Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (6) Svi tekstovi...

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Smijeh ne netu - STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONAŠANJA  

LEPO PONAŠANJE
ZAGREB 

STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONAŠANJA
1.Hodeć, z rukami se ne dopušća lamatati niti sedeč z nogami klatariti i zvoniti a niti se preveč zritavati.

2. Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi škripati ili zehajuč kakti vuk zavijati a niti kak prostak s celim se telom rastezati i pri tom zdehavati i puhati kak nadušlivec.

3. Ak se hoče kašlati ili pak kehnuti, pošteno je gubec na stran obrnuti i z ropcom ga pokriti a pri tem robec ne sme bit zasran z stvrdnutim šmrkli i drugim nesnagama od prošlotedng kehanja i kašlajna.

4. Ak negdoga sili hračkati ili se seknuti, naj se zropcem pokrije i obrne na stran a hrački naj ostaneju v ropcu a ne okoli po stolu, ljudem po oblekama i goloj koži špricati- Pri seknjavanju ni treba trubiti kak osel kad je srdit.

5. Pri stolu roke, zubi i škrbe moraju biti čisti. A ak se je od jela med škrbama kaj zavleklo i ostalo - gerdo je videti će se to z nožom, vilicom ili pak noktima vun vleće i trebi. Zemi lepo dreveni zubotrebec ( če je zubotrebce domačin del na stol! ) pokri z rokom gubec i skopaj to po skrivečki i ne pluvaj to po celom svetu nego po skrivečki lepo pod stol po tiho i kulturno pluni.

6. Med ljudem i v društvu, nofte obrezavati ili još gorše ogrizavati - ni lepo videti. Hudo je i odurno po nosu s persti dupsti i po njemu črve iskati.

7. Če se z nekim spominaš - ni lepo pajdašu pred nosom z rokami lamatati i mahati, natreskavati ga, za opravu ga natezati, z rokami ga poguravati ili z laktom vu rebra drukati.

8. Na silu se smejuč dodvoravati se i šmajhlati nekomu, ne služi ti na čast. Isto tak smejati se tak da se ni gromovi i strele ne čujeju a i tak da zevaš kak som i sve ščrbe svima pokazivaš, ni lepo.

9. Ak pri stolu nešči spelava norije i za šalu norija i tebe dotakne, treba je z smehom sprejeti i ne kvariti veselo raspoloženje pajdašije.

10. Ak pri stolu nešči još po malo nekaj jede - ni treba spovedavati kakvi odurni vic gde je dreka iili kakve druge gnjusobe, kaj se nebi siromak onaj jedec tu zbljuval. Ni spametno pripovedati ni kakav politički vic jerbo moreš dojti v rešt.

11. Pri stolu se hlačnjak ne popravla niti kopča šlic. Isto tak nit gače na dretu ( svitnjak ) nebuš tu popravlal i natezal a nebuš se ni po jajcima ili riti čohal makar te fest svrbelo. Stisnul buš zube i junački to zdržal za kaznu kaj si jajca ne pereš.

12. Pri stolu se ne loviju i trebiju buhe, vuši i drugi puzeči i grizeči gadi. A če se na nekom drugom kaj je blizu tebe nakaj takvoga jako vidi - ne početi kričati, vriskati ili nekak drugče noreti, nego se tiho i po skrivečki z ancuga ili las gada zeme i med prstima zdrobi i pod stol hiti da nihče niš ne čuti nit ne vidi.

13. Ak su kuharice malo zavlekle pa se na jelo malo dulje čeka - ni treba zubmi škripati, z očma kolutati, glasno pridihavati, spitavati: kaj bu kaj za jesti?... i davati druge znake po kojima bi se moglo videti da si lakoten gladuš.

14. Če je juha kipuča, ni treba vu nju preveč puhati kak bik kad vidi kravu pa da se sve z tanjura okoli preleva - treba je po male v žlicu pripuhavati. A onda, ni lepo vu se z žlice vleči hlapljivo kak živina i srkati da se čuje kak struganje kravskog vagira ili škripanje kotača na zdencu.
15. Ak se v tanjuru najde kakakav smrad ili nekaj odurnoga , ne početi kričati i zderavati se na domačiju. To se s persti po skrivečki zvadi i pak hiti pod stol. A če si to prekesno primetil pa ti se najde v gupcu i na jeziku - gubec pokri z rokom i takaj po skrivečki obrni se na stran i malo pod stol i tam to po tiho pluni.

16. Isto tak če si bil preveč lakoten pa si v gubec del kipoču juhu ili nekaj drugo - nebuš to spošprical po stolu ili po ancugima susedov a ni dobro to plunuti ni vu svoju ruku jer kam buš posle s tim? I to treba ležerno kak da ni niš bilo, plunuti pod stol i onda se malo kakti nakašlati kaj bi se gubec čim predi ohladil.

17. Smrdeče štrunfe i obojke na nogah nebuš donesel vu fino društvo. To ti je za po doma. Za stolom ni dopuščeno pezdenje. Lepo se vdigneš i prejdeš nekam drugam v hiže i tam ga spezdiš po tiho da se pezdec ne čuje do ljudeh a nebu se ni čutil jer se bu zmešal z drugim domačim hižnim smrdočinama.

18. Ak je na stol došlo meso s koščicama, njih buš kulturno oglobal a ne po pesje shrskal. Koščice buš lepo isto tak kulturno pridržaval v levoj ruki a ne rashitaval okolo ili z njima okolo streljal. Posle bu ti neko od domačih donesel nekakvu posudu kam buš kosti del.

19. Celo vreme pri jelu, gerdo je videti i čuti ak negdo z čubami kak prasica cmokoče, ak mu se scejava po bradi i anjcugu a persti su mu masni kak da je z rokom napoja mešal. Ni treba roke brisati vu stolnjak tak da se to tam vidi.


20. Tuđu žensku pri stolu ne ščipati i pod stolom s kolenima smicati ili joj z rukom oko gač prčkati.

21. Ak su tu mužikaši, onda se bu i tancalo. Pri tancu tuđu babu nesmeš preveč stiskati tak da bi to videl njezin muž a još menje da bi se videlo kak ju s nečim "tvrdim" po malo žuglaš i na greh vlečeš.

To su najvažnejše regule kojih se treba držati jer smo mi Hrvati kulturni evropejski narod. A ima još regula za druge kojekakve prilike. Domoljublje i kultura su na prvom mestu! 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.2.2010. 
Tema :: Smijeh ne netu  ID#1381 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Što je ispravno? - Pored ostalog bi se trebalo pitati gdje nam zakazuje ona potrebna jedna prema drugima suosjećajna, empatična i solidarna humanost, a i moral prije svega. 

Propast društveno-duševnih moralnih vrijednosti
ZAGREB 

Nakon svih događanja i događaja kod nas, a i u svijetu, izgleda da zakazuju moralne, više-manje genetski i socijalizacijom, usađene granice. Pored ostalog bi se trebalo pitati gdje nam zakazuje ona potrebna jedna prema drugima suosjećajna, empatična i solidarna humanost, a i moral prije svega. Kako izgleda duša (psiha) nam u svoj svojoj silnoj materijalnoj i tehničkoj požudi strašno oscilira između dobra i zla, između racija (ega) i osjećaja (srca). Institucije, crkva na primjer, ne vrši onu ulogu koja joj je povijesno dana i pritom strašno zakazuje jer je i ona već stoljećima u trci za iracionalno velikim materijalnim bogatstvima i u diabolskim uživanjima moći. Zbog svega toga ostaje nam jedna praznina koja se nekada ispunjavala istinskom vjerom i ljubavlju u boga, u bližnjeg svog, da bi se s vremenom (zbog materijalnog ali i duševnog iskorištavanja) i to izgubilo. Dapače, sve naše pretpostavke bilo o zdravlju ili bolesti, obitelji, religiji, seksualnosti, društvu i kulturi, kao i naše vrijednosti i norme procesualno su se kroz povijest razvijale, pa tako i naše pretpostavke o psihi (duši). Još su 3000 godina prije nove ere Egipćani bili ti koji su tu dušu nazvali „Ba“. Dakle pojam koji označuje nesvjesnost i koji je bio u vezi s vladajućim faraonom. Zašto s njim? Zato jer se vjerovalo da samo on ima dušu i naravno onaj njegov mali siromašni podanik bio je bez nje, jer se nalazila kod njegovog gospodara koji ju je kvazi utijelovljavao. Naravno da su posljedice toga bile depresije praćene neurozama i da su si mnogi radi toga oduzeli život koji je izgledao besmisleno. Preteča pojmu „Ba“ bio je „Ka“ koji označuje inteligenciju i seksualnu potenciju i opisuje duševnu i tjelesnu energiju. Razlika između Ka i Ba vodi ka stvaranju pojma duše i s time ka razgraničenju duha i duše (psihe).
U staroindijskim Vedama (znanje), o kojima se već pisalo, razglabalo se (kako se vjeruje da se zna) po prvi o duši i to oko 1500. g. prije Krista. U tim religioznim tajnim učenjima i u Upanišadama (osnova vedske filozofije koja na sanskritskom doslovno znači „učenik sjedi pored učitelja) nalaze se pojmovi „Atman“ i „Brahman“, usporedivo se egipatskim „Ka“ i „Ba“. Dok je Atman duša pojedinca, Brahman je duša svijeta, ali su oba dva pojma u sebi identična iako se je Brahman tu i tamo predstavljao kao osobno ne djeljivo božanstvo. Duša pojedinca Atman bila je čvrsto vezana za Brahman, besmrtna i vječna. Atman je nakon fizičke smrti dalje egzistirao i reinkarnacijom se ponovno pojavljuje u drugim bićima.
Pošto je Brahman na zemlji život patnje onda bi se on kasnije trebao razriješiti. Buda nakon toga objavljuje da su rođenje, smrt, odvajanje i neostvarene želje patnja i da duša tek rješavanjem patnje u Nirvani nalazi mir.
Tu smo vidjeli kako je u staroindijskim kulturama postojala tako reći podjela na dvije duše. Kako je to na našemu kontinentu bilo u antičko doba može se vidjeti iz djela Homera koja datiraju negdje oko 800 g. prije Krista. Homer, tvorac Ilijade i Odiseje, pjevao je o duši koju je on shvaćao kao dio tijela. Za različite pretpostavke o kvaliteti duše upotrebljavao je različite grčke riječi i to od psihe, autos-a, timos-a, eidolon-a i nuus-ua. Autos je vidljivi smrtnik koji kroz psihu (disanje, razum, duša, mudrost), ono što ne umire tek onda postaje živo. Timos (život, životna snaga, strast, srce) i psiha napuštaju tijelo nakon smrti i dok psiha postoji dalje timos odlazi s fizičkim tijelom. Inače je Homer imao materijalističku pretpostavku o duši i mislio je da duša posjeduje organ, ošit.
Prva veća Grčka rasprava oko psihe, i s time također o psihologiji, se nalazi kod Aristotelesa (384.g. – 322.g. prije Krista). On je pisao o „animi“ kada je mislio na dušu. Za Aristotelesa se duša nalazila kao izvor misli u srcu. Suprotno tome je Platon (427. – 347. prije Krista) smatrao da se duša nalazi u mozgu kao najviše mogućem mjestu na tijelu. On je govorio o dvostrukoj podjeli duše i usput duševno stupnjevanje dijeli u dalje dvije grupe i s time na kraju dolazi do podjeli duše na tri dijela. Platon je razlikovao između jedne duhovne, razumne duše koja postoji prije i iznad svijeta sa sjedištem u mozgu i o jednoj nerazumnoj duši koja je sposobna samo za želje i osjećajna shvaćanja. Po njemu se duša sastoji iz dva dijela: 1. Hrabrosti i energičnog nastojanja sa sjedištem u prsnom košu, u srcu; i 2. Niskim porivima i čežnjama sa sjedištem u stomaku. Te dvije duše su smrtne i nalaze se u vezi s mozgom, kojemu su podčinjene, preko kičme. Platon je smatrao da su duše gospodari tijelom koje je i njihov zatvor.
Takva stajališta Platona i Aristotelesa određuju smjer filozofije i medicine sve do 17. st.
Crkva nastaje u 2. st. n.e. i to u rimskome carstvu iz udruživanja pojedinih religioznih zajednica. Dakle na sjecištu dviju kultura, babilonsko-židovske i helenističke. Interesantno je kako njena poruka božje ljubavi nije bila u toj mjeri ovisna od pretpostavke i pogledima tadašnjeg okružja kulturnih krugova i njihovih životnih pretpostavki. To se ticalo i mišljenja o duši. Egzistentna je u to vrijeme bila židovska starozavjetna percepcija duše za koja ona nije ništa drugo bila nego tjelesna živahnost koju bog svojim dahom udahnjuje u čovjeka. Tako se tvorčevom voljom u ljudskom tijelu budi život da bi ga se ponovno uzelo nakon njegove smrti. Život je to što je duša sama a nalazi se u krvi (razlog zabrane prolijevanja krvi).
U babilonskom životnom uređenju vrijedila je pretpostavka o duši kao mjesto na kojem se sukobljavaju dobro i zlo. Pakao i raj su vječita mjesta duše koja tu već ima jedan određeni samostalni karakter koji je od tijela neovisan. Na sudnjemu danu neće se kao kod Židova suditi jednom narodu već pojedinoj duši ovisno od toga kako se je, dobro ili loše, u materijalnom svijetu ponašala.
U helenističkom svijetu na dušu se gledalo kao na realnu pretpostavljenu ideju i samim tim bila je besmrtna. Ova pretpostavka o besmrtnosti stvorila je opravdanu potrebu za uskrsnućem. Nakon smrti duša odlazi na jedno drugo mjesto. Tijelo se objašnjavalo kao prostor u kojem je duša zatvorena kao božja iskra i iz kojeg se može osloboditi dobrim djelima ili spasenjem posredovanjem boga ili kroz askezu. Iz ovih vrlo različitih navedenih pretpostavki crkva uzima ono što se s njenim novim iskustvima dalo uklopiti s ljubavlju i oprostom boga. Samo se doduše s ovakvim načinom sinkretizma nije moglo doći do nekakvih odgovarajućih vrijednosti i normnih sistema kao što je to slučaj u drugim religijama koje su se razvile u zatvorenim kulturnim okruženjima. Ali s time ona također ostaje otvorena za nova objašnjenja i pretpostavke koje u ovo naše vrijeme proizlaze iz spoznaja modernih humanističkih i prirodnih znanosti. Pa ipak se crkva ne može u odgovarajućoj mjeri prilagoditi ponekim pretpostavkama našega doba. Njezina tema ostaje veza s prapočecima postanka, dakle bog je taj koji ne dopušta određena, npr. čisto materijalistička objašnjenja. Njoj je vrlo važno držati se čvrste pretpostavke kako je ljudska duša, pa makar i u najmanju ruku, jedna na svoj način svojstvena samostalna egzistencija. Tako je teologija mogla akceptirati znanstvenu pretpostavku o postojanju najsitnijih elementarnih dijelova materije i prirodnom bipolaritetu (npr. svjetlo). Taj pojam postojanja bipolarnosti prirode preuzima, naročito današnja prirodna znanost, pa iako su se o tome još u 19. st. diskutiralo u filozofiji. Započinje se u prirodna znanost s promatranjem kako je npr. svjetlo na jednoj strani materija, dakle supstanca (fotoni) a na drugoj čisti pokret, dakle val. Izgleda da oni jedno drugo isključuju, ali su oba prisutni sve ovisno od toga kako i na koji se način svjetlo ispituje. Masa i pokret su povezani jedno s drugim. Energija je istovremeno pokret ali također i supstanca. Priroda je jedno jedinstvo koje je našem razumijevanju s pomoću određenih modela pristupačna.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.3.2009. 
Tema :: Što je ispravno?  ID#1357 Rec:2  RB43
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Croatian Business - Knjiga Zašto želimo da se obogatite – Dva čovjeka, jedna poruka 

Biblioteka 21.stoljeće nudi knjigu Donald Trumpa i Roberta Kiyosaki
ZAGREB 

Dobili smo ponudu za knjigu:
Zašto želimo da se obogatite – Dva čovjeka, jedna poruka


Tekst s slijedećom porukom:
Svijet se suočava s mnogim izazovima, a jedan od njih je financijski. Širi se epidemija mentaliteta polaganja prava, što stvara ljude koji očekuju da će se za njih pobrinuti njihove države, poslodavci ili obitelji. Donald Trump i Robert Kiyosaki uspješni su biznismeni i rođeni učitelji. Sada su udružili snage kako bi se suočili s tim izazovima.
Oni vjeruju da financijske probleme ne možete riješiti novcem. Financijske probleme možete riješiti jedino financijskom edukacijom. Trump i Kiyosaki žele vas naučiti kako se obogatiti. «Daj čovjeku ribu i nahranio si ga za jedan dan.
Nauči ga pecati i nahranio si ga za cijeli život.» Svaki od njih mogao je i sam napisati knjigu o toj temi, ali umjesto toga, izabrali su napisati knjigu zajedno, zato što dijele strast prema obrazovanju i žele naglasiti važnost financijske edukacije. Dogovorili su se da će dio profita od svake prodane knjige biti doniran dobrotvornim i obrazovnim organizacijama koje podržavaju financijsku edukaciju. 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  23.12.2007. 
Tema :: Croatian Business  ID#1226 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Gradska knjižnica 

Skromna proslava 100 godišnjice Gradske knjižnice
ZAGREB 

Skromna proslava 100 godišnjice Gradske knjižnice.
Daleke 1907.godine Družba Braće Hrvatskog Zmaja su osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej. Ovih dana te tri kulturne ustanove slave 100-godišnjicu. Sto godina, cijelo jedno stoljeće je puno u postojanju neke kulturne ustanove. Gradska knjižnica u Zagrebu s ponosom nosi naziv jedne od najstarijih knjižnica na ovim prostorima. Osnovana je bogatim fondovima članova Družbe. Od tih fondova malo je ostalo, a i ono malo što je ostalo se dalje upropaštava neadekvatnom brigom. Dostignuća tehnologije, pogotovo ona koja se tiču zaštite knjižne i neknjižne građe kao da su zaobišla knjižnicu i ona se je našla u jednom bezvremenskom prostoru. Među knjižnim fondom Gradske knjižnice nalazili su se i nalaze vrijedne knjige i novine, među njima su jedini primjerci , odnosno bilo je, koje je ima samo Gradska knjižnica u Zagreb, nema ih ni NSK ni Arhiv. Nažalost dobra dio tih primjerka je uništen i dalje se uništava jer jednostavno nisu adekvatno zaštićeni, niti su prenijeti na druge medije. Tako bezbrižno možete podcrtavati i trgati novine iz kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nebrigom se uništavaju pisani dokumenti iz dijela povijesti Zagreba i Hrvatske. Žalosno je što ni članovi današnje Družbe Braće Hrvatskog Zmaja nemaju sluha za probleme koji su sve očitiji u Gradskoj knjižnici. Oni su se udaljili od one Družbe koju su 16. studenoga 1905. Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji sa željom da ovoj kulturnoj udruzi, koja djeluje na osnovi hrvatskoga prijateljstva i bratstva, glavna briga bude njegovanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  6.12.2007. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1170 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Turizam kao prioritet - Hrvatski muzeji 

OTVOREN PRVI HRVATSKI MUZEJ TURIZMA
ZAGREB 

OTVOREN PRVI HRVATSKI MUZEJ TURIZMA
Jučer (14.11.07.) je u Opatiji otvoren prvi Hrvatski muzej turizma. Osnivači su grad Opatija i Republika Hrvatska, te će oni u jednakom omjeru financirati programe muzeja. Ovaj muzej je otvoren u vili Angeolini, gdje će se posjetiteljima ponuditi fotografije, filmovi, razglednice, dokumenti, novinski članci, jelovnici, hotelski inventar i dr. iz turističke baštine Opatije i drugih hrvatskih turističkih središta. Planiraju se mnogobrojne izložbe,stručni i tematski projekti, među kojima će biti i preuređenje obližnjeg kupališta u kupališni muzej.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.11.2007. 
Tema :: Turizam kao prioritet  ID#1123 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Bajke - Mrav, mravi mrav Z,  

Ant Z
ZAGREB 

Poruka Mrava "Z" ::
Razmišljaj svojm glavom.
Svi gledamo film i podržavamo mravca "Z". Mrav razmišlja svojom glavom.
Koliko se od nas upitalo: " Da li i mi razmišljamo svojom glavom?" Zar poruka nije jasna! Naravno poruka se ne odnosi na druge nego na svakoga od nas pojedinačno! Zadovoljni smo poslom! Idemo svaki dan na posao i radimo, radimo, radimo! No da li je to sve što možemo učiniti u životu? Da li je samo to naš životni put? Ili možemo učiniti više? Možda probuditi nekoga iz sna? Što je naš pravi put uistinu? Mravac "Z" spasio je svoju kolonniju , svoj mravinja od potapanja. Da li mi radimo sve da bi spasili naš brod od utapanja. Ili ćemo se ponašati kao pacovi i prije tonjenjea broda pobijeći s broda. Što možemo učiniti da bude pozitivno i da iskaže rezultate? Možda je dovoljno da kažemo što mislimo? A možda možemo učiniti i neto više.....
 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.7.2006. 
Tema :: Bajke   ID#841 Rec:6  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine