Kategorije

 Vijesti
 Televizija
 Gospodarstvo
 Vrijeme
 

Važne teme

 Ante Gotovina
 Hrvatska danas
 Croatia and World
 

Grupa Pi-5

 Privatizacija
 Politika
 

Povijest privatizacije

  Kultura
  Povijest Arenaturista
  Internet
  Hrvatski Telekom
  Arenaturist
  Jadranturist
  Ulaganja u RH
  

Istra

 Istra na webu

  
 

Dalmacija

 Dalmacija na webu
  

Zagreb

 Zagreb na webu
 

Turizam

 Ponuda apartmana na moru
 Sve o hrvatskom turizmu
 Istra.com
 

Tekstova: (11) Svi tekstovi...

Kategorija: Gospodarstvo  -  - Uulaganja najviše koristi proizlazi iz greenfield investicija   Glavna zapreka direktnim stranim investicijama ZAGREB -  FDI ili direktne strane investicije poželjne su i važne financijske injekcije za hrvatsko gospodarstvo. Od takvih ulaganja najviše koristi proizlazi iz greenfield investicija koje ostave i najviše novoga kapitala u zemlji. Na žalost za Hrvatsku je činjenica da u dosadašnjim inozemnim ulaganjima, greenfield investicije imaju udio od oko 20% a ne i veći. Ipak, predviđa se da je taj udio prema trendovima u porastu. Takve investicije nose veliki kapital sa sobom tako da se strani investitori jako teško i dugo odlučuju na njih. Ako se dođe do odluke za ulaganjem, na Vladi je da čim prije finalizira taj posao kako se kojim slučajem investitori ne bi predomislili i povukli. Upravo u toj fazi dolazi do najviše problema jer je domaća birokracija spora i komplicirana i nejasna što jako utječe na strpljenje investitora.Potrebno je informatizirati i automatizirati sustav kako bi stranim ulagačima olakšali posao s već pripremljenim preduvjetima za ulaganje. Danas su u svjetskom gospodarstvu brzina i pravovremenost jedni od najvažnijih čimbenika za razvoj i ako se hrvatsko tržište i gospodarstvo ne prilagodi takvom ritmu i ne drži korak za svijetom, drugi će ga pregaziti, te će ono postati zastarjelo i nezanimljivo, a to nije u interesu ni državnog vrha ni radne snage.  *************** Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  14.12.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1214 Rec:1  RB0

Kategorija: Europska Unija - DA  -  - Tko daruje novac bez interesa  Hrvatskoj darovano pet milijuna dolara ZAGREB -  Iz posebnog fonda za zaštitu okoliša za financiranje projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi, Hrvatskoj je svjetska banka dala 5 milijuna dolara. Ovo je projekt koji bi mogao pomoći Vladi da unaprijedi poljoprivrednu praksu, da bi ona bila što sukladnija sa zakonima o žaštiti okoliša, tj. da bi čim manje dušičnih spojeva ispuštali u površinske i podzemne vode. Ovaj će nam projekt pomoći pri ulasku u EU i da Vlada formira poljoprivredni sektor koji će biti konkurentan. Naši poljoprivrednici će se u budućnosti morati natjecati sa razvijenim poljoprivrednicima iz EU, te će im ovaj projekt uvelike pomoći ekonomski , kao i lokalnoj zajednici. Radi velike gustoć stoke, skladišta stajskog gnojiva koji su oštećni tijekom rata i koncentracije stočih farmi, ovaj novac će se prvenstveno uložiti u Vukovarsko-srijemsku, Osječko-baranjsku i Varaždinsku županiju. Od 1993. godine Svjetska banka je u Hrvatsku uložila preko 2,8 milijardi dolara.  *************** Tekst iz kategorije: Europska Unija - DA,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  9.12.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1182 Rec:2  RB0

Kategorija: Banke  -  - Hypo Alpe-Adria i pola milijarde kuna ulaganja  Hypo Alpe-Adria-Bank AG International ZAGREB -  Hypo Alpe-Adria-Bank AG International u procesu ulaganja od 500 milijuna kuna. Vlasnik Slavonske banke Hypo Alpe-Adria-Bank AG International će uložiti još 518 milijuna kuna u temeljni kapital. Odluka o ovoj dokapitalizaciji donesena je na Glavnoj Skupštini Slavonske banke d.d. Osijek. Nakon ove odluke Glavne skupštine Slavonske banke d.d. Osijek ukupni temeljni kapital od Slavonske banke će iznositi 1,5 miljardi kuna. Ovom odlukom Slavonska banka želi proširiti obujam posla, osigurati stabilnost na tržištu, stvoriti preduvjete za daljnji razvoj i tako poboljšati poslovanje.   *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  5.12.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1166 Rec:3  RB0

Kategorija: Gospodarstvo  -  - Novi poslovi Hrvatske Elektroprivrede  DALEKOVOD I HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA POTPISALI UGOVORE U VRIJEDNOSTI OD 83 MILIJUNA KUNA ZAGREB -  DALEKOVOD I HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA POTPISALI UGOVORE U VRIJEDNOSTI OD 83 MILIJUNA KUNA Ugovori ukupne vrijednosti 83 milijuna kuna potpisali su tvrtka Dalekovod i Hrvatska elektroprivreda. Ugovori su potpisani za gradnju novih dalekovoda i rekonstrukciju starih postojećih dalekovoda u Istri. Nova trafostanica će se graditi u Tupljaku, kojim se se omogućiti nesmetana opskrba električnom energijom i povećati prijenosna moć između Plomina i Pazina, a koristit će napon od 110 kilovolta kako bi se ojačala mreža. Rekonstruirat će se dalekoovod Plomin-Raša koji je sagrađen još u prvoj polovici 20.stoljeća, dionice Dubrova-Raša, Plomin-Dubrova, te dalekovod Pazin-Butonigla-Buzet-Buje.  *************** Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  17.11.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1132 Rec:4  RB0

Kategorija: Ekonomija  -  - Atlantic  ATLANTIC GRUPA POSLUJE S VELIKIM PROFITOM ZAGREB -  ATLANTIC GRUPA POSLUJE S VELIKIM PROFITOM Odluka o javnoj ponudi dionica koja je donesena krajem srpnja ove godine znatno je pridonjela pozitivnom poslovanju Atlantic grupe. Interes za kupnju dionica je čak za pet puta premašio raspoloživu količinu. Cijena dionice je bila određena na 935 kuna. 19.studenog se očekuje njeno uvrštenje u kotaciju Zagrbačke burze. Uprvih 9 mjeseci ove godine Atlantic grupa je ostvarila prihod od 1,3 milijarde kuna, odnosno 22 % više nego prošle godine u tom razdoblju. Neto dobit je veća za 62 %, a iznosi 42 milijuna kuna. Dobit poslovanja je 68,8 milijuna kuna, što znači da je za 38 % veća.   *************** Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.11.2007  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#1124 Rec:5  RB0

Kategorija: Turizam  -  - Opravdanost prevelikog fokusa na turizmu  Turizam na prvo mjesto ZAGREB -  Što se dogodilo s turizmom? Svi se kunu u turizam! Sve se podređuje turistima i turizmu. No vidi brate! Pogledaj statistike! Samo 2 do 4 posto udjela u stvaranju dodane vrijednosti ostvareno je prema statističkim pokazateljima u turizmu. Zaključak! Napustimo turizam kao stratešku granu i prodajmo presotale hotele strancima! Zaključak2! Netko tu k...!   *************** Tekst iz kategorije: Turizam,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.12.2006  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#923 Rec:6  RB0

Kategorija: Banke  -  - Tko je prodao banke strancima?  Banki njihovi prihodi ZAGREB -  Tko je ulagao u RH i koliki je povrat uloženog novca? Evo samo jedan podatak danas dostupan na webu: ....." Nerevidirani podaci o poslovanju hrvatskih banaka, (u petak objavila Hrvatska narodna banka -HNB), pokazuju kako su banke u 9 mjeseci ostvarile 3,19 milijardi kuna bruto dobiti. To je tek 0,6 posto više nego u prošogodišnjem razdoblju. Tada je ukupna dobit prije oporezivanja iznosila 3,17 milijardi kuna. Aktiva banaka povećana je u godinu dana 15,9% na 284,95 milijardi kuna... " Kako ovo komentirati. Nesposobni političari prebacili su većinski dio vlasništva banaka u ruke stranim kompanijama. To se učinilo nakon destrukcije domaćeg bankarkog sustava. U tom poslu mnogi su omastili brk i to na način o kome nisu ni mogli sanjati par godina ranije. Postali su nedodirljivi ugledni gradjani neovisni o politici. Danas se ta dobit, koja je ustvari generirana iz djepova gradjana racuna kao STRANE INVESTICIJE U ZEMLJU. Procitajete jos jednom ove brojke! Da , mi ovdje govorimo o 3 milijarde a ne tri milijuna kuna dobiti. Usput se zapitajte TKO VLADA ZEMLJOM? Slijedeći tekstovi govorit će više o ovoj problematici.  *************** Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.12.2006  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#911 Rec:7  RB52000

Kategorija: Politika  -  - Zar samo stranci znaju poslovati u Republici Hrvatskoj?  Privatno vlasništvo jedino može funkcionirati... ZAGREB -  Vecernji list na svojim internet stranicama daje slijedeći komentar (tekst od 15.09.2005.): "Tvrtke koje su u vlasništvu stranaca ostvarile su u prvih šest mjesci ove godine 1,1 milijardu eura dobiti, zbog čega je, među ostalim, došlo do povećanja deficita platne bilance države na 2,7 milijardi eura u prvih šest mjeseci. Deficit će se, očekuje Hrvatska narodna banka, zbog utjecaja turizma do kraja godine spustiti na 1,8 milijardi eura. Guverner Željko Rohatinski objasnio je da stranci nisu iznijeli većinu dobiti, nego su je reinvestirali u Hrvatskoj, ali zbog načina izračuna platne bilance ta je svota evidentirana kao odljev kapitala iz države. Strane tvrtke povećale su dobit čak 47 posto. " Dodat ćemo samo da nek strane trvrtke uspješno posluju u RH zahvaljući svojim vezama u politici te utjecaju na političare. Da li to znači i potplačivanje političara, ostaje nam samo da izvodimo zaključke "bez dokaza". No za jedno imamo dokaze. Pojedine strane tvrtke koriste monopol i zluporabljuju ga uz pomoć politike koja to dobro naplaćuje! Da upravo se radi o Vama gospodo!!!   *************** Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  18.9.2005  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#508 Rec:8  RB17

Kategorija: Politika  -  - Hrvatska mora odlučiti hoće li zadržati režim reciprociteta za prodaju nekretnina strancima, tražiti od EU duže prijelazno razdoblje nakon pristupa ili pokušati ishoditi trajnu zabranu prodaje, rečeno je na skupu  Stranci već posjeduju 45.000 kuća na Jadranu ZAGREB -  Veliki porast zanimanja za kupnju nekretnina na Jadranu od građana Europske unije koji je doveo do naglog rasta cijena kuća za odmor i građevinskog zemljišta, trenutačno se može rješavati jedino provođenjem strogih zakona o gradnji, zaštiti okoliša i izradom prostornih planova. Sve ostalo, uključujući i brojnost nekretnina koje će stranci imati u našoj zemlji, bit će predmetom pregovora Hrvatske s EU-om u kojoj će se ona morati opredijeliti za jednu od tri mogućnosti: zadržati sadašnji režim reciprociteta pri kupnji nekretnina stranaca do 2009. godine, tražiti produženje prijelaznog razdoblja nakon pristupa EU-u ili pokušati ishoditi trajno izuzeće od bilo kakvih inozemnih kupnji nekretnina u Hrvatskoj. No, do tada Hrvatska mora svoj nacionalni prostor i nekretnine štititi prostornim planiranjem. Čulo se to na okruglom stolu "Prostorno planiranje, tržište nekretnina i turizam u procesu pridruživanja EU-u" koji je u organizaciji Ekonomskog fakulteta iz Splita, Instituta za javne financije, Ministarstva graditeljstva i zaklade Friedrich Ebert organiziran u ponedjeljak u Splitu. Činjenica da je trenutačno u proceduri prodaja oko 10 tisuća kuća strancima u Hrvatskoj, da je do sada zaprimljeno oko 8,5 tisuća molbi stranaca za kupnju nekretnina na Jadranu, te da se neslužbeno spekulira s brojkom od čak 45 tisuća objekata na Jadranu koji su već u vlasništvu stranaca, ali u nekom neformalnom obliku, dovoljan su razlog da se stručnjaci iz različitih oblasti oglase i na tu temu. U Hrvatskoj trenutačno stranci, uz suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, mogu imati u vlasništvu samo jednu kuću za odmor, a nakon ulaska u EU mogli bi ih imati koliko god žele! Je li to ono što hrvatski turizam u svojem razvoju treba i kamo će dovesti nekontrolirana prodaja nekretnina, pitanja su na koja je teško dati jednoznačan odgovor, složili su se stručnjaci, ali o njima valja vrlo glasno razgovarati i uključiti javnost u svaku od tih faza razgovora. Po mišljenju dr. Ive Šimunovića, Hrvatska ne bi trebala olako prihvaćati zakone EU-a o nekretninama, nego tražiti načine za maksimalnu zaštitu prostora kao ključnog turističkog resursa. Dr. Ivo Čičin Šain upozorava pak na iracionalni strah od stranaca koji su nam potrebni zbog investicija i kulturno-civilizacijske ravnoteže koju donose.   *************** Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Ružica MIKACIC,  iz medija: Slobodna Dalmacija,   od  5.7.2005  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#494 Rec:9  RB0

Kategorija: Politika  -  - Poziv Hrvatskoj upućen je nakon sastanka što ga je krajem travnja s najbližim suradnicima Gianfranco Fini održao u Farnesini. Bilo je samo pitanje vremena kada će ovakva ili slična poruka biti poslana na adresu službenoga Zagreba  Fini Hrvatskoj: Otvorite tržište nekretnina ZAGREB -  DOZNAJEMO TALIJANSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA UPUTIO JASNU PORUKU VLASTIMA U ZAGREBU Otvorite tržište nekretnina — poruka je talijanskog ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija Hrvatskoj, nakon sastanka što ga je s najbližim suradnicima održao u Farnesini posljednjeg dana travnja. Štoviše, Fini je dao naputak svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Hrvatskoj da zaprime sve prijave i obavijesti o preprekama ili odbijenicama s kojima se suočavaju talijanski državljani u postupku stjecanja prava vlasništva pri kupnji nekretnina u Republici Hrvatskoj. Na ovom sastanku u Farnesini bio je nazočan i državni podtajnik u talijanskome MVP-u Roberto Antonione, a dva dana kasnije, 2. svibnja, u Zagrebu će se s predstavnicima hrvatske diplomacije naći generalni direktor za europske zemlje Giovanni Caracciolo di Vietri. O ovom susretu u Zagrebu dvije su strane obavijestile javnost prilično šturim izvješćem u kojemu se, između ostalog, najavljuje "nastavak razgovora u okviru Zajedničkog povjerenstva za denacionalizaciju u Hrvatskoj", kao i "glede preostalog hrvatskog duga prema Osimskim i Rimskim sporazumima". Iz talijanskih diplomatskih, esulskih i novinarskih krugova mogu se čuti komentari da je talijanski poziv Hrvatskoj da otvori tržište nekretnina rezultat višegodišnjeg iskustva talijanskih poduzetnika, ali i privatnih fizičkih osoba, po kojemu se u Hrvatskoj navodno ne osjećaju ravopravno s ostalim strancima, primjerice Nijemcima ili Austrijancima, u želji da steknu vlasništvo nad nekretninama po sadašnjim važećim propisima. Tako je prije nekoliko godina jedan poznati član vodstva esulske asocijacije izjavio u hrvatskim medijima: "Kada smo se u Zagrebu obratili nadležnim institucijama glede nekih investicija u Dalmaciji, odgovorili su nam: A zašto vi Talijani inzistirate na Dalmaciji i Istri, zašto, primjerice, ne ulažete u Slavoniju?" Taj osjećaj navodnog "antitalijanskog" raspoloženja u hrvatskoj investicijskoj klimi nerijetko je tematiziran i u talijanskim medijima, pa je bilo pitanje vremena kada će ovakva ili slična poruka iz Farnesine biti poslana na adresu službenoga Zagreba. Prema pisanju tršćanskog Il Piccola, koji je nabrojio sva diplomatska predstavništva kojima se talijanski kupci nekretnina u Hrvatskoj s eventualnim problemima mogu obratiti (veleposlanstvo u Zagrebu, generalni konzulat u Rijeci, konzulat u Splitu te počasni vicekonzulati u Puli i u Bujama), na sastanku Finija s najbližim suradnicima istaknuta je važnost bilateralnog Sporazuma o promociji i zaštiti investicija, koji je potpisan u Zagrebu 5. studenoga 1996., a stupio je na snagu 12. prosinca 1998. godine. Već je taj sporazum otvorio neke mogućnosti neuvjetovanog stjecanja prava vlasništva talijanskih državljana nad nekretninama u Hrvatskoj, a ta će se perspektiva — stoji u priopćenju Farnesine — još više osnažiti približavanjem Hrvatske članstvu u EU-u. Zanimljivo je da ovaj sastanak u vrhu Farnesine o temi kupnje nekretnina u Hrvatskoj od strane Talijana ili, kako oni kažu, "o zaštiti specifičnih interesa naših sunarodnjaka", nije obuhvatio problematiku esula i njihovih zahtjeva za povratom imovine u Hrvatskoj, nego načelno mogućnosti i prava za sve talijanske državljane da kupe nekretnine u Hrvatskoj ("prema normativnim standardima koji vrijede u Europskoj uniji"). Što se iz toga zapravo može iščitati? Talijanska je diplomacija, samo nekoliko dana nakon konsolidacije Berlusconijeve vlade, jasno dala do znanja Hrvatskoj da u Italiji neće imati saveznika u traženju izuzeća i odgoda u liberalizaciji tržišta nekretnina, a što su hrvatski dužnosnici isticali kao jednu od važnih tema kada započnu pregovori o članstvu Hrvatske u EU-u. Iz vodstva MVP-a, kao i iz pregovaračkog tima, ali i iz Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, mogle su se čuti najave kako će Hrvatska u pregovorima čvrsto zahtijevati što dulju odgodu potpune liberalizacije tržišta nekretnina, pa su autorima takvih najava bila puna usta Malte kao svijetlog primjera zemlje koja je ušla u EU bez obveze prodaje svojih nekretnina. Zagreb, dakle, već sada u tom smislu nema podršku Rima, odakle je Fini osobno poručio da se od Hrvatske očekuje ubrzana liberalizacija tržišta nekretnina. S druge strane, sve se više u medijima spekulira oko navodnog "tajnog" plana Berlusconijeve vlade o formiranju nekog fonda iz kojeg bi se financirali ili pak kreditirali budući talijanski kupci nekretnina u Istri i Dalmaciji. Dobro obaviješteni novinarski izvor Slobodne iz Trsta tvrdi da se ne radi ni o kakvom fondu u institucionalnom smislu, pogotovo ne o tajnom ("To su besmislice, takvo što je nemoguće, a i nepotrebno"), nego je jednostavno riječ o tome da aktualna vlada u Rimu želi postići cilj po kojemu bi se što veći broj bivših vlasnika, ali i drugih talijanskih državljana, u fizičkom smislu domogao vlasništva nad nekretninama ponaprije u Istri, a potom i u Dalmaciji. Ako se ovome što tvrdi izvor Slobodne pridoda činjenica da talijanska strana ni do danas nije dostavila račun za uplatu hrvatskog dijela duga esulima koji iznosi 35 milijuna dolara, nije teško zaključiti da Italija ne misli tako jednostavno zaključiti ovu veliku temu. Iako je načelo pacta sunt servanda (obostrana obveza poštovanja već potpisanih ugovora između Italije i bivše Jugoslavije) naglašeno i u posljednjem priopćenju sa zagrebačkog sastanka u ponedjeljak, talijanska je diplomacija ipak u više navrata javno i jasno kazala da to načelo treba "nadići u kontekstu nove perspektive odnosa dviju zemalja unutar EU-a". Nediplomatski kazano, to jednostavno znači da Rim ne pristaje na okončanje ove priče stare šest desetljeća tek isplatom 35 milijuna dolara iz hrvatskoga državnog proračuna. Stoga, poruka "otvorite tržište nekretnina" nije ništa drugo do talijanski signal hrvatskoj strani da u procesu pregovaranja o članstvu može zaboraviti na "slučaj Malta", na koji su se naši političari tako rado referirali obećavajući domaćoj javnosti kako će se izboriti za to da nam ulaskom u EU "moćni i bogati stranci ne kupe nekretnine za šaku dolara". Iako pri takvim zvučnim obećanjima svi zaboravljaju da u onim famoznim i tako rado citiranim kopenhaškim kriterijima stoji i to da zemlja koja želi ući u EU mora biti sposobna izdržati udar tržišne i gospodarske konkurencije zemalja članica. A upravo nas na to, na primjeru tržišta nekretnina, ovih dana glasno podsjećaju iz Rima: nećete u EU ako nekretnine budete držali pod ključem.  *************** Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Šenol SELIMOVIĆ,  iz medija: Slobodna Dalmacija,   od  6.5.2005  Tema :: INVESTICIJE U RH  ID#465 Rec:10  RB17

Novo na portalu

Novosti
 

 

Vijesti

Prostor za vijesti
 

 

Govorne vijesti

Poruka administratora
 

 

Zanimljivosti

Kategorije
 

 

Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 

Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske
 

 

Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist
 

 

Ostali linkovi

NOVINE

 

Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 

RSS kanali

Hrvatske novine
RSS
 

 

Tekstove kreiraju

AUTORI KOLUMNI: