Kategorije

 Vijesti
 Televizija
 Gospodarstvo
 Vrijeme
 

Važne teme

 Ante Gotovina
 Hrvatska danas
 Croatia and World
 

Grupa Pi-5

 Privatizacija
 Politika
 

Povijest privatizacije

  Kultura
  Povijest Arenaturista
  Internet
  Hrvatski Telekom
  Arenaturist
  Jadranturist
  Ulaganja u RH
  

Istra

 Istra na webu

  
 

Dalmacija

 Dalmacija na webu
  

Zagreb

 Zagreb na webu
 

Turizam

 Ponuda apartmana na moru
 Sve o hrvatskom turizmu
 Istra.com
 

Tekstova: (5) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  -   VANCOUVER I ZAGREB ZAGREB -  Ovih dana se u kanadskom gradu Vancouveru održavaju Zimske olimpijske igre. Grad Vancouver i grad Zagreb imaju mnoge sličnosti i raznolikosti. Vancouver je jedan od najvećih kanadskih industrijskih centara. Danas broji oko 560.000 stanovnika (2001.), 2007. godine bio treći najpoželjniji svjetski grad za živjeti. Taj status je dobio zahvaljujući ljudima koji su vodili i upravljali gradom i željeli su napraviti grad prilagođen potrebama čovjeka i u kojem je ugodno živjeti. Brojne zelene površine, vrtovi i preko 180 parkova. Zagreb je isto jedan od najvećih industrijskih centara Hrvatske, ima 779 145 (2001.) stanovnika. Tijekom vremena usvojio niz europskih i svjetskih propisa u razvoju zelenih p ili "ovršina, njihovom uređivanju i održavanju. U Zagrebu je jedna od najvećih i najljepših perivoja ovog dijela Europe – Maksimir. Zagreb danas ima 30 parkova, koji zauzimaju površinu od oko 402 000 m2. Među najreprezetativnijima su, zasigurno, parkovi poznate "Lenucijeva potkova" ili "Zelena potkova" koja je važno obilježje urbanom identitetu Zagreba. Tu završava sva sličnost između Vancouvera i Zagreba. Dok se u Vancouveru razna sportska borilišta su dizajnirana da udovoljavaju najvišim ekološkim standardima, s očuvanjem energije i ponovnim korištenjem oslobođene topline i kišnice. Olimpijsko selo, poput mnogih zgrada koje se sada grada, građeno je po ekološkim standardima u vezi očuvanja energije. U isto vrijeme u Zagrebu se grade sportski objekti i zgrade koji troše velike količine energije i po ljeti a još više po zimi umjesto da ju čuvaju. Za razliku od Vancouvera gdje je sve određeno interesima građana i da im život bude što ugodniji, u Zagrebu je sve podređeno interesima raznih privatnih skupina. Zbog privatnih interesa se uništava urbana cjelina Donjeg grada. Prevladavanje privatnih interesa nad interesima građana se vidi u uništavanju Cvjetnog trga, smanjenje pješačke zone i uništavanju zelenila u Varšavskoj na račun privatne garaže i uništavanju poznate "Lenucijeve potkove" gradnjom garaže na Trgu maršala Tita, sastavnom dijelu "Lenucijeve potkove". Što je najgore ustanove i institucije koje bi se trebale baviti zaštitom kulturnih spomenika i kvalitetom života u Zagrebu dale su zeleno svijetlo tom uništavanju. Kod uništavanja "Lenucijeve potkove" našli su izgovor kako su garaže su blizu kazališta u Beču i Parizu. Zgodno je kako su pri tom zaboravili na jednu činjenicu a to je da su Beč i Pariz građeni kao centri tadašnjih carstava sa širokim glavnim ulicama i velikim trgovima u doba kad je građne dio Zagreba koji je poznat kao Donji grad i koji je građen za 30.000 stanovnika, davno premašena brojka. Privatni interesi uništavaju ono što Zagrebu daje šarm jednog srednjoeuropskom grada ugodnog za život i pretvaraju ga u grad smoga i bezličnosti., u grad koji gubi ono što grad čini gradom.   *************** Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.2.2010  Tema :: Korumpirana politika  ID#1378 Rec:1  RB1001

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  - Tonči Tadić i štovani Ivo Banac  Non mea culpa - Nisam kriv ZAGREB -  Non mea culpa! - Nisam kriv – kažu zatvorenici osuđeni radi pojedinačnih ili masovnih ubojstava. No, tako govore svi: Od onih osuđenih, pa sve do samih vrhova političara i saborskih zastupnika. Tako veli i Tonči Tadić i štovani Ivo Banac, ali i sve stranke u RH. Sukob interesa, korupcija i mito prožima sve slojeve, kako kaže prof. Đikić „bolesnoga društva“. Lista onih koji su u te skandale umiješani svakim danom je sve veća i duža i upravo oni koji se busaju u prsa radi svoga (ne)poštenja se najglasnije pravdaju i brane. Ok, to što se brane, (gotovo) svatko ima pravo da se brani (zar ne bismo trebali biti jednaki pred zakonom – dok su poneki „jednakiji“) i dok god se ne dokaže krivica čovjek osumnjičenik nije kriv. Samo što gospoda s imunitetom, upravo onaj dio društvenog „krem de la krema“ uporno uživa povlastice i nitko, ama baš nitko im ne može ništa. I dalje ostaje činjenica, pa da ne znam koliko sam zgriješio, uvijek ću si naći opravdanja za svoja sranja. Naravno nakon ovog navedenog postavlja se samo od sebe pitanje: a gdje je tu odgovornost? Gdje su tu etika i moral? Kakva je nam je bila cjelokupna socijalizacija i gdje i tko je tu zakazao? Pošto smo svi jednom bili djeca, također (iako je teško u to vjerovati) su jednom i nekoć djeca bili i političari. Kod djeteta se razvija samosvijest s dvije godine starosti i s njom sposobnost spoznaje usporedbe s drugima (identitet) kao i spoznaja nepravde. Međutim, kasnije (negdje u vrijeme bavljenja politikom) gubi se kod većine, djelom zbog kulturoloških pravila a djelom zbog strategije maloga, zakržljaloga raznim kompleksima mučenoga ega taj osjećaj za pravdom. Pri tomu nastaje i osjećaj zavisti i ljubomore i onda je najlakše druge diskreditirati, lagati i varati. Naravno da takvo što u tijeku i procesu življenja igra veliku i važnu ulogu kod objašnjenja kasnijih uzoraka (a neke smo već i naveli) psihičkih smetnji, najčešće šizofrenije. Ne, u tolikoj mjeri nije prof. Đikić ni bio u krivu da smo bolesno društvo, i samim time bi došli već i do modela psihičkih smetnji u zajednici. Već je kroz sva vremena i kroz sve zajednice bilo objašnjenja za psihičke smetnje koja su stajala u harmoniji s prevladajućim shvaćanjem o uzrocima dobra i zla, i o bolesti i zdravlju. U ponekim je slučajevima bio stav kako smetnje nisu logički za objasniti, samo činjenice zadnjih događaja kod nas govore upravo suprotno. Takve bi se činjenice trebale, naravno znanstvenim empirijskim istraživanjima i ispitati. No, prepustimo to stručnjacima (možda ids-ovskim- konobarima, jer su stručnjaci za sve) neka se oni o tome brinu.   *************** Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  27.9.2008  Tema :: Korumpirana politika  ID#1262 Rec:2  RB14

Kategorija: Kako uništiti vlastitu državu  -  - Korupcija je destrukcija   U Hrvatskoj najkorumpiranije pravosuđe ZAGREB -  Transparency International je proveo istraživanje vezano za korupciju po kojoj je u Hrvatskoj najkorumpiraniji sektor pravosuđa s ocjenom 4,3. Ocjene idu od 1 za najmanju do 5 za najvišu korupciju. Na drugom mjestu, odmah uz pravosuđe, nalazi se zdravstvo koje je ove godine ocjenjeno s 4,2. Uz njih se pri vrhu nalaze privatni sektor gospodarstva i političke stranke s ocjenom 4. U stopu ih prati i zakonodavstvo koje se s ocjenom 3,9 nalazi na petom mjestu. Najmanje su korumpirane nevladine organizacije i Crkva (2,6) dok se mediji nalaze na sredini ljestvice s ocjenom 3,5. U regiji je Hrvatskoj najsličnija Makedonija gdje su isto tako najkorumpiraniji sektori pravosuđe i zdravstvo. Od ta dva sektora, u Srbiji su korumpiranije samo političke stranke. U Austriji su također političke stranke najkorumpiranije, ali za razliku od Hrvatske ili Srbije, ocjena korumpiranosti je dosta niža. Slijede gospodarstvo i mediji, dok je najbolju ocjenu u Austriji dobilo zdravstvo. Globalno su najkorumpiraniji sektor političke stranke, prema rezultatima iz 60-ak država u kojima je istraživanje provedeno, a slijede ih zakonodavstvo, policija i gospodarstvo. Najmanje je korupcije u nevladinim organizacijama i Crkvi.  *************** Tekst iz kategorije: Kako uništiti vlastitu državu,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.12.2007  Tema :: Korumpirana politika  ID#1172 Rec:3  RB0

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  - Događanja i Zagreb  Punjenje državne blagajne ZAGREB -  Punjenje državne blagajne Osim standardnog punjenja državne blagajne putem prodaje firmi koje su bile sastavni dio hrvatskog srebra pronađen je jedan uspješan način – gradovima se oduzima porez na dobit. Da ne bi kojim slučajem gradska blagajna ostala prazna i da se ispune neki projekti u Zagrebu su se gradski čelnici snašli – građanima su Novu godinu zaželjelo s nizom poskupljenja koja su mjestimično dosegla i 30 posto. Inače Zagreb prednjači u još jednom – počelo je natjecanje kako da se uništi stara gradska jezgra i sve to začini s stambeno-šoping-kino centrima. Blok zgrada koji je uokviren Cvjetnim trgom-Varšavskom-Gundulićevom-Ilicom uskoro bi se trebao srušiti i sagraditi novi šoping centar koji će biti nadopunjen apartmanima, urbanim vilama, kinima i garažama. Dominirati će beton i staklo. Nije bitno što će biti srušene zgrade koje su Zagrebu davale njegov štih.   *************** Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  7.1.2007  Tema :: Korumpirana politika  ID#952 Rec:4  RB0

Kategorija: Privatizacijski APSURDI  -  - Zašto transparentna privatizacija s JAVNOM PONUDOM  Privatizacija po mjeri velikih ZAGREB -  Privatizacijski apsurdi ili apsurdi privatizacije..... Gdje su dobre dionice zadnjih godina? U rukama pojedinačnih vlasnika. Uzmimo primjer HT-a. Većinski vlasnik. Zašto ta tvrtka nije bila ponudjena na burzi nego je par ljudi odlučivalu u ime države i dogovrilo mutne poslove s drugom interesnom grupom ljudi. Postavljena su pitanja premijeru: "Na pitanje da li u svjetlu nedostatka investicijskih prilika na domacem tržištu, posebno u vidu dionica velikih hrvatskih kompanija u kojima je Hrvatska država ili dionicar ili stopostotni vlasnik, Vlada namjerava iskoristiti svoju ulogu dionicara kako bi prisilila kompanije poput T-HT-a ili HEP-a da izlistaju svoje dionice na burzi, PREMIJER je tek rekao kako ce vlada nastaviti s programom privatizacije i to u smislu ne da se rasproda državna imovina nego da se ona stvarno privatizira sa svim koristima koje donosi privatizacija." Očito korist od privatizacije ne postoji u šplaniranom smislu... a kratkoročna korist po džepove i dobro plaćene pozicije pojedinaca je preskupa cijena za Hrvatsku državu! Stoga je nemoguće očekivati bitnije promjene, a jedna od njih bi bila tržište dionica za monoplističke hrvatske tvrtke. Da podjstimo,što se tiče Ht-a lakrdija je još veća kad se spominju efekti privatizacije jer je HT drastično poskupio prije privatizacijske prodaje a s nekim uslugama i do 200 posto. Lakrdija je sada reći da će privatizacijeki efekt biti sniženje cijena usluga.   *************** Tekst iz kategorije: Privatizacijski APSURDI,  autor teksta: ComoSenso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  28.10.2005  Tema :: Korumpirana politika  ID#540 Rec:5  RB17

Novo na portalu

Novosti
 

 

Vijesti

Prostor za vijesti
 

 

Govorne vijesti

Poruka administratora
 

 

Zanimljivosti

Kategorije
 

 

Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 

Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske
 

 

Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist
 

 

Ostali linkovi

NOVINE

 

Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 

RSS kanali

Hrvatske novine
RSS
 

 

Tekstove kreiraju

AUTORI KOLUMNI: