Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (119) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Politics - Ovisnost o svijetu i europskoj uniji 

Zašto hrvatski politčari nemaju svoju autnomiju
ZAGREB 

Zašto hrvatski političari ne mogu donositi odluke neovisne o europskoj uniji u momentu kada je očigledan interes zemlje. Naima ako se postupi ovako ili onako onda se očekuje reakcija europske unije. Da li to znači da hrvatska politika nema autonomiju u odlučivanju? Tko drži vrh hrvatske politike u funkcioniranju? Vjerojatno ovisnost o europskoj uniji. Da li je onda bitniji interes hrvatske politike u održavanju političara na vlasti ili interes hrvatskog naroda. Ili se možda radi o nećem širem? Da li funkcioniranje sustava privrede možda ovisi o pomoći europske unije? Ako je čitav sustav ovisan o stranicima onda se vraćamo u ona vremena kada smo ovisili o vladarima iz prošlosti. Samo su danas rukavice u nekoj drugoj boji!

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.12.2006. 
Tema :: Politics  ID#910 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Loše gospodarstvo, dobri gospodari - Primjedbe na rad političara i neštičenje vlastitih interesa 

Aktualna politika
ZAGREB 


Biti ili ne biti – pitanje ZERP-a



Hrvatski sabor na sjednici 3. listopada 2003. godine donosi 'Odluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru'. Spomenutu 'Odluku' donio je na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. koja je uspostavila prava obalnih država na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, te je regulirala određena suverena prava i jurisdikciju obalne države, te prava i slobode drugih država u tom pojasu. Zbog pojave brodova-tvornica koji pripadaju ne-jadranskim državama, ne-sredozemnih država koje su velikim mrežama, kočama dovodile do smanjenja ribljeg bogatstva Hrvatski sabor se je našao ponukanim donijeti navedenu 'Odluku'. Susjedne države, Italija i Slovenija, koje su veći dio ribolova, kočarenja, vršile u hrvatskim teritorijalnim vodama, su zbog svojih vlastitih razloga napale 'Odluku', što je prvo prolongiralo njeno stupanje na snagu. Hrvatska se sporazumom od 4. lipnja 2004. godine obavezala da neće proglasiti Zaštićeni ekološko ribolovni pojas. Taj sporazum su potpisali tajnici Hrvatske, Italije, Slovenije i Europske unije u Bruxellesu. Nakon potpisivanja sporazuma o neprimjenjivanju ZERP-a na članice EU, Italija i Slovenija su proglasile svoje gospodarske pojaseve u Jadranu.
Ribari su dovedeni u podređeni položaj i opasnost da kroz koju godinu mogu zauvijek reći zbogom ribolovu. Talijanske i slovenski ribari-kočari neometano ruju po hrvatskom dijelu Jadrana, dok se njihov dio u isto vrijeme oporavlja..
Tim postupkom vladajući političari su još jednom pokazali koliko slabo vode brigu o hrvatskom gospodarstvu. Pod pritiskom ribara, i pošto je uskoro izborna godina, ponovo se pokreće pitanje ZERP-a. Naravno odmah dolazi upozorenje od Europske komisije, koja izjavljuje je kako Hrvatska ne smije proglasiti Zaštićeni ekološko ribolovni pojas, jer se na to obvezala sporazumom iz Bruxellesa 4. lipnja 2004. godine.
Vlada u dogovoru s oporbom će u Sabor poslati prijedlog nove odluke o zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni na Jadranu.
Ne znam da li treba zapaliti svijeću u zagrebačkim Kamenitim vratima kako bi političari i Vlada napokon držali do hrvatskih interesa.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.12.2006. 
Tema :: Loše gospodarstvo, dobri gospodari  ID#909 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Privatizacija na hrvatski način? - Stalno ponavljamo isto ali nitko ne čuje 

Razmišljanja Walpurge
ZAGREB 


INA, HT, HEP, Pliva– četiri različite firme koje imaju nešto zajedničko. Radi se o firmama koje su donosile, neke još donose, prihod državi, firmama koje su poslovale s pozitivom i koje su, pogotovo prve tri, od strateške važnosti za društvo u državu. Firme od strateške važnosti se privatiziraju i prodaju strancima. Još se priznaje kad se kako dionice prodane strateškom partneru.
Od početaka devedesetih godina u Hrvatsku stižu izravna inozemna ulaganja. Polovica tog ulaganja odnosio se je na tri djelatnosti- bankarstvo, telekomunikacije i farmaceutiku. Najveći dio tog ulaganja je odlazio na servisiranje vanjskog zaduženja ili u opću potrošnju. Nije bilo ulaganja u razvoj, što se je pokazalo štetnim po hrvatsko gospodarstvo, jer smanjena ulaganja smanjuju ionako nisku produktivnost i konkurentnost.
Novac koji se je dobio privatizaciji poduzeća , umjesto da se uloži u daljnji razvoj gospodarstva, na što je Vlada bila dužna po Zakonu o privatizaciji, on je odlazio na servisiranje vanjskog zaduženja i na plaće i penzije. Ugledni ekonomski stručnjaci se slažu kako je proces privatizacije nanio štetu hrvatskom gospodarstvu zbog načina provođenja, zbog manjkave kontrole u procesu iza pretvorbe. Poslovne banke su ili u privatnom ili u stranim rukama, telekomunikacije isto. Revizijom koja se provela ustanovljeno je da smanjen temeljni kapital poduzeća, a broj radnika prepolovljen.
INA, HT – dvije firme koje su od strateškog značenja za državu – nafta i telekomunikacije – strnci kao strateški partneri imaju u rukama njihove financije. Kod Ine je Mola uz 25 % plus jenda dionica dobio u ruke i financije, a DT je uz 35% plus 16% posto dobio kompletne telekomunikacije u ruke, pravo na monopol koji je trajao do nedavno, omogućilo mu se da u šaci drži nove fiksne operatere, pružatelje internetskih usluga, operatere kabelske televizije. Onog trenutka kad je DT postao vlasnik većinskog paketa HT-a poskupio je impulse, u isto vrijeme je svojim korisnicima u njemačkoj smanjio i počelo je otpuštati radnike hrvatskog T-coma.
Prodajom Plive američkoj farmaceutskoj tvrtci Barr prodalo se je Plivino tržište. Isti slučaj kao kod Nikole Tesle koji je prodan Ericssonu.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.12.2006. 
Tema :: Privatizacija na hrvatski način?  ID#905 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Iz života - Problemi s liječenjem.... 

Walpurga donosi novi tekst
ZAGREB 

U nedjelju je novinarka 'Vjesnika' izgubila bitku sa svojim neprijateljem – leukemijom.
Ta hrabra 30-godišnjakinja je uspjela ujediniti sve novinarske redakcije i podići cijelu hrvatsku javnost na noge dirljivom pismom "Želim živjeti" u kojem moli za pomoć i lavina humanitarnih akcija za njen spas u kojima je skupljeno oko milijun i 200 tisuća kuna nikad se neće zaboraviti. Posljednjih tjedana novinarka Vjesnika, ‘ušla’ je u mnoge domove jer je zatražila pomoć u trenutku kada je shvatila da se više ne može sama boriti s leukemijom. No, nije stala samo na tome da pomogne sebi već je predložila da se prikupljeni novac iskoristi i za osnivanje banke umbilikalne krvi (iz pupčane vrpce) i registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži.
U isto vrijeme u ' Večernjem listu' čitamo dramu dječaka kojemu se treba ugraditi pužnica, ali novaca za ugradnju nema. prije pet godina su bile humanitarne akcije 'Anamarija u svijetu zvukova' i 'Dajmo im da čuju' u kojima je skupljen o 17 milijuna kuna za ugradnju pužnica. Od tog novca je ostalo 1,7 milijuna koji je tajanstveno nestao.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nema novaca za liječenje teško oboljelih od raka, leukemije. Ono isto tako nema novaca za ugradnju pužnica djeci koja e čuju da bi mogla čuto. Isto tako nema novaca da bi nepokretni bolesnici ležali u krevetima u kojima se ne dobiva dekubitus, a oni polupokretni da dobiju kolica pomoću kojih bi se lakše kretala u društvu. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nema novaca za liječenje prosječnih građana Hrvatske, ali zato se grade privatne klinike u kojima se liječe oni koji imaju novaca. Za gradnju privatnih klinika treba novac, odakle bivšim šefovima pojedinih bolničkih odjela taj novac?
Dok Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zbog nedostatka novca smanjuje već minimalna prava pacijenata, u isto vrijeme državni vrh, Vlada, velikodušno oprašta neplaćanje poreza i dugove nogometnim klubovima i poduzetnicima koji su do novca došli na malo sumnjiv način.
Kakvo je to društvo čiji građani umiru zbog nedostatka novaca za njihovo liječenje dok se u isto vrijeme opraštaju dugovi vlasnika malih poslovnih carstava. kakvi su to političari koji rasprodavaju sve što vrijedi, koji ne ulažu u privredu, ne ulažu u zdravstvo.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.12.2006. 
Tema :: Iz života  ID#904 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Potcjenjivanje stubova drustva 

Koliko platis toliko dobijes
ZAGREB 

"........Prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata u neto plaće liječnika ulaze uvjeti rada, godine staža, vjernost službi i liječnička odgovornost. Tako liječnik stažist ima plaću tri 3.915 kuna, specijalist s pet godina radnog staža 7.500 kuna, s 25 godina - 8.000, a specijalist s 40 godina radnog staža 8.800 kuna, javlja HTV. Naravno, radi se o liječnicima koji rade samo na jednom radnom mjestu, ne objavljuju knjige, ne rade istovremeno na fakultetima, i slično..."
Nevjerojatan podatak procitan na webu
.. zar zemlja moze ovako ici naprijed? 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Hr, nov.,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  1.9.2006. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#867 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Što je ispravno? - Tko je u pravu i kako se ponasati? 

Mito ljecniku nije mito?
ZAGREB 


Ministar Ljubičić: Poklonjena čokolada liječniku početak je mita ---- istina ili laz... zar ne bi sustav trebalo postaviti tako da definramo sto je ispravno a sto nije... zakoni nemaju smisla ako se ne provode...dakle da li lijecnik smije uzeti POKLON ili ne,... i dalje veliki broj ljudi zeli pokazati ZAHVALNOST lijecniku za brigu za ozdravljenje ... stoga je pitanje kako se lijecnik osjeca kad mu pacijent donese pokolon kojeg ovaj ne zeli uzeti radi razvikano mita? Da li pacijenti u Australiji nose lijcniku poklone? Da li ih ne nose jer to nije navika ili nije uobicajeno? 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  31.8.2006. 
Tema :: Što je ispravno?  ID#866 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Kud tone ovaj brod 

Kada radnik traži poništenje kriminalizacijske privatizacije
ZAGREB 

Nedavno se je u dnevnom tisku moglo pročitati kako je Uprava TDR-a odlučila isplatiti otpremninu 30-ci radnika zagrebačkog pogon, koji su odbili preseljenje u novu tvornicu Kanafanar, odbili prihvatiti ponuđene im otpremnine, ostali boraviti u TDZ-u i automatski dobili otkaz ugovara o radu i protiv njih je pokrenut postupak za smetanje posjeda. Otpremninu koju im sada nudi Uprava TDR-a otpušteni radnici će dobiti ako zadovolje nekoliko uvjeta koje pred njih postavila Uprava TDR-a. Pravo na isplatu otpremnine će dobiti ako se u roku od 30 dana očituju da su svojim radnjama i aktivnostima sudjelovali u nezakonitom oduzimanu zagrebačkog pogona, ometali pristup skladištu u Resniku i ispričaju za nanesenu štetu koju su nanijeli TDR-u i drugim radnicima. Također se moraju ograditi od radnji i aktivnosti Novog sindikata i Hrvatske udruge sindikata, moraju izjaviti trajno odustajanje od vođenja bilo kakvog postupka protiv TDR-a, Tvornice duhana Zagreb ili bilo koje članice Adris grupe.

Grijeh tih radnika, koji se sada trebaju ispričati, sastojao u tome što su zajedno s Novim sindikatom tražili preispitivanje, odnosno poništenje privatizacije Tvornice duhana Zagreb. Pozivali su se na nalaze Državnog ureda za reviziju, koji je utvrdio da pretvorba i privatizacije TDZ nisu u potpunosti obavljene sa zakonom. Također se je ustanovilo da način na koji je zagrebačka banka –Zaba stekla prvih 19,32 posto dionica nije u skladu sa zakonom. Radilo se je o potraživanju od 12,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka koje je banka pretvorila u dionice uz odobrenje Fonda za privatizaciju. Također je Zagrebačka je banka nakon pretvorbe nastavila otkupljivati dionice od malih dioničara i povećavati svoj udio te je 1998. godine prodala većinski paket TDR-u.



Očito je da se TDR , a i neki političari, boje spora koji su pokrenuli 30-ak radnika TDZ-a i Novi sindikat i sad se putem otpremnina pokušavaju radnicima zatvoriti usta. Isto se tako postavlja pitanje zašto je vlast dozvolila pljačkanje i kršenje zakona o pretvorbi i privatizaciji, kao i zašto je omogućila zastarijevanje pljačke? Pljačkom putem pretvorbe i privatizacije su se pojedinci basnoslovno obogatili, dok je stotinu i stotinu tisuća radnika, radno sposobnih ljudi, završilo na burzi. Dobar dio njih se je zaposlio na crno i dobivaju za 12-tni rad nekakvu crkavicu. To sve doprinosi uništavanju države i njene privrede.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  31.8.2006. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#864 Rec:7  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Nemudro upravljanje državom! - Da li je osobni interes jači od interesa zemlje? 

Pliva - Vlada prodaje svoje dionice?
ZAGREB 

Daljnja rasprodaja
Hrvatska vlada u težnji da napuni na kratko uvijek praznu državnu blagajnu opet je posegla za već starim receptom daljnjom rasprodajom hrvatskog srebra. Ovaj put na redu je 'Pliva'. Za nju se natječu islandski Actaviss i američki Barr Pharmaceuticals. Cijela ta prodaja 'Plive je prilično zavijena u veo netransparentnosti. Tu ne netransparentnosti dodatno pojačavaju priče kako bi Vlada mogla prodati svojih 17 posto dionica Plive unatoč odredbama Zakona o privatizaciji. Sa strane Vlade dolaze blijedi demanti o tome.

Američki Barr Pharmaceuticals je zainteresiran za sva Plivina tržišta. Ponavlja se priča s prodajom 'Tesle' kada je 'Ericsson' kupnjom 'Tesle' kupio tržište i uništio primarnu proizvodnju 'Tesle'.Očito se ista priča sprema i 'Plivi'.Dobar dio zaposlenih će završiti na burzi.

U ustima ostaje gorki ukus jer se tom prodajom dobiveni novac troši za plaće, mirovine, invalidnine, umjesto da se uloži u modernizaciju i jačanje hrvatske privrede.



Banke, sanirane novcem poreznika, prodane su strancima.

Prodao se je HT. DT, većinski vlasnik HT je povisio cijene impulsa, u Njemačkoj snizio. Stare centrale daje HT-u.

INA – 25posto plus jedna dionica prodano mađarskom MOL-i sa njima upravljanje financijama INE.



Nad Hrvatskom su dva tamna pitanja:

Što će biti s hrvatskom kad se rasprodaju sve one firme koje su dobro proizvodile i imala vanjska tržišta? Odakle će se onda stvarati novac za plaće, mirovine, invalidnine i ostale troškove skupe države koja je već zadužena i na rubu bankrota?
Takvu zaduženu i rasprodanu Hrvatsku EU neće primiti. Države koje su privredno prije bile iza Hrvatske već su je prešišale.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  29.8.2006. 
Tema :: Nemudro upravljanje državom!  ID#862 Rec:8  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Nemudro upravljanje državom! - Koliko je kamata 

Hrvatski vanjski dug 27,13 milijardi
ZAGREB 

HNB: krajem svibnja hrvatski vanjski dug 27,13 milijardu eura ******* Hrvatski je vanjski dug na kraju svibnja ove godine iznosio 27,13 milijardi eura i u odnosu na svibanj prošle godine povećan je za 3,3 milijarde eura ili za 13,8 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Prema podacima središnje banke vanjski je dug Hrvatske na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, povećan za 318 milijuna eura ili za 1,18 posto, dok je od početka godine povećan za 6,2 posto, odnosno nominalno za 1,59 milijardi eura...
KOMENTAR:
Ako je dug dosegao 27 milijardi uz kamatu od 10 posto potrebn je godišnje otplatiti samo 2,7 milijardi EURA da bi se samo kamate otplaćivale....Ovo vodi u propast jer je za prodaju Hrvatskog Telekome država dobila samo oko milijardu Eura ... a na čijem poslovanju se bazirao dobar dio zaposlenosti i prihoda...
Dakle za održavanje postojećeg duga treba godišnje uništiti jednu , dvije ili tri vrhunske hrvatske tvrtke .. pitanje je samo koliko je takvih ostalo...
i dokle će ovaj vlak moći ovako "plutati"? 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.8.2006. 
Tema :: Nemudro upravljanje državom!  ID#859 Rec:9  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Zakoni - Totalno nefunkcioniranje sustava.... 

U zatvor - NEVIN!
ZAGREB 

Zakoni su totalnu u suprotnosti s življenjem i tjeraju nevine osobe u Zatvor!
*********
Danas čitamo na webu , monitor.hru
*****
Država će praksi izbjegavanja plaćanja prekršajnih kazni, pomoću mogućnosti spora na Prekršajnom sudu, doskočiti izmjenama Prekršajnog zakona. Njime će sitni prekršaji za koje je predviđena kazna do tisuću kuna biti okončani već na Prekršajnom sudu. To znači da će, primjerice, policija za prekršaje kao što je vožnja bez pojasa ili upaljenih svjetala pokušati naplatiti kaznu na licu mjesta. Ako građani odbiju platiti kaznu, policija je dužna izdati obvezatni prekršajni nalog na koji će građani imati priliku uložiti prigovor u roku osam dana o čemu prekršajni sud donosi rješenje. Taj sud trenutačno ima oko 35 tisuća predmeta pa nije čudno što brojni prekršaji odlaze u zastaru. Kako se to ne bi događalo i na prekršajnim sudovima rokovi zastare će biti produženi na tri godine.
******
Naš komentar je kroz primjer.
Osoba nije u zemlji! Ostavila je automobil na korištenje supruzi. Napravljen je prekršaj. Krivo parkiranje uz kaznu 150,oo kuna! Supruga ne plaća prekršaj! Dolaze opoomene koje supruzi uredno daje uz potpisivanje primitka. I dalje ne slijedi plaćanje.
Suprug se vraća izinozemstva i poštar mu UREDNO uručuje dokument u kojem se KAŽNJENIK poziva da odradi 3 dana bajboka.
Ova priča je ZAKONITA varijanta novonastale države u režiji domoaćih političara.
Pa čak je i stari sustav bio pošteniji... jer tamo je osoba znala da nevina ide u zatvor...a ovakve režije spadaju u vrh Hičkokovih horora.....
Stoga ako želite strpati tajkuna u zatvor , namjestite mu igru kao Al Caponeu.. naravno... prilagodite da supruga može nastaviti uživati blagodati ukradene love....
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.7.2006. 
Tema :: Zakoni  ID#836 Rec:10  RB0
Izvor teksta
Page 10 of 12: <<Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 119
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine