Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (7) Svi tekstovi...

Kategorija: Parlamenti  -  Više èlanaka iz kategorije :: Parlamenti
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Zakonodavac nema pojam kad kreira zakone 

Vijesti o zakonima i dionicama
ZAGREB 

Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o preuzimanju dioničkih društava

Ustavni sud donio je krajem studenog odluku kojom je ukinuo stavak 3. članka 6. Zakona o preuzimanju dioničkih društava koji određuje da tijekom trajanja razdoblja od nastanka obveze za objavljivanje javne ponude za preuzimanje dionica do završetka postupka preuzimanja, dionice ponuditelja ne daju pravo glasa.
Postupak pred Ustavnim sudom pokrenulo je društvo Finvest Corp. iz Čabra.  


***************
Tekst iz kategorije: Parlamenti,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.1.2007. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#965 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Vicevi  -  Više èlanaka iz kategorije :: Vicevi
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Preozbiljno da bi bila šala 

Ovo nažalost nije šala
ZAGREB 

Kad zakoni i zdravo gospodarstvo ne funkcioniraju onda ovakvi vicevi posataju na našu žalost realnost.
Primili smo ovaj email i objavljujemo ga iako ga ne shvaćamo kao šalu:"
**********


u hrvatskim bolnicama










Došao srčani bolesnik kod kardiologa na pregled, a doktor će mu iz prve:

"Stanje je grozno, ali vas na žalost ne možemo operirati sljedećih šest mjeseci jer su svi termini popunjeni."

"Ali doktore ja ću do tada umrijeti!"
"A da se kladimo u 5.000 eura da nećete!"
***********************
Bojimo se da je realno stanje zdravstva takovo da su izuzetno dugi redovi čekanja za hitne stvari i da život netkoga tko "nema veze" ili nema novaca nema toliko vrijednost kao nečiji s dobrim vezama i novcem. To možemo zahvaliti prije svega politici i dobrim političarima koji stentove dobijaju u roku "keks".
 


***************
Tekst iz kategorije: Vicevi,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.1.2007. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#949 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Privatizacija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Privatizacija
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Cenzurirana je samo jedna riječ.... 

Dobili smo dopis, nismo provjeravali istinitost tvrdnji...
ZAGREB 

Slijedi tekst pristigao E-mailom!
Tekst odražava mišljenje jedne osobe!
".....Drama koja se ovih dana dešava s TDZ je samo klasičan primjer (cenzurirali smo riječ «kriminalnih») radnji koje su se odvijale tijekom pretvorbe i privatizacije većine hrvatskih firmi. Već je državna komisija za reviziju pretvorbe i privatizacije ustanovila da je u više od osamdeset posto hrvatskih firmi pretvorba i privatizacija vršena kršenjem zakona. Nalazi Državne komisije su se gurnuli pod tepih i sve proglasilo zastarom. No smeće je ispod tepiha počelo lagano izlaziti na vidjelo. Počelo je s Tvornicom „Sljeme“ da bi se nastavilo preko Tvornice duhana Zagreb.
TDZ je tvornica sa tradicijom starom 188 godina. Kao i većina hrvatskih firmi je privatizirana tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Dionice su se kupovale u stilu kao što su se kupovale dionice i ostalih firmi od kojih je većina propala. Radnici su dionice kupovali svojim novcem, dok su direktori dizali tzv. menadžerske kredite kod raznih banaka, u slučaju TDZ menadžerski krediti su dizani kod Zagrebačke banke, današnje ZABE. U već poznatom stilu menadžerski krediti nisu vraćeni, banke su sanirane novcima poreznika i naprasno prodane strancima. U slučaju TDZ gdje menadžerski kredit nije vraćen ZABA preuzima TDZ i obezvređuje dionice malih dioničara. ZABA prodaje TDZ Tvornici duhana Rovinj. U cijeloj toj priči TDZ Ronhill dužna je TDZ 600 milijuna kuna, drugim riječima TDR je isisala sredstva i onda postala vlasnik.
ZABA je poput ostalih banaka kršila zakon davanjem menadžerskih kredita gdje su kao jamstvo služile firme, u ovom slučaju TDZ.
Također se ne smije iz vida smetnuti da je na nekretnine TDZ u Jagićevoj ulici, u strogom centru Zagreba, a na te nekretnine je oko bacio moćni lobi.
Radnici TDZ raspolažu s videosnimkama na kojima se vidi kako su Upravu Adris grupe posjećivali bivši premijeri i ministri, predsjednik Uprave ZABA koja se proziva u kontekstu ilegalne privatizacije kao institucija koja je otkupljivala dionice.
Da je Hrvatska pravna država poništila bi privatizaciju TDZ, 'Sljemena', 'Kromosa' i ostalih firmi."
 


***************
Tekst iz kategorije: Privatizacija,  autor teksta: Pisma čitatelja,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  22.4.2006. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#772 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Bolje je postaviti pitanje: Da li je ovo država gdje vladaju lopovi? 

Ovo je lopovska država? Hipotetsko pitanje!
ZAGREB 

Zašto tako provokativna pitanja?
Radi slijedećeg primjera:
1. Osoba "A" kupuje polovni automobil koji je uredno registriran od strane nadležnih organa.
2. Par godina kasnije osobi "A" dolazi policija i daje na znanje da je automobil prošvercan i da NIJE PLAĆENA carina!
3. Policija donosi rješenje kojim se oduzimaju tablice jer nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje dozvole.
Izgleda da ipak živimo u državi gdje lopovi VLADAJU a nevini građani STRADAJU....
Sve je naravno po zakonu....jer se upravnim postupkom utvrdilo da su prvobitni dokazi o plaćanju carine lažni.
Ali: Lopov je ostao slobodan! Nevin građanin je ostao bez auta.
Međutim gdje je ovdej policija?
POLICIJA JE IZDALA RJEŠENJE U KOJEM SE ODUZIMAJU TABLICE međutim ZABORAVLJAJUĆI ČINJENICU da je SAMA IZDALA navedene dokumente i bila SAMA dužna provjeriti da je je na vozilo plaćena carina a ne samo poslušati izjavu LOPOVA! "Da carina je plaećena!"
Proračun RH je ostao bez svojihz sredstava no onaj tko je odgovoran a to su Policijska Uprava i LOPOV su prošli nekažnjeno po svoj džep dok je nevini građanin ostao bez auta i značajnih financijskih sredstava....
I štop sada uraditi,... dati na sud javnosti i pozuvati sve one kojima je učinjena slična nepravda da to javno kažu.... ako več živim u zemlji gdje vladaju lopvi neka se to i javno kaže...!
I da ne zaboravimo... koliko čujem na redu su kaznene prijave protvi odgovornih osoba u policiji... i carini jer indicije upućuju na....
Ipak prestajem s pisanjem---- jer mi je to upravo ovoga momenta zabranjeno....

2. 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  9.4.2006. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#767 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Zakoni idealni, ali primjena.... 

Još jedan od zakona koji u praksi ne funkcionira
ZAGREB 

Još jedan u nizu lijepo sročenih zakona, pardon uredno prepisanih zakona. Standard zapadnog poimanja demokracije stiže i kod nas ali uglavnom na papiru...
Ovdje lijepo piše... ALI u praksi....

HRVATSKI SABOR
2491

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3491/2
Zagreb, 21. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON
O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
I. OPĆE ODREDBE

SadrŽaj

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, propisuju načela prava na pristup informacijama, izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Cilj

Članak 2.

Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji,

2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti,

3) »Informacija« je podatak, fotografija, crtež, film, izvješće, akt, tablica, grafikon, nacrt ili drugi prilog, koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije, te bez obzira na izvor, vrijeme nastanka, mjesto pohranjivanja, na način saznavanja, na to po čijem nalogu, u čije ime i za čiji račun je informacija po­hranjena ili drugo svojstvo informacije,

4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju, raspolažu ili nad­ziru tijela javne vlasti,

5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo ovlaš­tenika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela jav­ne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija).

(2) Vlada Republike Hrvatske će svake godine do 31. sije­čnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti.

II. NAČELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Pretpostavke javnosti, slobodnog pristupa i ograniČenja

Članak 4.

(1) Sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaš­tenicima prava na informaciju.

(2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.

(3) U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.

(4) Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ogra­ničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.

Potpunost i toČnost informacije

Članak 5.

Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i točna.

Jednakost

Članak 6.

(1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlašte­nicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na način da se određenom ovlašteniku informacija dade ranije.

(3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na način koji je propisan drugim zakonom.

NaČelo raspolaganja informacijom

Članak 7.

Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Izuzeci i njihovo trajanje

Članak 8.

(1) Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

(2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

1) onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,

2) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvr­šenje sudske odluke ili kazne,

3) onemogućilo rad tijela koji vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,

4) izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,

5) onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,

6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

(3) Informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. točki 6. ovoga članka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.

(4) Tijela javne vlasti odobrit će pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti.

(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom članku prema kojima tijelo javne vlasti uskraćuje pravo na pristup informaciji.

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

Primjena propisa o opĆem upravnom postupku

Članak 9.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

NaČini ostvarivanja prava na pristup informacijama

Članak 10.

Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:

1) redovitim objavljivanjem određenih informacija, kako je to određeno posebnim zakonom ili drugim općim aktom, uz uvjet objave jedanput mjesečno, na primjeren i dostupan način radi upoznavanja javnosti,

2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev,

3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,

4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,

5) na drugi način kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama.

Zahtjev

Članak 11.

(1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podno­šenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.

(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja sastavit će se službena zabilješka.

(3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.

(5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom.

Rokovi

Članak 12.

(1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat će podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.

Ustupanje zahtjeva

Članak 13.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadležnom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaže ili nadzire informaciju, o čemu će obavijestiti podnositelja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

ProduŽenje rokova

Članak 14.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrđeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se:

1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

2) jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija.

(2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

RjeŠenje o zahtjevu

Članak 15.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihva­ćanju zahtjeva za pristup informaciji, već će o tom slučaju sastaviti službenu zabilješku.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbija­nju zahtjeva:

1) ako se radi o slučajevima iz članka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže, ne nadzire, niti ima saznanja gdje se informacija nalazi,

3) ukoliko je istom ovlašteniku omogućen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva.

(3) U slučaju kada je informacija već objavljena, tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je, kada i kako tražena informacija objavljena.

Dopuna i ispravak informacije

Članak 16.

(1) Ukoliko ovlaštenik, na osnovi dokaza kojima raspolaže, smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije.

Žalba i upravni spor

Članak 17.

(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu čelniku nadležnog tijela javne vlasti, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe.

(3) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konačnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tužbi je hitan.

SluŽbeni upisnik

Članak 18.

Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika propisat će podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opće uprave.

Naknada

Članak 19.

Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tra­žene informacije.

V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI

Objavljivanje informacija

Članak 20.

(1) Neovisno o pojedinačnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan način, u službenim glasilima ili na infor­matičkom mediju objaviti posebno:

1) svoje odluke i mjere kojima se utječe na interese ovlaš­tenika, s razlozima za njihovo donošenje,

2) informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i izvorima financiranja,

3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.

4) informacije o natječaju i natječajnoj dokumentaciji za javne nabave, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

(2) tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogućiti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakna i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

Javnost rada

Članak 21.

(1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim općim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omo­gućava neposredan uvid javnosti u njihov rad.

(2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:

1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja, načinu rada tijela javne vlasti i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,

2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

(3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost, mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.

SluŽbenik za informiranje

Članak 22.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje).

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje, kao i o načinu njegova rada.

(3) Službenik za informiranje:

1) obavlja poslove rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija, sukladno svom unutarnjem ustroju,

2) unapređuje način obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire, a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.

(5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vođenja kataloga, a za što je neposredno odgovoran čelniku tijela javne vlasti.

IskljuČenje odgovornosti sluŽbenika za informiranje

Članak 23.

Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pristup određenoj informaciji, ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ogra­ničenjima iz članka 8. ovoga Zakona.

Nadzor nad provoĐenjem Zakona

Članak 24.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

IzvjeŠĆa

Članak 25.

(1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave dostaviti izvješće o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave podnosi objedinjeno izvješće o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. veljače za prethodnu godinu.

(3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješće o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvaćanja najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, koje se nakon prihvaćanja objavljuje u »Narodnim novinama«.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 26.

(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.

Potpuno ispunjenje obveze

Članak 27.

Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u slučaju utvrđene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogra­ničenja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Podzakonske propise iz članka 18. ovoga Zakona nadležni ministar donijet će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/03-01/05
Zagreb, 15. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  31.12.2005. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#608 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Zakoni u Republici Hrvatskoj  -  Više èlanaka iz kategorije :: Zakoni u Republici Hrvatskoj
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Sve je po zakonu! Zgazi nevinog! 

KAd DRŽAVA UNIŠTAVA poštene građane!
ZAGREB 

Evo imamo jednu prestrašnu situaciju!
1. Kriminalci švercaju i uvoze aute bez carine
2. Službeni organi registriraju prošvercane automobile
3. Autombobil kupuje naivni gradjanjin kome nakon tri godine policija traži vraćanje registarski tablica jer je netko prije njega nepravilno uvezao a isto tako netko od službenih osoba registrirao vozilo na osnovu lažnih dokumenata.
U prilogu je tekst žalbe !
Čitav slučaj se prati da vidimo reakcije službenih organa:
Slijepo držanje pravila službe i formalna primjena zakona bez suštinske pravne osnove...
ili primjena zakona uz poštivanje zakona i ustava....
U prilogu dajemo kopiju žalbe upućene državnim organima...i pratimo slučaj...
Podaci o detaljim skinutu radi zaštite privatnosti...


REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ISTARSKA

KOMISIJA ZA ŽALBE MUP-a RH

Ž A L B A
Predmet: Žalba na rješenje broj xxxxxxxxxxxxx izdanog xxxxxxxxx.2004. godine
Iako je u predmetu obnove postupka registracije vozila po službenoj dužnosti donijeto rješenje, smatram da za to nema pravne osnove, radi slijedecih cinjenica:

U rješenju se navodi da je uzrok poništenju registracije krivotvorena dokumentacija, što nije u potpunosti tocno, buduci da se to odnosi samo na prvu registraciju. Ja sam, kao drugi vlasnik, dana xxxxxxxxx .auto registrirao na osnovu pravovaljanih dokumenata izdanih od nadležnih državnih tijela. Isto tako u tom trenutku nisam znao, niti sam bio u mogucnosti saznati jesu li carinska davanja i porez pri uvozu placeni, odnosno je li JCD krivotvoren ili nije, za razliku od nadležnih organa koji su tu informaciju mogli(morali) provjeriti.
Vozilo je prvi put registrirano na osnovu krivotvorenog JCD-a. JCD jeste dokument koji se prilaže prilikom prve registracije vozila, ali nije dokaz o placenim davanjima, odnosno u ovom slucaju o placenoj carini i porezu. Jedini i iskljucivi dokaz je priliv sredstava na žiro racun proracuna RH. Odgovorna službena osoba je bila dužna provjeriti da li su navedena davanja placena, jer se u Pravilniku o registraciji vozila na motorni pogon i prikljucnih vozila, cl. 7 izricito navodi da se nece registrirati vozilo za koje nisu placene propisane pristojbe (carina, obvezno osiguranje, porez, taksa i sl.).
Zakon o sigurnosti prometa na cestama, cl. 264., st.1 traži da, «Stanica za tehnicki pregled vozila ne smije registrirati vozilo suprotno propisima ili ovjeriti produljenje valjanosti prometne dozvole ako vozilo nije tehnicki ispravno i ako za njega nisu placene propisane obveze(porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okoliš i dr.)”, a obavljena prva registracija na osnovu krivotvorenih dokumenata ukazuje na još jedan grubi propust prilikom provjere placenih obaveza.
Nadalje, u rješenju se ne navodi da li su carina i ostala davanja za navedeno vozilo placena. odnosno da li postoji potraživanje za navedena davanja, jer ukoliko je taj dug državi podmiren samo rješenje gubi smisao.

Cilj rješenja mora biti postizanje svrhe, a ovdje se to gubi i zanemaruje se suština primjene zakona:

1. Rješenjem se ne postiže cilj, a to je zaštita interesa RH, odnosno nadoknada štete koja je nastala neplacanjem carine, vec se šteta nanosi direktno meni kao vlasniku vozila.

2. Grubo se narušava Ustav RH i privatno vlasništvo koje je vlasnik zakonito stekao, jer se ne radi o ukradenom vozilu vec vozilu koje je prijevarom prethodnih vlasnika stavljeno u funkciju.

3. Ukoliko se navedeno rješenje ne ukine, ja sam direktno oštecen za iznos od X5.900,00 EURA s obzirom da sam navedeno vozilo u tom iznosu prodao, ali i pod prijetnjom tužbe otkupio od gde. xxxxxxxxxxx.

I na kraju još jednom napominjem da rješenje cini znacajnu materijalnu štetu meni kao gradaninu RH, koji ni u jednom trenutku nije prekršio zakon. I ukoliko sam vec žrtva prijevare pojedinca ne mogu prihvatiti cinjenicu da bi trebao biti i žrtva rutinskog tumacenja zakona.

Vjerujuci u pravni sustav ove države nadam se da ce ova žalba biti usvojena, kako u suprotnom ova situacija ne bi dovela do nepotrebnog sudskog procesa.

Smatram da ovu žalbu za poništenjem rješenja treba usvojiti iz razloga što je to jedina moguca legitimna i zakonska aktivnost koja se može provesti na temelju gore navedenih cinjenica.

Dana xxxxx.xxxx. upoznat sam s predmetom te u zakonskom roku podnosim ovu žalbu





 


***************
Tekst iz kategorije: Zakoni u Republici Hrvatskoj,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  22.12.2005. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#586 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Vlada podupire iznuđivanje  -  Više èlanaka iz kategorije :: Vlada podupire iznuđivanje
Više èlanaka iz iste grupe...Kada zakoni ne funkcioniraju - Kada se premijer buni na rang listu Hrvatske na svijetskoj ljestvici.... 

Postoje zakon koji podupiru kriminalne aktivnosti...
ZAGREB 

Među osobama s najvećim prijavljenim prihodima su i one koje se bave vađenjem ruda i kamena, trgovinom na veliko, otpadom te rušenjem građevinskih objekata!



Za ostale djelatnosti ne zanmo ali postavljamo pitanje veze rušilačkog lobija i osoba bliskih vladi.
Nadalje sa sigurnošću možemo potvrditi da postojeći zakoni pogoduju iznuđivanju od građana a vezano uz izdavanje dozvola.
Naime ukoliko ne dobijete dozvolu za građenje
postoje rizik rušenje! Posljedice za IZDAVAČA odnosno neizdavača dozvola nema! Dakle slobodne ruke birokratskom apartatu i iznudi!
Onaj tko promakne zakačen će biti od RUŠILAČKOG pogona!
Ne možete promašiti! Pogodak je stopostotni!
No ne za građane Republike Hrvatske nego samo za pojedince.


Kako locirati i rješiti problem!

Jednostavno:


Pogledajte broj zahtjeva za izdavanje dozvola!


Provjerite broj izdanih dozvola koje su izdane u roku, te broj onih koje čekaju dulje od zakonom propisanog roka!


Svaki daljni komentar je suvišan!


 


***************
Tekst iz kategorije: Vlada podupire iznuđivanje,  autor teksta: Comos Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  26.9.2005. 
Tema :: Kada zakoni ne funkcioniraju  ID#522 Rec:7  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine