Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (7) Svi tekstovi...

Kategorija: Političari  -  Više èlanaka iz kategorije :: Političari
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Na linku se može preuzeti formular vezan za izbor Predsjednika Republike 

Formular za Popis kandidata koji podržavaju kandidaturu za predsjednika RH
ZAGREB 

Formular u koji se mogu upisati građani koji podržavaju određenog kandidata za predsjednika Republike hrvatske može se preuzeti
na URL: Popis
Kandidata Koji Podrzavaju Kandidaturu Za predsjednika RH

Formular je u PDF formatu. 


***************
Tekst iz kategorije: Političari,  autor teksta: adminsitrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  8.11.2009. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1375 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Predsjednik Republike  -  Više èlanaka iz kategorije :: Predsjednik Republike
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Zakon o PREDSJEDNIKU 

Bira se NOVI predsjednik Republike
ZAGREB 

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Proglašavam Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992. Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.
Broj: PA4-22/ 1-92.
Zagreb, 15 travnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v r.
ZAKON
o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Opće odredbe
Članak 1.
Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači), na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina.
Članak 2.
Za predsjednika Republike Hrvatske mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Članak 3.
Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogučava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
U slučaju prestanka mandata predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. stavka 1. Ustava, izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.
Članak 4.
Dan izbora za predsjednika Republike Hrvatske određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Od dana raspisivanja pa do dana izbora predsjednika Republike Hrvatske mora proteći najnmanje 30 dana.
Članak 5.
U izborima za predsjednika Republike Hrvatske biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima republike Hrvatske
Članak 6.
Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja. Nitko ne smije biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.
Kandidiranja
Članak 7.
Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti jednoga kandidata. Političke stranke predlažu kandidate za predsjednika Republike Hrvatske na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta.
Članak 8.
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
Članak 9.
Potpisi birača u postupku kandidiranja za izbor predsjednika Republike prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matični broj predloženog kandidata, a isti podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača . Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Republike.
Članak 10.
Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske oblikovani u skladu s uvjetima i na način utvrđeni u člancima 7, 8. i 9. ovoga zakona moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Uz prijedlog kandidata iz prethodnog stavka prilaže se po sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. Politička stranka uz prijedlog kandidata za predsjednika Republike prilaže i ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom
se potvrđuje da je stranka predložila kandidata u skladu s uvjetima utvrdenim u članku 7. stavku 3. ovoga zakona.
Članak 11.
Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 10. stavka 1. ovoga zakona objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Izborna komisija Republike Hrvatske će, u roku iz prethodnog stavka, listu kandidata za predsjednika Republike dostaviti diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima radi njezine javne objave.
Članak 12.
Na listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezno se navodi naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača, obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".
Članak 13.
Od dana kad Izborna komisija Republike Hrvatske objavi listu kandidata. pa do 24 sata prije dana izbora, svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu.
Članak 14.
Hrvatska radio-televizija dužna je u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa, omogučiti svakom kandidatu za predsjednika Republike, da u jednakom vremenu izloži svoj izborni program. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su svim kandidatima za predsjednika Republike omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu .
Članak 15.
Na dan izbora kao i 24 sata koji prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Članak 16.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstva za pokrivanje troškova izbora. Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.
Izbori
Članak 17.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja
Članak 18.
Ako neki od kandidata za predsjednika Republike umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora, politička stranka odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata. U tom slučaju ne traže se uvjeti broja potpisa birača iz članka 8. ovoga zakona. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru. umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem ni jedan od kandidata nije dobio većinu iz članka 17. stavka 1. ovoga zakona pa do dana ponovljenih izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Članak 19.
U slučaju da se prema odredbama članka 17. ovoga zakona ponavljaju izbori za predsjednika Republike Hrvatske, u vremenu od dana prvog glasovanja pa do 24 sata prije dana ponovljenih izbora, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju sva prava na iznošenje izbornih programa i izbornu promičbu koji su utvrđeni u članku 13. i 14. ovoga zakona.
Tijela za provođenje izbora
Članak 20.
Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članak 21.
Izbornu komisiju Republike Hrvatske čini predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika.
Općinsku izbornu komisiju čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.
Članak 22.
Izborna komisija Republike Hrvatske:
1. brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora predsjednika Republike Hrvatske;
2. imenuje članove općinskih izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora;
3. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora;
4. nadzire rad općinskih izbornih komisija;
5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske,
6. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom;
7. objavljuje rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske;
8. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Članak 23.
Općinska izborna komisija:
1. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području:
2. određuje biračka mjesta;
3. imenuje birčke odbore;
4. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području;
5. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na području općine i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;
6. obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom.
Članak 24.
Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora određuju se zamjenici.
Općinska izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidata za izbor predsjednika Republike Hrvatske, mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provodenje izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provodenje izbora
Provođenje izbora
Članak 25.
Glasovanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u skladu sa člankom 5. ovoga zakona, na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj Najkasnije pet dana prije dana izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a općinske izborne komisije za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Članak 26. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je odredeno za glasovanje. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija. Prostorija određena za glasovanje uredit će se tako da se osigura tajnost glasovanja.
Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja
Članak 27.
Glasovanje se obavlja osobno. Glasovanje se obavlja glasačkim listićem.
Članak 28.
Glasački listić sadrži: 1. ime i prezime kandidata; 2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od hrvatskih državljana uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat". Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. Na ponovljenom izboru za predsjednika Republike kandidati se na glasački listić unose tako da je prvi po redu kandidat koji je dobio na prvom glasovanju više glasova.
Članak 29.
Glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao.
Članak 30.
Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošču utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao, smatra se nevažećim Nevažećim se smatra i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata.
Članak 31.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U 19 sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se i prije isteka roka iz prethodnog stavka
Članak 32.
Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. Nitko ne smije doći na biralište naoružan, osim u slučaju predviđenom u stavku 2. ovoga članka.
Članak 33.
Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u biračkom popisu da li je upisan birač koji je pristupio glasovanju. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redni broj ispred imena kandidata za koga birač glasuje. Ako birač nije upisan u birački popis, predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom mjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje. Glasovanje na način utvrđen u stavcima 2, 3. i 4. ovoga članka poimenično će se unijeti u zapisnik o radu biračkog odbora.
Članak 34.
Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave.
Članak 35.
Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkorn mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku od 24 sata.
Članak 36.
Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 33. stavka 3. ovoga zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata i koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Članak 37.
Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja općinskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.
Članak 38.
Općinska izborna komisija zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. Općinska izborna komisija dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi.
Članak 39.
O svom radu općinska izborna komisija vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača;
2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim :
3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova na području općine. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti i primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi općinske izborne komisije.
Članak 40.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
Članak 41.
Kad Izborna komisija Republike Hrvatske, utvrdi rezultate izbora za predsjednika Hrvatske objavit će odmah: 1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali. koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića: 2. ime i prezime kandidata koji je izabran.
Ako niti jedan od kandidata za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu koja se traži za izbor, prema članku 17. stavku 1. ovoga zakona. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će ime i prezime dva kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja na ponovljenom izboru, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Troškovi za provođenje izbora
Članak 42.
Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske. Izborna komisija Republike Hrvatske odreduje način korištenja sredstava za provodenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva općinskim izbornim komisijama.
Zaštita izbornog prava
Članak 43.
Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona.
Članak 44.
Politička stranka. dvije ili više političkih stranaka, odnosno birači koji su predložili kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kao i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima glasovalo na izborima za predsjednika Republike o kojima se glasovalo. Ukoliko je kandidata za predsjednika Republike predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature.
Članak 45.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.
Članak 46.
Ako Izborna komisija Republike Hrvatske rješavajući o prigovoru iz članka 45. ovoga zakona utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultat izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u odredenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor za predsjednika Republike Hrvatske i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.
Članak 47.
Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora kao i kandidat za predsjednika Republike koji je nezadovoljan takvom odlukom. imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje. Žalb se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je žalba predana. u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.
Članak 48.
Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava, ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.
Stupanje na dužnost i polaganje prisege
Članak 49.
Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost. posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat
U slučaju izbora predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Ustava Republike Hrvatske izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora. Na dan stupanja na dužnost, predsjednik Republike Hrvatske polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske svečanu prisegu, kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Svečana prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana, da ću se držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za očuvanje nezavisnosti. opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti".
Završna odredba
Članak 50.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 013-01/92-01/03
Zagreb, 9. travnja 1992.
SABOR REPUBLlKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
 


***************
Tekst iz kategorije: Predsjednik Republike,  autor teksta: administrator,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  6.11.2009. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1374 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ekonomija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ekonomija
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Prigovaranja 

Prenosimo otvoreno pismo premijeru Sanaderu
ZAGREB 

Prenosimo pismo Alena Bećirovića premijeru Sanaderu
Poštovani gosp. Sanader,
moje ime je Alen Bećirović, student sam Pravnog fakulteta u Rijeci i imam 21 godinu. Za razliku od velikog broja mladih trudim se pratiti politiku i trudim se shvatiti poteze koje Vi ili Vaši kolege u stranci ili Saboru radite.
Zašto nastaje ovo pismo? Zato što sam došao do jedne točke nakon koje više ne shvaćam ništa, a volim se smatrati inteligentnom osobom.
Kao vrlo mlad i još neiskusan novinar ( kolumnist ) u proteklih nekoliko mjeseci objavio sam nekolicinu tekstova kojima izravno kritiziram Vaše poteze i poteze Vaših suradnika. Objavljujem tekstove na više mjesta i u većini slučajeva povratna informacija čitatelja je istovjetna onoj koju iznosim ja. Što to iznosim? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan – nezadovoljstvo. Ne smatram se politološkim, ekonomskim, međunarodnopravnim, zakonodavnim ili bilo kojim drugim stručnjakom, jer to naprosto nisam. Ja sam običan građanin ove zemlje koji želi što bolje živjeti, želi vidjeti pozitivnu budućnost za svoju djecu i prije svega želi razumjeti kako potezi vladajućih ( u ovom trenutku Vas i Vaših suradnika ) mogu dovesti do tog toliko željenog cilja, ne samo mene, već i velikog broja ( ne usudim se reći svih ) građana ove zemlje.
Većina građana ove zemlje nije stručnjak u navedenim područjima što, dakako, ne znači da nemaju sposobnosti razmišljati vlastitom glavom i priupitati se gdje i kamo nas vodi, u ovom trenutku, Vaša politika.
Donedavno, prije samo par mjeseci govorili ste ( i pod time mislim i na Vas i na Vaše suradnike, prvenstveno ministre ) kako Hrvatska nema razloga za brigu jer će nas kriza samo okrznuti. Nakon upozoravanja ekonomista koji su govorili kako će nas kriza zahvatiti protivili ste se rebalansu proračuna, kada je postalo sasvim jasno da je kriza pred vratima govorili ste kako se mjere već provode i to intenzivno da biste nedugo nakon te izjave donijeli paket od 10 antirecesijskih mjera. Kao običan čovjek pitam se sasvim logično jeste li nam čitavo vrijeme govorili neistine i niste li dovođenjem tih mjera praktički sami sebi skočili u usta?
Sada kada je evidentno da smo u krizi i Vi to priznajete tražite solidarnost od građana, a prvenstveno od zaposlenih u javnoj upravi. Izostavimo mišljenje da se čitava situacija mogla izbjeći, ali smatrate li da je kresanje plaća, prvenstveno liječnicima i profesorima produktivno? Drugim riječima, ako se želimo nazivati državom znanja, ne bi li onda oni koji državu trebaju učiniti takvom trebali biti krema društva i dovoljno dobro plaćeni da dnevno ne moraju prelaziti stotine kilometara kako bi dobili novac koji objektivno ( barem većina njih ) zaslužuje za rad na jednom mjestu, jednom fakultetu? A što se liječnika tiče nije li malo neodgovorno, pa čak u neku ruku i bezobrazno degradirati ih smanjenjem plaća kada smo svi, pa i Vi svjesni kolika je uloga liječnika ne samo u našem društvu, već liječnika općenito kao osoba u koje svi mi trebamo imati neizmjerno veliko povjerenje, a koje zbog njihovog nezadovoljstva možda čak i ne možemo imati?
S obzirom da rebalansom proračuna niste i nećete postići dovoljno za izlazak iz krize pitam se hoćete li novac početi tražiti od nas građana, na koji način i hoćemo li imati Vaše ( i tu mislim na vas osobno, ne na državu ) jamstvo da ćemo jednom kada kriza bude iza nas na ovaj ili onaj način dobiti nazad ono što smo uložili u državu?
Postoji još milijun problema, milijun pitanja koja bih Vam želio postaviti, ali bojim se da bi sve bilo uzaludno. U društvu se stvorila slika da sve što pojedinac radi postaje uzaludno. Ljudi su sve počeli prihvaćati zdravo za gotovo. Srećem ljude, pričam sa njima. Mnogi za politiku ne žele niti čuti, oni koji žele smatraju sve političare lopovima. Kada ih pitam što kane poduzeti po tom pitanju uvijek dobijem isti odgovor - ¨A ništa. Što ću? Tako je kako je. Krali su nas uvijek, neka nas kradu i dalje.˝ Zašto sam ovo spomenuo? Ne želim Vas proglašavati lopovom. Niti Vas niti bilo koga u Saboru, ali pitam se odgovara li Vam takva percepcija javnosti, takva percepcija pojedinaca koji misle da ništa ne mogu promijeniti i samo se poslušno poklanjaju režimu ( iako bi u ovom slučaju točniji izraz bio Oligarhija )? Objasniti ću i zašto pitam odgovara li vam takva percepcija. Naime, sa takvim razmišljanjem naroda vama ( političarima ) se otvara nevjerojatno veliki manevarski prostor za činjenje bilo čega i sa bilo kime, a da vam se za to nitko ne suprotstavi jer svi počnu gledati na sve loše i na sve dobro kao jednako. A kada se nekome otvori ogroman manevarski prostor sasvim logično je da ga malo po malo počne iskorištavati ( možda čak i nesvjesno ) i to neminovno dovodi do 'zadovoljstva' ( ili vladavine ) manjine ( u ovom slučaju političara, u ovom konkretnom trenutku Vas i Vaše stranke sa partnerima ), a nezadovoljstva ( ili podređenosti, tj. poslušnosti ) manjine ( u ovom slučaju naroda ). Prema definiciji čista Oligarhija, a možda se i varam. To je još jedno pitanje na koje biste mogli odgovoriti.
S obzirom da se, eto pomalo bavim i novinarstvom, slijedeće je pitanje vezano upravo uz ono za što se novinari najviše bore i za što, na neki način 'žive', a to je sloboda govora. Sjećam se kada je ( na žalost ) ubijen Ivo Pukanić ne press konferenciji novinarka Nove TV rekla je, tj. upitala Vas nešto što očito niste očekivali i što Vas je na trenutak ostavilo bez teksta, a to je da građani ove zemlje misle kako zemljom vlada mafija. Na što aludiram ovim malim uvodom u pitanje? Vrlo jednostavno – novinari ove zemlje ( ili barem veliki broj njih ) vjeruje kako medijima vlada politika. Nije mi namjera izjednačavati politiku i mafiju. Ono što želim izjednačiti jest osjećaj koji građani imaju vjerujući da zemljom vlada mafija sa onim novinara koji vjeruju da medijima vlada politika. Nataša Škaričić, Hrvoje Appelt, Denis Latin – to su prva imena koja mi padaju na pamet za koja su se često vezale priče o ( u posljednje vrijeme vrlo popularnoj ) političkoj nepodobnosti. Osobno, u svom kratkom novinarskom stažu nisam se sretao sa cenzurama ili dokazima političkog monopola u medijima, ali s obzirom da je takvih priča sve više i više i da se stječe jedan opći dojam da je situacija uistinu takva, molio bih Vas da mi odgovorite na pitanje vlada li politika ili vladate li Vi medijima? Ako je odgovor ne molim Vas da mi ( odnosno svima nama novinarima ) ga pojasnite.
Nekako sam se u ovom mailu postavio kao 'glasnik naroda' paću nastaviti u istom ritmu. EU – što sa njom i što bez nje? Da pojasnim... Europska Unija početno je bila u narodu odbijana kao mogućnost ( barem prema velikom broju anketa ), da bi se s vremenom ta brojka mijenjala. Sada smo u situaciji da narod EU prihvaća kao nekakvo nužno zlo. Moje pitanje jest što nam EU nosi? Bi li u tu istu Uniju trebali gledati kao jedini spas da je Vaša politika bila drugačija? I možemo li ulazak očekivati 2009., 2012. ili 2014. i što nam pojedina godina ulaska u Uniju zapravo znači?
Ivica Kirin, Miomir Žužul, Ana Lovrin, Berislav Rončević – samo su neki od ministara koje ste Vi smijenili, neke zbog mutnih poslova, neke zbog nekompetentnosti, neke iz trećeg razloga. Prvo što Vam pada na pamet zasigurno je ona stara ˝Tko radi, taj i griješi.˝ Ali moje pitanje je smijete li Vi toliko griješiti s obzirom na činjenicu da od Vaše odluke zavisi život građana ove zemlje. Također sam svjestan da Sabor glasa za sve ministre, ali logično je da zastupnici vjeruju prosudbi premijera u tako važnom pitanju.
Ostalo je puno pitanja koja Vas želim pitati, koja zanimaju građane ove zemlje. Međutim ne želim ispisati mail od stotinu stranica.
Za sam kraj želim Vam pojasniti zašto šaljem ovo pismo i zašto sam se osjećao pozvanim da to baš Ja učinim. Pisao sam već prije da su građani postali indiferentni, pa čak i ignorantni što se tiče mnogih pitanja krucijalnih za živote svih nas. Kako bi fizičari rekli da je sve u životu fizika, tako se ja usudim reći da je sve oko nas politika.
Zašto ovo pismo ide baš Vama? Ne smatram Vas politikom, ne smatram Vas centrom svemira ( a nadam se da tako nešto niti ne očekujete od nikoga ), ali Vi ste trenutačno najjača karika u ovoj 'mojoj' politici, politici koja izravno kroji moj, kao i život mojih bližnjih, mojih prijatelja, znanaca. Otvoreno govorim da nisam zadovoljan sa onime što vidim. Osobno ne vidim veliku nadu u bolje sutra, ne vidim ono svijetlo na kraju tunela, a siguran sam da moje mišljenje dijeli veliki broj građana.
Ne očekujem od Vašeg odgovora ništa revolucionarno, ne očekujem okretanje stanja od lošeg u fantastično, ali očekujem od Vas da pokažete pravu odgovornost prema meni, prema građanima tako što ćete dati izravne odgovore na izravna pitanja koja sam Vam postavio. Nije mi namjera, kako bi Vaš kolega Luka Bebić rekao, 'rušiti Sabor', ili u ovom slučaju rušiti Vladu. Moja namjera i želja jest shvatiti gdje smo u ovom trenutku i gdje idemo od ovog trenutka dalje.
Također želim ili bolje rečeno priželjkujem da se ne vraćate u prošlost, da ne tražite krivce u svima drugima osim u sebi. Volio bih kada biste mi točno i argumentirano ( bez uobičajenih političkih govora u kojima se puno priča, a malo kaže ) rekli što u ovoj zemlji ne valja, tko je za to kriv, zašto je do toga došlo i postoji li objektivno mogućnost izlaska iz krize i problema bez radikalnih promjena ( a pod radikalne promjene podrazumijevam prijevremene izbore )?
Građani ove zemlje odabrali su Vas i vaše suradnike da ih vodite u bolje sutra. Smatrate li da ste povjerenje naroda izigrali? Ako je odgovor DA, hoćete li prihvatiti odgovornost i suočiti se sa posljedicama, a ako je odgovor NE, dakako obrazložite i njega.
Za kraj želim Vam puno sreće u daljnjem radu. I to moram priznati ne samo zbog Vas osobno i za Vaše dobro, već prvenstveno za moje dobro i dobro svih nas koji na neki način ovisimo o Vama.
Ovaj tekst biti će sigurno objavljen na 4 portala na kojima i inače objavljujem tekstove, a poslati ću ga i drugim medijima koji su voljni objaviti ga. Nadam se Vašem brzom i konkretnom odgovoru.
Poštovanje,
Alen Bećirović  


***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,  autor teksta: A B,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.5.2009. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1366 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Marketing  -  Više èlanaka iz kategorije :: Marketing
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Kako podići medijsku buru i privući pažnju 

S Indexa prenosimo - Bando Gestapovska
ZAGREB 

Prenosimo vijest s Indexa: (Od subote, 29.11.2008)
--UPADNITE meni u stan, bando gestapovska, Hrvatska nije policijska država!-- nova je grupa na Facebooku koju je noćas pokrenuo novinar i organizator Zagreb Pridea Marko Jurčić kao odgovor na "orvelovsko uhićenje" SDP-ovca iz Dubrovnika 22-godišnjeg Nikše Klečka. Otvoreno provocira uhićenje po osnovi po kojoj je jučer priveden Klečka - Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koji datira iz 90. godine, prema članku 5., odnosno njegovom trećem stavku.


Za kompletnu vijest skoknite na Index.hr 


***************
Tekst iz kategorije: Marketing,  autor teksta: B M,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  30.11.2008. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1320 Rec:4  RB23
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Koalicijski sporazum između Istarsko socijaldemokratskog foruma i Hrvatske ljevice 

Što je s Hrvatskom ljevicom i gdje je
ZAGREB 

Što je s Hrvatskom ljevicom i gdje je?
Eto prošlo je već više od godine dana otkad je potpisan koalicijski sporazum između ISDF-a (Istarsko socijaldemokratski forum) i Hrvatske ljevice, i to kako izgleda samo radi i zbog izbora. Gledajući danas na taj potpis zanimljivo je kako tada nije niti jednom riječju navedeno kako su oni ovako ujedinjeni protiv autoritarnog socijalizma i nedaća povezanih s njim, nego su bili više koncentrirani na to kako će oprati prljavo rublje političkih protivnika, naročito IDS-a. No, jedino je tada predsjednik Hrvatske Ljevice Ninić govorio o njihovom političkom programu s kojim bi trebali izaći na izbore i pritom je rekao: „Mi se borimo za socijalizam 21. stoljeća koji danas postoji u skandinavskim zemljama. Ponosni smo na ono što je bilo dobro u bivšem sistemu. Tada su radnici radili, a za to su primali i plaču, dobivali su stanove, imali smo besplatno školstvo i zdravstvo. Stoga ne možemo prihvatiti kad netko kaže da je sve bilo loše.“
Moj bi komentar i pitanje bili kako se može biti ponosan na nešto totalitarno i autoritarno kao što je bio bivši sistem koji je mogao postojati samo zbog političkog (sjetimo se povijesnog događaja Kominforme iz 1948.) špagata Tita, i to između tadašnjeg „Željeznim zastorom“ (simbol: Berlinski Zid) podijeljenog svijeta - između Istoka i Zapada, i tko to kaže i smatra da je tada bilo baš sve loše? No, ako se već predstavljaju kao „ljevica Hrvatske“ onda bi ti drugovi morali poznavati, ili pak biti upoznati s programima europske ljevice koja u svom biću nosi zadaću borca protiv globalizacije, a koja je usko povezana u borbi s neoliberalnim grubim kapitalizmom.
Tu smo opet kod teme o neoliberalizmu. One koja ta tema interesira, osim što bi ti takozvani ljevičari kod nas trebali znati, tzv. Neoliberali uzimaju kao začetak njihovog djelovanja svjetsku ekonomsku krizu koja krajem 20-tih godina 20. st. nije bila nikakva kriza kapitalizma i tržišnog neuspjeha već jedna kriza intervencionizma. Neoliberalizam ne kori politiku socijalne demokracije, nego je već 1922. detaljno otkazao sistem imanentnih, dakle sadržajnih problema nefunkcioniranja socijalizma, i naravno od 1930-tih, socijaldemokratskih dobrostojećih država. U središtu interesa liberalizma ne nalazi se tržište ograničenih sloboda, nego jedan sveobuhvatni pojam slobode koji bi bio kao zaštita pojedinca od državne i privatne moći a k tome bi tržišna sloboda trebala biti pretpostavka političke slobode. Interesantno je kako Bismarck s uvođenjem socijalnog osiguranja u carskoj Njemačkoj nije skinuo napetost socijalnih pitanja u državi, nego je s tim samo želio ublažiti svoje tadašnje političke protivnike. (Onaj koji želi znati nešto više o neoliberalizmu ne može a da ne sagleda originale stvaraoca SR Njemačke: Wilhelma Röpkea, Alexandra Rüstowa, Waltera Euckena, Ludwiga Erharda kao i Friedricha Augusta von Hayeka i Ludwiga von Misesa.) Nadalje se neuspjeh dobrostojećih država ne nalazi u sadržajnom sistemu, nego krivica leži prije u želji i hrabrosti političkih moćnika (dokazano je kako se sadašnji status quo globalizacije nije slomio na politici, nego je politika njegov začetnik) a i na kraju na velikom ekonomskom utjecaju. Dapače, ta analiza ide i dalje i to preko jedne čiste ekonomske teorije, pa su tako opisani i metafizički aspekti neoliberalizma (dakle filozofska znanja su od prednosti) ali najinteresantnija je politička pretpostavka prvih neoliberalnih mislilaca koji se u biti prikazuju kao antidemokrati. Cilj je dakle depolitizacija društva i stavljanje ljudi, kao čiste objekte, tržištu na raspolaganje. Tome bi trebala biti podređena i država, tako da bi se povukla iz mnogih svojih područja i to pored svega područja koja su potrebna među ljudima za protok slobodnog tržišnog učinka. Na kaju jedna snažna autoritarna država, koja ne dozvoljava opoziciju, polazi od jednog anti- prosvjetiteljskog i anti- racionalističkog pogleda na čovjeka, koji na njega gleda kao na neodraslog, iracionalnog bića koje mora biti kontrolirano i vođeno. A kako je taj čovjek „nezreo“ (i možda iracionalan) pokazuju podaci kreditnog zaduživanja hrvatskih građana a i građana (recimo svijeta) u bankama čiji su dugovi premašili više od sto milijardi kuna).
Pa kud ćeš lakše vršiti kontrolu i vući za nos, dakle voditi tog neprosvijećenog malog čovjeka nego da ga prikačiš na dugove i da onda možeš jahati i orati na njemu kako god ti to padne na pamet i kada ti se to prohtije!? A što bi bila zadaća domaće Ljevice nego upravo sprečavanja da do toga dođe i zauzimanje za prava potlačenih - Radnika!
 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  12.11.2008. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1306 Rec:5  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Mišljenja  -  Više èlanaka iz kategorije :: Mišljenja
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Identitet 

Riba smrdi od glave
ZAGREB 

Riba smrdi od glave!
Da li znate onu dobru staru poslovicu «na mladima ostaje svijet»? Mislim da da, i da se vrlo lako izgovara, i to bez nekog velikog razmišljanja. A što ona znači ili bi trebala značiti? Ono što mi sada činimo, što su nam preci činili i što će naša pokoljenja činiti, tako imamo, imali su i imat će! Zar nije trivijalno? E jest. Pa kad već to spominjemo, probajmo se malo nadovezat na još jednu: «riba smrdi od glave». Ma i to stoji. Ali što to znači? Uzmimo za primjer naše političare, kako one velike u vladi, tako i one lokalne. Oni bi svi trebali biti primjer za ove spomenute mlade. A da li i jesu, e to neka svaki za sebe prosudi, jer po meni nisu. A zašto? Jednostavno, jer lažu i kradu, nisu kompetentni, korumpirani su, boje se, nemaju (poneki) identiteta (riba smrdi od glave) a ideologija im je nepotizam i neprofesionalnost. Od ovih sveopćih navedenih pojmova mogao bi se izdvojit «identitet» (tko si, što si i odakle dolaziš?). A zašto? Ponavljam, jednostavno jer od njega sve polazi. Ako nemaš identiteta onda nemaš ni svoju, u prvom redu svoj „ja“, a povezano s time svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Ne, ne treba govoriti o kulturi, folkloru ili tradiciji, jer te jednostavno faktički nema, ne postojiš. Za neke (ne naše ako ih nema) saborske zastupnike ne postoji identitet, isto tako kao što za neke postoji razlika između homoseksualizma i lezbijki (nedavno u jednoj raspravi o donošenju zakona o isto spolnim zajednicama jedna HDZ zastupnica kritički se osvrnula u svom neznanju da zašto se spominju kod isto spolnih zajednica samo homoseksualci a ne i lezbijke). Nego da se vratimo na identitet. Dakle bez identiteta nema ni postojanja. Iz ovoga, znači identiteta, proizlazi identifikacija koja se obrazlaže stanjem kroz koje smo mi svi prošli i prolazimo, u kojem se (dijete) poistovjećuje s drugim čovjekom. Identifikacija nije dakle ništa drugo nego duševno utjelovljenje iz kojeg razvoj individue proizlazi iz prapočetnog jedinstva majke i djeteta. Kako malo dijete ne može činiti razliku između sebe i okoline ono onda doživljava svoju majku kao dio samoga sebe, dio svoga tijela. Takav se odnos između majke i djeteta opisuje kao simbioza, koja ne znači ništa drugo nego da dijete još uvijek nije samostalno biće i da dojenjem, tjelesnim kontaktom, u stvari dolazi do ujedinjenja. Tek kasnije dijete spoznaje majku kao objekt kojemu daje i dobiva ljubav. U određenoj se dobi ta ljubav prema roditelju, do određenog stupnja (da ne bi došlo do incesta), mora tako reći oduzeti a na njeno mjesto dolazi identifikacija (dječaci uzimaju za ideal oca a djevojčice majku). U daljnjem procesu sazrijevanja i stvaranja vlastitog identiteta u kojem se pobuđuje osjećaj jedinstva samoga sebe, poistovjećujemo se u potpunosti s našom ulogom u zajednici u kojoj živimo. Ako ne dođe do tog poistovjećivanja (uzrok mogu biti razni konflikti ili unutrašnje kočnice, kao i zbog otpora sredine) onda dolazi do poremećaja i osjećaja otuđenja (sjedim u parlamentu jedne države čiji sam građanin a nemam identiteta), dakle bijeg u ludilo ili pak ovisnost (alkohol, droge).
 


***************
Tekst iz kategorije: Mišljenja,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.9.2008. 
Tema :: Politka na internetu  ID#1246 Rec:6  RB23243
Izvor teksta

Kategorija: Prime minister lupa gluposti  -  Više èlanaka iz kategorije :: Prime minister lupa gluposti
Više èlanaka iz iste grupe...Politka na internetu - Napokon malo poštenja u politici 

Priznavanje sindikalne košarice
ZAGREB 

Situacija:
Samopohvalni govor i napokon priznavanje sindikalne košarice: Kaže Sindikalna košarica je pokrivana 66% prihodima a sada je 70% što je porast u iznosu 4% i naravno zasluga dobre politike (da malo karikiramo obzirom da nastojim prenjeti samo smisao poruke, onako kako smo mi to shvatili)!
Dakle u Republici Hrvatskoj s prihodima prosječni "statistički" građanin nije u stanju uopće podmiriti MINIMUM svojih potreba za život. Pa zar se politika ne zapita "DA LI SAM JA KAO POLITIČAR I LIDER ZEMLJE DUŽAN OSIGURATI MINIMUM ZA GRAĐANINA?"
Kolik je taj minimum za familji? Koliki je taj minimum za jednog penzionera ili penzionerku? KOLIKI JE MINIMUM ZA PREŽIVJETI 1 MJESEC U RH?
Nikad nismo čuli odgovor na to pitanje ako se radi o JEDNOM PENZIONERU ILI PENZIONERKI!
Taj minimum je dužna socijalna država osigurati! U suprotnom i vlada i premijer indirektno potpomažu genriranje kriminla i ubijankja kroz pljačke banaka (barem je to naše viđenje)!
Naravno neki će raditi na crno , a vjerujemo da političari tu i vide svoju statistiku....
jer razlika je za preživljavanje nekih 30% i to je vjerojatno RAD NA CRNO!
Možda i jeste ali nas zanima kako jedna bakica od 70 godina ili djedica radi na crno.
Oh , pa oni možda uzgajaju kokice "na crno". Sreća tu je ptičja gripa pa ajmo im to odmah pobiti kako bi suzbili rad na crno..pa negdje se mora početi sa suzbijanjem sive ekonomije...Ups , odletili smo malo s teme
ali poruka je jasna.... Političari probuditi se .... jer Vi ste ti koji ne zaslužujete Vašu plaću jer VAša "TVORNICA" pravi gubitke a
nepravedno raspoređujete težinu tih gubitaka na narod! Hvala Tahi!
UPS nalupasmo se i mi gluposti u ovom tekstu!



 


***************
Tekst iz kategorije: Prime minister lupa gluposti,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  25.12.2005. 
Tema :: Politka na internetu  ID#593 Rec:7  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine