Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (7) Svi tekstovi...

Kategorija: Nepravda  -  Više èlanaka iz kategorije :: Nepravda
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - ... u Francuskoj se dogodio pravi ulični rat  

Ljudske predrasude i stereotipi
ZAGREB 

Ljudske predrasude i stereotipi
To što se događa u kod nas, da smo napokon počeli izlaziti na ulice zbog nasilja, to se već decenijima događa na Zapadu, prvenstveno u Njemačkoj. Njemačka, 63 g. nakon II. Svjetskog rata i 70 godina od one strašne Kristalne noći se i dalje bori sa svojom prošlošću (naročito Holokaustom) i kolektivnom krivicom. Paljenje svijeća naišlo je na odjek nakon vala nasilja i u dotad jednoj od tolerantnijih zemalja u svijetu Nizozemskoj, dok se u Francuskoj dogodio pravi ulični rat zbog rasizma i nejednakosti. Samo izgleda (do mirnog protesta ljudi u Zagrebu) kod nas i u susjednoj nam Sloveniji nasilje, ksenofobija, homofobija i rasna mržnja samo što ne cvjetaju. Da li je ta naša i njihova aktualna i stereotipna, toliko trivijalna nasilnička mržnja puna predrasuda tipična samo za nas, njih i ostale «Balkance» sigurno nije, već je to odraz sveopće globalne nekulture i mržnje jednog poremećenog malog i iskompleksiranog ega prema svemu stranome i onome što se ne može razumjeti. U svakom slučaju to se još ne zna, ali bi se moglo istražiti ali ne i nagađati. Sve su nam susjedne zemlje, dakle sve bivše zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije (sve koje se više manje nalaze u tzv. globalnom tranzitu putu ka Europi), jesu na neki svoj način jednake u neravnopravnosti prema svojim manjinama. Nadalje im ne djeluje pravna i socijalna država onako kako bi po Europskim kriterijima trebale, dok korupcije i krađe koje su uzele i uzimaju sve više maha tendiraju (ili već jesu) ka mafijaškim strukturama. Sve je to posljedica, a moglo bi se reći i razlog tomu, ideologija dugogodišnjih autoritativnih, diktaturnih vladavina u ovome dijelu jugoistočne Europe. Dakle, tom području na kojem, a to vrlo dobro znamo, se ta „bratska ljubav“ završila na način kako je i počela: mržnjom, ratom i progonima, samo što ovaj put nije protagonist bio netko drugi sa strane nego mi sami.
No, da se vratimo našim dobrim susjedima Slovencima. U svom svome nacionalizmu, usmjerenog ka svemu ne slovenskome, u donedavnom slučaju prema Romima, oni se također u toj svojoj indoktriniranoj predrasudnoj mržnji okreću i prema svojim autohtonim sugrađanima, po motu Busha i Talibana „tko nije s nama, on je protiv nas.“
Kad se ne bi poznavala blizina Austrijske granice s Slovenskom i Hrvatskom i da ne zaboravimo Mađarskom i Talijanskom granicom, a samim tim i posljedice germanizacije između Julijskih Alpa i Save, Mađarizacijom i talijanizacijom, onda se ne bi moglo lako doći do zaključka da te predrasude, stereotipi i druge karakteristike nacionalizma, fašizma i rasizma vode porijeklo i korijene iz tih prekograničnih germansko-ugarskih-romanskih kultura. Interesantno je kako se u europskoj literaturi, naročito poslije II. Svjetskog rata mogu prepoznati akteri u rolama „Cigana“ ili pak „Židova“. Oni se predstavljaju kao projekcione figure za one „druge“, ili pak za ne dovoljno shvaćene „strance“ u jednom društvu. Naravno „Ciganin“ je taj koji svira divlju „Cigansku“ muziku, čudnovati su vidovnjaci, lopovi ili propalice koje traže posao a mole boga da ga ne nađu, što je tipično za stigmatiziranje „Cigana“ svih tih stoljeća pa sve do danas. Pa dobro se možemo sjetiti i na naša djetinjstva i na priče starijih kako su pokušavali utjecati nas, ako ne budemo dobri onda će nas „cigani“ uzeti sa sobom.
Kod pomnijeg promatranja može se doći do pitanja na koji način i kako dolazi do spontanog stvaranja predrasuda i stereotipa? Kod mnogih svagdašnjih situacija, npr. promatranja nekog stranca, mi si odmah stvaramo spontanu osudu o njemu kakva bi on/ona mogao biti osoba. Ponekad nam je dovoljno stvaranje takve slike o nekom i to da bi dobili osjećaj o toj osobi kako bi je htjeli prihvatiti ili ne. Da se ne bi tu zavaravali, u nekim slučajevima mogao bi ovakav stav prvog dojma i biti potpuno razuman, npr. atletska tjelesna građa asocira na bavljenje sportom, a zbog odjeće koju ta osoba nosi je možda jedan pokazatelj političke ili pak seksualne orijentacije ili pak duge kose. Na našu i na nesreću pogođenih naši su prvi spontani utisci izgrađeni na rasističkim, seksističkim i drugim stereotipnim grupama, koji su ili netočni ili grubo iskrivljavanje istine. Socijalni stereotipi odražavaju i gaje uvjerenja koji ljude u vezi s osobnim osobinama i sposobnostima etiketiraju a koji se u normalnom slučaju mogu naći kod pojedinaca samih članova jedne određene socijalne grupe. Dakle stereotipi čine i igraju važnu ulogu kod stvaranja prvog utiska, ali problemi nastaju onda kad se ti zaključci, koji su stvoreni na osnovi njih, u stvari „prebrzi i prljavi.“ Zbog tog, što je i logično, drugi možda pate, jer je naše razmišljanje tako programirano da se odmah oslanja na takve pojednostavljene kognitivne strategije. Nadalje se postavlja pitanje zašto je prvi utisak, često jedan utisak, koji ostaje? Ljudi mogu naći dokaze o svojim uvjerenjima, bili oni točni ili ne, u tome što djelovanje jedne osobe iskrivljuju, da to „što jest“ odgovara tomu“što treba bit“ i u tome da utječu na način ponašanja drugih, tako da si kroz to ostvare svoje proročanstvo. Ljudi koji su etiketirani kao loši, opasni ili nekompetentni se po pravilu zaobilaze, tako da imaju malo šanse kako bi mogli dokazati da ih se je krivo etiketiralo. Taj nam mehanizam dobro osvjetljuje zašto je predrasuda negativan stereotip. No sve ovih dana navedeni apsurdi - kao i sve socijalne predrasude - su van pameti i zdravog razuma, a i protivne su svim priznatim ljudskim pretpostavkama vrijednosti: racionalnosti, pravdi, istovrijednosti (naročito pred pravosuđem) i međuljudskim odnosima. Kako bi se to spriječilo i pokušalo zaustaviti potrebna su, što joj je i zadaća, politička obrazovanja ali i ostale edukativne mjere. Dakle, najznačajnije bi bilo etabliranje pluralističke demokracije, vježbanje tolerancije, kao i odnos i pristup prema stranom i novom. 


***************
Tekst iz kategorije: Nepravda,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.11.2008. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#1310 Rec:1  RB123
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - ZERP – ili još jedan zakon na papiru 

ZERP iz pera Walpurge
ZAGREB 

Jadransko more spada među zatvorena mora i kao takvo je jako osjetljivo na bilo kakvo ekološko zagađivanje. Njegova biološka raznolikost, a pogotovo riblji fond je ugrožena zagađenim otpadnim vodama s priobalja i plovila, balastnim vodama raznih tankera koji dolaze po naftu u Omišalj, kao i lovom mrežama sa sitnim okama i kočarenjem. Svaka država štiti svoj ribolovni pojas i u interesu joj je da u njemu dođe između ostalog i do oporavka ribljeg fonda. naravno Dok se njen riblji fond oporavlja ona svoju ribarsku flotu upućuje na mjesta gdje nema zabrane i buni se ako se ona počne provađati.
Proglašenje dijela Jadranskom mora zaštićenim ekološkim i ribolovnim pojasom je za svaku pohvalu, no nažalost za pohvalu nisu šlampavi koraci odgovornih vladajućih i političkih struktura. Prvi pokušaj proglašenja ZERP-a je rezultirao potpisom državnog tajnika Hrvatske s kojim se Hrvatska obvezuje kako se ZERP ne će promjenjivati na članice EU-a, dok se ne postigne zajednički dogovor u EU duhu uzimajući u obzir interes susjednih EU država. Dogovor sa susjednim državama koje isto koriste Jadransko more nije postignut. Teško je reći da one nisu zainteresirane jer su ga na svojim dijelovima proglasile, a pošto ribe ne poznaju granice, teško da i one neće osjetiti posljedice uništavanja dijela Jadranskog mora. S druge strane proglašava se ZERP a Obalna straža u sastavu Hrvatske ratne mornarice još nije dobila naredbu da uđe u područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Prevedeno Obalna straža još nema ni ustroj ni zapovjednika.
Dok god neki o nepotpisanom sporazumu o ribarstvu sa susjednim državama razmišljaju poput predstavnika zeleno-žute koalicije : "Da je taj sporazum onda zaključen, ne bi bilo ni straha za njihove dvije koćarice, za koje je sigurno da ima i prostora i mogućnosti, ali po dogovorenom režimu lova i izvoza", (Večernji list, 04.01.2007), može se postaviti pitanje da li Vlada i političari zbilja ozbiljno misle o ekološkoj zaštiti Jadrana i ostalog dijela Hrvatske.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.1.2008. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#1230 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - Zašto političari prodaju Hrvatsku 

Nove stranice na temu zaštite hrvatskih interesa
ZAGREB 

Nove stranice se javljaju na webu na temu zaštite nas samih. Jedna je i stranica na URL: http://jedinohrvatska.bloger.hr/
Prenosimo tekst:
"JEDINO HRVATSKA"
Naši ciljevi
- Očuvati neovisnu i suverenu državu
- očuvati neutralan položaj Hrvatske i spriječiti ulazak u bilo koje vojne i druge saveze država u kojima bi Hrvatska bila neravnopravna, a njezina samostalnost i suverenost ugrožene
- ustrojiti modernu vojsku utemeljenu na iskustvima i ljudima iz pobjedničkog Domovinskog rata
-obnoviti jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske
- uvesti referendum kao obvezni oblik odlučivanja o svim bitnim nacionalnim pitanjima
- braniti konstitutivnost, suverenost i jednakopravnost Hrvata u BiH, podupirući ideju o stvaranju hrvatske savezne jedinice u toj državi
- ograničiti strano vlasništvo nad medijima
- zabraniti rasprodaju prirodnih dobara strancima; obale, otoka, općenito zemljišta, izvora vode, nafte, plina, rudnog blaga i druge javne imovine, a kod monopolnih i drugih velikih gospodarskih sustava koji opskrbljuju stanovništvo propisati da država mora zadržati vlasništvo od 25% + jedna dionica.
Zabraniti prodaju nekretnina strancima koji nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i uvesti institute iznajmljivanja i koncesije na određeni vremenski rok
- proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu
- promijeniti sadašnje stanje u bankarstvu Hrvatske koje truje naše društvo poticanjem potrošnje na kredit i ubiranjem pretjerano visokih kamata, dok nema novca za ulaganje jer strane banke nisu zainteresirane za dugoročne hrvatske interese, nego za brz i lagan novac
- obračunati s korupcijom, kriminalom i zloupotrebom položaja
- provesti lustraciju i dekomunizaciju na temelju Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeće Europe.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  13.8.2007. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#1095 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - Tržište rada 

Komentari o zapošljavanju
ZAGREB 

U Hrvatskoj je na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni prijavljeno i 17 i pol tisuća osoba iznad 35 godina ima potpuno prazne radne knjižnice i po njima ni dan radnog iskustva. Dobar dio osoba koje se vode kao nezaposleni radi na crno u tzv. sivoj ekonomiji. Iako je bilo predizbornih obećanja kako će se ustati na kraj sivoj ekonomiji i kazniti one koje ju sprovode, obećanja su ostala čista obećanja. Što dodatno otežava cijelu situaciji je to što nemaju osigurane mirovine. Nije nikakva izgovor što Zavod za zapošljavanje ne prihvaća projekte za volontiranje. Od volontiranje se ne može živjeti.  


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  25.1.2007. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#995 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - Ovo moze biti samo razmisljanje ali i istina 

Walpurgin biber
ZAGREB 

Početkom devedesetih, kad su počela ratna razaranja, mnogi Hrvati iz dijaspore su došli pomoći Hrvatskoj. Jedan dio je zajedno sa svojim sunarodnjacima sudjelovao u svakodnevnoj borbi za život što tijekom rata što poslije njega. Neki su se poslije rata vratili natrag, a jedan dio se je pokazao kao uspješnim biznismenima, posjedujući vrijedna zemljišta zbirke, firme. Objašnjavali su kako su svoja bogatstva stekli vani, jer su bili vlasnici firmi. Pri tom su prešutjeli da su bili suvlasnici ili mali dioničari firme u kojoj su radili. Isto tako su zaboravili da su prilikom dolaska u Hrvatsku jako malo donijeli sa sobom, više nisu ni mogli, jer nisu imali. Jedina veza koju su imali sa nekim stranim firmama je bila prilikom prodaje domaćih firmi njima. Onda nije ni za čuditi se ako im je strani partner u znak zahvalnosti dao koji prilog da si povećaju svoju zbirku. Tu su i razne konzultantske firme koje su isto pokazale znak zahvalnosti zbog toga što su baš one pozvane kao savjetnik za rasprodaju Hrvatske.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  21.1.2007. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#992 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - Žalosna razmišljanja 

Kako razmišlja državni vrh
ZAGREB 

Kako razmišlaju ljudi koji su bili u državnom vrhu."Šteta što nije bilo više stranih ulaganja kao što je ulaganje u Hrvatski Telekom" ... jućer smo slušali na HRT-u.
Dok se ne okrenu razmišljanja na način "Gdje mi možemo uložiti novac...." neće biti puno sreće(osim za pojedince). Naime ulaganje novaca , barem u kapitalizmu znači i POVRAT ULOŽENOG, POVRAT INVESTICIJE, ROI. A dok se povrat investicija bazira na džepovima građana...zemlja će i dalje siromašiti...i imati negativne trendove ....osim onih umjetno napravljenih....
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.1.2007. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#981 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo - viđenja  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo - viđenja
Više èlanaka iz iste grupe...Pesimistička strana bazirana na činjenicama - Naslućujemo da idemo krivim smjerom 

Slušamo interesantne teme vezane uz gospodarstvo
ZAGREB 

Po našem mišljenju Goran Milić je novinar vrhunskog kalibra. Međutim smatramo da i on ponekad griješi. Naime danas je psotavio tezu o poplaćenosti radnika koje iskorištava truli hrvatski kapitalista koji u isto vrineme kupuje jahte u milijunskim iznosima.
*****
Međutim mi smatramo da je zanemarena suština problema.
Naime iusporedba između privvatnih tvrtki i državnih službi da ali na pravi način.
Naime u privatnom sektoru privatnik mora biti konkurentan. U Republici Hrvatskoj nemoguće je biti efikasan i konkurentan jer nisu stvoreni nikakvi ozbiljniji preduvjeti za to. Naime poslodavac da bi pružio adekvatnu plaću radniku mora imati popriličnu zaradu jer je radnik ( saa svim davanjim i dadžbinama državi ) preskup za konkurentnu proizvodnju. Dakle nije problem u stotinaj vlasnika s jahtama već u descima tisuča malih gazdi koji rade u NEMOGUĆIM I NEKONKURENTNIM uvjetima. Jedino u RH propadaju tvrtke a da ih konkurencija nije uništila već SAMA DRŽAVA i njeni zakoni.
Pogledajte da li se u velikom broju tvrtki može nparviti posao u redovnom radnom vremnu od 7 do 3 sata?
Pogedajte koliko tvrtki ima radnike koji ostaju do dugo u noć da bi se posao obavio. Ovdje ne mislimo samo na radnike koje netko plaća nego i na male poslodavce i gazde koji rade 12 ili 16 sati na dan.
Razumno bi bilo da se 12 sati računa sa satnicom 50 kuna bruto pa da je dnevna zarada naprimjer za 8 sati
400 kuna u brutu. Dakle 8 do 10 tisuća kuna mjesečno. Ili naprimjer uz satnicu od 100,oo kuna to je duplo, uz satnicu od 200 kuna to je 40,000.oo kuna mjesečno. Koliko od prihoda ostaje kao neto dobit da se može ispaltiti plaća. Koliko poslova čine samo usluge . Za koje je sve poslove potreba repromaterijal?
Iamm miljun problema prije nego se odredi tko u stvari vaa i krade koga. ZA sada mi upiremo samo prstom u Vladu jer je ona odgovora za funkcioniranje gospodarstva, a ono što smo dosad vidjeli izvana je za svaku kritiku. Samoj jedno smješno pitanje. DA li Vlada ima spoznaje koliko cijen goriva utječe na gospodarstvu u RH. Kakav bi se poremećaj napravio kada bi cijena benzina skočila na primjer na 20 ili 30 kuna po litri benzina. Da li se zna koliko su prosječne zarade tvrtki koje se bave određenom djelatnošću. Vlada želi da nas odvede u Europu jer nema vlastitu viziju i računa ovo:
1. dobit ćemo milijardu Eura za pristupanje
2. uskladit ćemo zakone s EU
3. morat ćemo plaćati kasnije EU članarinu, pa nisu oni ludi u EU da ne znajku kako bi mi to plaćali pa će nam napraviti sitem da se bar EU može namiriti i to je rješenje problema
Mi se samo bojim da će to dovesti do nečega velikoga a ne do rješenja problema. Vjerojatno da daljnje prodaje zemlje. da zemlje , ne samo zemljišta. I da će na taj način Rh profunkcioirati.
Bilo bi pametnije napraviti projekcije i ispalnirati broj tvrtki te prihode po tvrtkama.
Problem se uvije rješava da se diže porez, no ipak je potrebno imati nekoga kome taj porez možeš staviti. Ako uništiš tvrtke i iseliš ljude nećeš imati od koga ni naplatiti poreze.
A ljudi su gladni!

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo - viđenja,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  27.1.2006. 
Tema :: Pesimistička strana bazirana na činjenicama  ID#678 Rec:7  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine