzakonske propise iz članka 18. ovoga Zakona nadležni ministar donijet će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/03-01/05
Zagreb, 15. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  31.12.2005. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#608 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Problemi s carinom - Što kad sistem zataji - tko je odgovoran 

Pratimo problematiku vezanu uz nedorađene pravilnike i zakone
ZAGREB 

Pronašli smo pravilnik u kojem stoji da se VOZILO NEĆE REGISTRIRATI ako NIJE PLAĆENA CARINA! Što kada se ipak dogodi da se vozilo s neplaćenom carinom registrira?
Uostalom pogledajte sami pravilnik!
Ovo pišemo jer smo već naveli primjer da tudje propuste snose sami građani RH i to kada se zbig prpusta PROVJERE plaćanja carina dopusti registracija VOZILA na koje nisu plaćena davanja!
U nastavku teksta pravilnik!
Pravilnik o registraciji vozila na motorni pogon i priključnih vozila
Na temelju članka 316. stavak 1. točka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 84/92 i 5/93), ministar unutarnjih poslova, u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza, donosi

PRAVILNIK
o registraciji vozila na motorni pogon i priključnih vozila

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti i način registracije i odjave motornih i priključnih vozila (u daljnjem tekstu: vozila), obrazac prometne dozvole i knjižice vozila, oblik, boja, dimenzije i sadržaj registarskih pločica, način vođenja evidencije o registriranim vozilima te uvjete koje moraju ispunjavati stanice za tehnički pregled vozila za obavljanje poslova registracije vozila.

Članak 2.

Vozilo se registrira upisom registarske oznake i određenih podataka o vozilu i vlasniku u evidenciju o registriranim vozilima

Članak 3.

Vozilo registrira policijska uprava odnosno policijska stanica na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište, odnosno sjedište ili stanica za tehnički pregled vozila, ukoliko ispunjava propisane uvjete i ima ovlaštenje.

II. REGISTRACIJA VOZILA

Članak 4.

Vozilo se registrira na ime vlasnika vozila. Ako je vozilo vlasništvo nekoliko osoba, registrira se na ime jedne od tih osoba sukladno pismenoj izjavi koju vlasnici daju nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici.

Članak 5.

Zahtjev za registraciju vozila podnosi vlasnik vozila. U zahtjev za registraciju vozila upisuju se tehnički podaci o vozilu iz dokumentacije proizvodača vozila, potvrde o ispitivanju ili priznatih kataloga za vozilo. Točnost unesenih podataka ovjerava stanica za tehnički pregled vozila.

Članak 6.

Uz zahtjev za registraciju vlasnik vozila podnosi: 1. dokaz o vlasništvu vozila, 2. dokaz o uplati propisanih pristojbi i namirenju drugih obveza, 3. dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila, 4. dokaz o identitetu.

Članak 7.

Neće se registrirati vozilo:

1. za koje nema dokaza o vlasništvu vozila,

2. kojima nije dopušteno kretanje na cestama ili koje se prema propisima ne može registrirati,

3. za koje nisu plaćene propisane pristojbe (carina, obvezno osiguranje, porez, taksa i sl.),

4. koje nije tehnički ispravno ili ne odgovara drugim tehničkim uvjetima propisanim za vozila u prometu na cestama,

5. koje ima uređaje ili obilježja policijskih vozila a po propisima ih ne smije imati.

Članak 8.

Diplomatska i konzularna predstavništva, misije stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihovo osoblje, podnose zahtjev za registraciju vozila policijskoj upravi odnosno policijshoj stanici na čijem području imaju sjedište.

Članak 9.

Uz zahtjev za registraciju vozila, predstavništva i njihovo osoblje iz Članka 8. ovoga Pravilnika podnose:

1. dokaz o vlasništvu vozila,

2. policu o obveznom osiguranju vozila,

3. dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila.

Osim dokumenata iz stavka 1. ovoga članka, članovi osoblja diplomatskog predstavništva podnose na uvid i važeću diplomatsku, konzularnu ili službenu osobnu iskaznicu. Strana trgovinska prometna i druga predstavništva i strana dopisništva uz zahtjev za registraciju vozila prilažu rješenje o upisu u registar predstavništava stranih osoba u Republici Hrvatskoj.

Stranci - stalni službenici u stranim trgovinskim, prometnim, kulturnim i drugim predstavništvima, uz zahtjev za registraciju prilažu potvrdu o zaposlenju u stranom predstavništvu.

Članak 10.

Strancima kojima je izdano odobrenje za produženi boravak ili stalno nastanjenje u Republici Hrvstskoj podnose zahtjev za registraciju po mjestu boravka odnosno prebivališta.

Uz zahtjev za registraciju vozila stranci iz stavka 1. ovoga članka pored dokaza iz članka 6. ovoga Pravilnika podnose :

1. trajno nastanjeni stranci: rješenje o odobrenju trajnog nastanjenja ili osobnu kartu za stranca.

2. stanci na produženom boravku: inozemnu putovnicu s unesenim odobrenjem za produženi boravak ili rješenje o odobrenom produženom boravku,

3. stranci iz stavka 1. točke 1. i 2. za privremeno uvezena vozila rješenje o odobrenju privremenog uvoza.

Članak 11.

Zahtjev za registraciju vozila (registracijski list) sadrži podatke o :

1. vozilu,

2. vlasniku vozila,

3. plaćenim propisanim obvezama,

4. tehničkoj ispravnosti vozila,

5. ostalim potrebitim podacima.

Članak 12.

Vlasnik registriranog vozila može u policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici kod koje se vozilo vodi u evidenciji odjaviti vozilo. Prilikom odjave vozila vlasnik vozila duižan je vratiti prometnu dozvolu i registarske pločice. Policijska uprava odnosno policijska stanica dužna je čuvati registarske pločice 90 dana od odjave vozila nakon čega ih poništava Ukoliko vlasnih registarskih pločica u roku od dvije godine podnese zahtjev za registraciju vozila izdat će se, o njegovom trošku, registarske pločice s istim oznakama. Odjava vozila se evidentira u knjižici vozila.

Članak 13.

Za registrirano vozilo izdaje se prometna dozvola, knjižica vozila i registarske pločice.

Članak 14.

Prometna dozvola izdaje se na obrascu 1, koji je pravokutnog oblika, trodjelan i kad je razvijen veličine je 222 x 105 mm, a kad je presavijen 74 x 105 mm i ima otiskanih šest stranica. Sastavni dio prometne dozvole je karton izvršenih tehničkih pregleda vozila koji se izdaje po ispunjavanju rubrika o izvršenim tehničkim pregledima vozila u prometnoj dozvoli. Obrazac je pravokutnog oblika dvodjelan i veličine je 148 x 105 mm (obrazac 2).

Članak 15.

Knjižica vozila izdaje se na obrascu 3, koji je pravokutnog oblika, trodjelan i kad je razvijen veličine je 222 x 105 mm, a kad je presavijen 74 x 105 mm i ima otiskanih šest stranica.

Članak 16.

Podaci u prometnoj dozvoli i knjižici vozila ispisuju se pisačem sustava za automatsku obradu podataka ili pisaćim strojem.

Članak 17.

Ako se promjeni vlasnik vozila ili pojedini podatak iz knjižice vozila, ta se promjena evidentira u knjižici vozila. Uz prijavu promjene koja utječe na promjenu podataka u knjižici vozila, vlasnik vozila dužan je priložiti ispravu kojom se dokazuje dotična promjena. Ako se promjene vlasništva vozila dokazuju ugovorom sklopljenim izmedu fizičkih osoba potpis tih osoba ovjerava nadležno tijelo, a ako je ugovor sklopljen između pravnih osoba potpis ovjerava pravna osoba u kojoj je ugovor sklopljen. Kad se vozilo prodaje preko posrednika (komisionara) potpis ugovora ovjerava komisionar i izdaje račun. Promjena podataka u knjižici vozila može se izvršiti ukoliko su ispunjeni i ostali uvjeti iz članka 6. ovog Pravilnika.

III. REGISTARSKE PLOČICE

Članak 18.

Registarska pločica za vozila izrađena je od metala, presvučena reflektirajućom folijom, bijele je boje na kojoj je crnim slovima otisnuta oznaka registracijskog područja i registarski broj vozila. Između oznake registracijskog područja i registarskog broja otisnut je grb Republike Hrvatske propisanim bojama. Registarski broj vozila sastoji se od tri ili četiri numeričke i jedne ili dvije slovne oznake. Na registarskoj pločici za privremeno registrirana vozila i za vozila stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika otisnute brojke i slova zelene su boje. Na registarskoj pločici za vozila koja ne odgovaraju propisanim uvjetima glede dimenzije najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja otisnute brojke i slova crvene su boje. Oblik i veličina registarske pločice, osim za motocikle i mopede, određen je na obrascu 4. Oblik i veličina registarske pločice za traktore, radne strojeve i vozila na čiji se zadnji dio zbog njegove konstrukcije ne može pričvrstiti registarska pločica određena na obrascu 4 pričvršćuje se registarska pločica na obrascu 5. Oblik i veličina registarske pločice za motocikle određeni su na Obrascu 6, a za mopede na obrascu 7.

Članak 19.

Registarska pločica za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništva, misija stranih država i predstavništva međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja plave je boje, a otisnute brojke i slova su žute boje, te sadrži: brojčanu oznaku zemlje iz koje je predstavništvo, slovnu oznaku djelatnosti predstavništva, odnosno statusa osobe u tim predstavništvima i registarski broj vozila.

Slovne oznake djelatnosti predstavništva odnosno statusa osobe u tim predstavništvima na registarskim pločicama su ove:

1. "A" - za vozila u vlasništvu diplomatskih predstavništva, misija stranih država i predstavništva međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja koja imaju diplomatski status (obrazac 8),

2. "C" - za vozila u vlasništvu konzularnih predstavništava i njihova osoblja koja imaju konzularni status (obrazac 9),

3. "M" - za vozila čiji su vlasnici stranci koji su zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, misijama stranih država i predstavništvima međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, a nemaju diplomatski status (obrazac 10).

Za vozila iz stavka 2. točke 1. i točke 2. ovoga članka izdaje se, uz registarsku pločicu, i dopunska pločica elipsasta oblika crne boje sa slovima otisnutim žutom bojom: za vozila kojim se koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije - pločica sa slovima "CMD", za vozila kojim se koristi osoba s diplomatskim statusom - pločica sa slovima "CD", a za vozilo kojim se koristi konzularni dužnosnik pločica sa slovima "CC" (obrazac 11).

Članak 20.

Pokusna pločica je bijele boje, s oznakama i brojevima crne boje, i u gornjem dijelu sadrži natpis "Proba", a u donjem dijelu - oznaku registarskog područja, grb Republike Hrvatske i registarski broj (obrazac 12).

Članak 21.

Slovna oznaka na registracijskim pločicama iz ovoga Pravilnika upisuje se latiničnim pismom, a registarski broj arapskim brojkama. Oblik slova i brojki određeni su na obrascu 13. a veličina grba na obrascu 14.

Članak 22.

Oznaka Republike Hrvatske "HR" koju vozilo prilikom napuštanja teritorije Republike Hrvatske mora imati bijele je boje, elipsastog oblika čija je vodoravna os dužine najmanje 145 mm. Na njoj su otisnuta slova crne boje, visine najmanje 80 mm, a širina ispisane crte najmanje 10 mm.

Članak 23.

Nove registarske pločice izdat će se:

1. ako se vozilo registrira u drugom registracijskom području,

2. ako se izgubi.

Umjesto registarske pločice koja je nestala ne može se izdati nova registarska pločica s istim registarskim brojem prije nego što proteknu dvije godine od dana kad je prijavljen nestanak registarskih pločica. Oštećene registarske pločice zamijenit će se novim s istim oznakama.

Članak 24.

U slučaju gubitka ili krađe prometne dozvole i knjižice vozila vozač je dužan najbližoj policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici prijaviti gubitak ili krađu. Policijska uprava odnosno policijska stanica dužna je po zaprimljenoj prijavi vozaču izdati potvrdu o gubitku ili krađi prometne dozvole odnosno knjižice vozila. Potvrda zamjenjuje prometnu dozvolu dok ne bude izdana nova, a najduže trideset dana od dana izdavanja potvrde. U potvrdu iz stavka 2. ovoga članka unose se ovi podaci: registarska oznaka vozila, vrsta, marka i tip vozila, broj šasije te ime i prezime odnosno naziv vlasnika vozila.

Članak 25.

Zahtjev za izdavanje nove umjesto nestale, dotrajale ili oštećene prometne dozvole odnosno knjižice vozila vlasnik vozila podnosi policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici koja je vozilo registrirala.

IV. EVIDENCIJA O REGISTRANIM VOZILIMA

Članak 26.

O registriranim vozilima vodi se evidencija na sustavu za automatsku obradu podataka Ministarstva unutarnjih poslova. Policijske uprave odnosno policijske stanice koje obnašaju poslove registracije vozila, a nisu tehnički opremljeni za vođenje evidencije iz stavka 1. ovoga članka dužni su ustrojiti kartoteku i registar vozila.

Članak 27.

Registar vozila sadrži: redni broj, registarsku oznaku, vrstu vozila, ime i prezime odnosno naziv vlasnika vozila, datum registracije, serijski broj prometne dozvole i knjižice vozila i napomene. Kartoteka vozila sastoji se iz pojedinačnih kartona svakog vozila. Kartoteka vozila slaže se prema abecednom slijedu i broju registarske oznake vozila.

Članak 28.

O privremeno registriranim vozilima evidencija se vodi u registru. Registar privremeno registriranih vozila sadrži: redni broj, ime i prezime odnosno naziv imatelja vozila. vrstu i tip vozila, broj šasije, broj motora, registarski broj privremene registarske pločice, rok valjanosti privremene registracije, rubriku je li vozilo već bilo privremeno registrirano, kod kojeg organa i za koje vrijeme i napomenu.

Članak 29.

Registri i kartoteke vozila, dokumentacija o registraciji te dokazi o promjeni tehničkih podataka i vlasnika vozila čuvaju se kao dokumenti trajne vrijednosti, a najmanje 15 godina. Ostala dokumentacija o registraciji vozila čuva se najmanje dvije godine.

V. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI STANICA ZA TEHNIČKE PREGLEDE VOZILA ZA REGISTRACIJU VOZILA

Članak 30.

Za registraciju vozila stanica za tehnički pregled vozila mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. mora imati kasu ili željezni ormar za čuvanje obrazaca prometnih dozvola, knjižica vozila i registarskih pločica,

2. mora imati osobno računalo s pisačem za obradu podataka o registriranim vozilima te mogućnost uključivanja u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova,

3. mora imati propise kojima je regulirana registracija vozila,

4. mora imati osiguran dostatan broj registarskih pločica, prometnih dozvola, knjižica vozila i drugih potrebitih obrazaca,

5. djelatnici zaposleni na poslovima registracije vozila moraju imati dopuštenje (licencu) koje je izdano od Ministarstva unutarnjih poslova,

6. mora imati najmanje jedan telefon i telefaks,

7. mora imati osiguran dostatan broj uređaja za ispisivanje podataka u ispravama za vozila.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Obrasci 1 do 14 tiskani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio.

Članak 32.

Stanice za tehnički pregled vozila koje obavljaju registraciju vozila, registarske pločice, prometne dozvole, knjižice vozila te obrasce u svezi registracije vozila nabavljaju u policijskoj upravi na čijem području imaju sjedište i o tome vode evidenciju.

Članak 33.

Zamjena prometnih dozvola izdanih po dosadašnjim propisima i izdavanje knjižica vozila obavljat će se nakon proteka trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Zamjenu prometnih dozvola i izdavanje knjižica vozila obavljat će stanice za tehničke preglede vozila prilikom ovjere tehničkih pregleda vozila. Do roka utvrđenog u stavku 1. ovoga članka izdavat će se prometne dozvole sukladno članku 13. Pravilnika o registraciji motornih i priključnih vozila, obrascu prometne i vozačke dozvole ("Narodne novine", broj 54/91., 6/92. i 35/92.).

Članak 34.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o registraciji vozila ("Narodne novine", broj 46/84.) i Pravilnik o registraciji motornih i priključnih vozila, obrascu prometne i vozačke dozvole ("Narodne novine", broj 54/91., 6/92. i 35/92.), osim popisa registracijskih područja koja vrijede do isteka roka iz članka 322. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Članak 35.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u "Narodnim novinama".

Broj : 511-01-43-2729/1-1993.

Zagreb, 22. siječnja 1993.

Ministar unutarnjih poslova

Ivan Jarnjak, v. r.


 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  29.12.2005. 
Tema :: Problemi s carinom  ID#600 Rec:7  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Sve je po zakonu! Zgazi nevinog! 

KAd DRŽAVA UNIŠTAVA poštene građane!
ZAGREB 

Evo imamo jednu prestrašnu situaciju!
1. Kriminalci švercaju i uvoze aute bez carine
2. Službeni organi registriraju prošvercane automobile
3. Autombobil kupuje naivni gradjanjin kome nakon tri godine policija traži vraćanje registarski tablica jer je netko prije njega nepravilno uvezao a isto tako netko od službenih osoba registrirao vozilo na osnovu lažnih dokumenata.
U prilogu je tekst žalbe !
Čitav slučaj se prati da vidimo reakcije službenih organa:
Slijepo držanje pravila službe i formalna primjena zakona bez suštinske pravne osnove...
ili primjena zakona uz poštivanje zakona i ustava....
U prilogu dajemo kopiju žalbe upućene državnim organima...i pratimo slučaj...
Podaci o detaljim skinutu radi zaštite privatnosti...


REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ISTARSKA

KOMISIJA ZA ŽALBE MUP-a RH

Ž A L B A
Predmet: Žalba na rješenje broj xxxxxxxxxxxxx izdanog xxxxxxxxx.2004. godine
Iako je u predmetu obnove postupka registracije vozila po službenoj dužnosti donijeto rješenje, smatram da za to nema pravne osnove, radi slijedecih cinjenica:

U rješenju se navodi da je uzrok poništenju registracije krivotvorena dokumentacija, što nije u potpunosti tocno, buduci da se to odnosi samo na prvu registraciju. Ja sam, kao drugi vlasnik, dana xxxxxxxxx .auto registrirao na osnovu pravovaljanih dokumenata izdanih od nadležnih državnih tijela. Isto tako u tom trenutku nisam znao, niti sam bio u mogucnosti saznati jesu li carinska davanja i porez pri uvozu placeni, odnosno je li JCD krivotvoren ili nije, za razliku od nadležnih organa koji su tu informaciju mogli(morali) provjeriti.
Vozilo je prvi put registrirano na osnovu krivotvorenog JCD-a. JCD jeste dokument koji se prilaže prilikom prve registracije vozila, ali nije dokaz o placenim davanjima, odnosno u ovom slucaju o placenoj carini i porezu. Jedini i iskljucivi dokaz je priliv sredstava na žiro racun proracuna RH. Odgovorna službena osoba je bila dužna provjeriti da li su navedena davanja placena, jer se u Pravilniku o registraciji vozila na motorni pogon i prikljucnih vozila, cl. 7 izricito navodi da se nece registrirati vozilo za koje nisu placene propisane pristojbe (carina, obvezno osiguranje, porez, taksa i sl.).
Zakon o sigurnosti prometa na cestama, cl. 264., st.1 traži da, «Stanica za tehnicki pregled vozila ne smije registrirati vozilo suprotno propisima ili ovjeriti produljenje valjanosti prometne dozvole ako vozilo nije tehnicki ispravno i ako za njega nisu placene propisane obveze(porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okoliš i dr.)”, a obavljena prva registracija na osnovu krivotvorenih dokumenata ukazuje na još jedan grubi propust prilikom provjere placenih obaveza.
Nadalje, u rješenju se ne navodi da li su carina i ostala davanja za navedeno vozilo placena. odnosno da li postoji potraživanje za navedena davanja, jer ukoliko je taj dug državi podmiren samo rješenje gubi smisao.

Cilj rješenja mora biti postizanje svrhe, a ovdje se to gubi i zanemaruje se suština primjene zakona:

1. Rješenjem se ne postiže cilj, a to je zaštita interesa RH, odnosno nadoknada štete koja je nastala neplacanjem carine, vec se šteta nanosi direktno meni kao vlasniku vozila.

2. Grubo se narušava Ustav RH i privatno vlasništvo koje je vlasnik zakonito stekao, jer se ne radi o ukradenom vozilu vec vozilu koje je prijevarom prethodnih vlasnika stavljeno u funkciju.

3. Ukoliko se navedeno rješenje ne ukine, ja sam direktno oštecen za iznos od X5.900,00 EURA s obzirom da sam navedeno vozilo u tom iznosu prodao, ali i pod prijetnjom tužbe otkupio od gde. xxxxxxxxxxx.

I na kraju još jednom napominjem da rješenje cini znacajnu materijalnu štetu meni kao gradaninu RH, koji ni u jednom trenutku nije prekršio zakon. I ukoliko sam vec žrtva prijevare pojedinca ne mogu prihvatiti cinjenicu da bi trebao biti i žrtva rutinskog tumacenja zakona.

Vjerujuci u pravni sustav ove države nadam se da ce ova žalba biti usvojena, kako u suprotnom ova situacija ne bi dovela do nepotrebnog sudskog procesa.

Smatram da ovu žalbu za poništenjem rješenja treba usvojiti iz razloga što je to jedina moguca legitimna i zakonska aktivnost koja se može provesti na temelju gore navedenih cinjenica.

Dana xxxxx.xxxx. upoznat sam s predmetom te u zakonskom roku podnosim ovu žalbu





 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  22.12.2005. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#586 Rec:8  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Analiza primjene zakona 

Kad zakon nepravdu donosi
ZAGREB 

U jednom od idućih tekstova pokazat ćemo kako, ako ste NEVINI i niste učinili ništa protiv zakona možete stradati slijepom primjenom zakona!!!
Možda se ipak radi o tome da u RH službene osobe ne znaju kako se zakoni primjenuju.
U svakom slučaju ili zakon ili krivo tumačenje zakona može nanjeti značajnu materijalnu štetu čak i ako ste "zakonski nevini". Za sada dajemo samo link na zakon... I naravno uvijek su nam u sječanju riječi predsjednika koji je javno izjavio na HRT-u "Privatizacija je pljačka , ali je izvršena po zakonu"! Dakle - Zakon o opcem upravnom postupku u nastavku...

Zakon o opcem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj 53 08.10.1991

 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  21.12.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#585 Rec:9  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine