Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (6) Svi tekstovi...

Kategorija: Pisanje povijesti  -  Više èlanaka iz kategorije :: Pisanje povijesti
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Depotistička korupcija komunističkog kadra 

Propast socijalizma
ZAGREB 

Propast socijalizma
Krajem 80-ih godina prošloga stoljeća postalo je očito (nekima) da se nešto događa i da svijetu predstoje velike političke i ekonomske, i to promjene koje pored ostalog naročito zahvaćaju tzv. «drugi» svijet s vodećim Sovjetskim Savezom. Taj tzv. svijet realnog egzistirajućeg socijalizma postao je podložan potrebnim (više-manje dramatskim) promjenama. Sovjetska se je ekonomija u porastu, u svim sektorima vidljivo redinamizirala i to u: brutonacionalnom proizvodu, industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi, investicijama, produktivnosti radnika kao i s tim usko povezanog dohodaka po glavi stanovnika. Kao najznačajniji izvoznik (strojeva, transportera i metala) u 60-tim g. to se mijenja podložno procesima i događajima na svjetskoj pozornici da bi se eksport minimirao 1985. (53%) na još samo naftu i plin. U isto se vrijeme (osim ovog navedenog) događa i izlazi na scenu još nešto sasvim interesantno a projicira se u riječi «nomenklatura» (cjelokupnost). Naime tu se radilo o disidentima (frustrirani opozicionisti, npr. Trocki u Rusiji i Đilas u Jugoslaviji) koji već znatno ranije prikazuju potencijalne birokratske degeneriranosti u društvu u kojem se nalaze kao i depotističku korupciju komunističkog kadra. Upravo taj pojam, koji se koristi u administrativnom žargonu tadašnje komunističke partije Sovjetskog Saveza, pokazivao je slabosti stranačke birokracije brežnjevskog vremena: «na jednu kombinaciju stvorenu iz inkompetencije i korupcije.» (nekako i danas vrlo dobro poznato?!). Činjenice pokazuju da se je Sovjetski sistem održavao na samo još protekciji, nepotizmu i gotovom novcu.
Svi komunistički režimi 20. st., započevši od SSSR-a, bili su uvjerenja i osjećaja da su za razliku od Zapada kulturalno zaostali i da se nalaze na periferiji naprednog i paradigmatskog civilizacijskog centra svijeta. Tako je Sovjetski Savez još od vremena Staljina patio od osjećaja manje vrijednosti, i to zbog intelektualne i tehničke zaostalosti u odnosu na Zapad.
Gorbačov započinje svoju kampanju s dva slogana transformacije Sovjetskog socijalizma: Perestrojkom (obnova ekonomskih i političkih struktura) i Glasnost (sloboda informacija). Ako se nekom pojedincu uopće može pripisati zasluga za završetak 40. godišnjeg Hladnog rata, onda Gorbačovu. Dakle ako se uđe dublje u problematiku raspada jugo- i istočno-euro-sovjetskog socijalizma onda se može spoznati da je politika u stvari ta koja uspijeva dovesti taj dio svijeta do njegovog raspada.
Svaki peti čovjek na našem planetu je Kinez. 94% stanovništva u Kini su Han-Kinezi.
Iz Kineske statistike iz 1952. bilježi da je u Kini u vrijeme komunističkog preuzimanja moći prosječni Kinez živio od pola kg riže ili pšenice na dan i da je konzumirao nešto oko 0,08 kg čaja na godinu, a iz statističkih tablica iz 1989. da si je prosječni Kinez mogao tek svakih pet godina priuštiti novi par cipela. (574. Hobsbawm) Između 1949 – 1956, znači u vremenu od sedam godina, seljaci su uspjeli povećati žetvu za više od 70%.
Miješanje Kine u Korejski rat 1950 – 1952 nosi pobjedu nad SAD-om. Od 1956. pogoršavaju se odnosi Kine sa SSSR-om, da bi 1960. posljedica za Kinu bila u potpunosti prekid tehničke i materijalne pomoći iz Rusije. To uskraćivanje pomoći bilo je popraćenom velikom glađu koja teško pada osiromašenom Kinezima, ali nije bila glavnim uzrokom krize nego je ona više ležala u prebrzoj dvogodišnjoj kolektivizaciji poljoprivrede (1955 – 1957), velikim industrijskim napretkom (1958) i desetgodišnjom kulturnom revolucijom, koja 1976 završava Maovom smrću.
Kada komunisti u Kini 1949. g. preuzimaju vlast (nakon toga što im je uspjelo u kratkom građanskom ratu pobijediti i skoro istrijebiti Komintang vojsku) bivaju priznati kao pravi nasljednici carske dinastije.
Da će kineski komunizam preživjeti 20. st. i uspješno preći u 21. st. i nije za čuđenje, naime on bazira na nacionalnoj ideologiji. Za većinu Kineza u prvoj liniji Kineska revolucija znači restauraciju, koja za je za njih uspostavljanje reda i slobode, općeg dobra, vladajući sistem i uzdignuće jednog novog velikog civilizacijskog imperija.
U suprotnosti s komunizmom sovjetskih karakteristika, nema kineski komunizam nikakav efektivni direktni odnos s Marksom ili Marksizmom. Kineski komunizam je pokret koji nastaje poslije – vremena oktobarske revolucije i u Kinu preko Lenjinovog, ali pored svega ponajviše preko Staljinovog «Marksizma - Lenjinizma». Ispod marksističko-lenjinističke krinke nalazio se skriven Kineski utopizam (naravno da i Kineski utopizam kao i sve socijalne revolucije ima podudarnosti s Marksizmom) utjelovljen je u osobi Maoa, koji cijelo vrijeme svoje diktature ne izlazi iz zemlje. Mao se točno držao i to bez predrasuda Marksovih i Lenjinovih aspekata, koje koristi u njegovoj jedinstvenoj viziji kada mu to najviše odgovara kako bi ih mogao opravdati. Za Maa pretpostavka jednog idealnog društva bila je stvaranje udruženog kolektiva potpunog odobravanja koja je značila: «totalnu negaciju osobe, koja bi sve svoje osobine u kolektivu izgubila.» Po Mau je kolektiv najviše dostignuće društva «jedna vrsta kolektivnog misticizma.» Takvo mišljenje i stavovi su u stvari u potpunosti protivni klasičnom Marksizmu, jer klasični Marksizam, manje-više svojom teorijom zagovara potpuno individualno oslobođenje i ostvarenje. Lenjin nije nikad zaboravio (usprkos njegovim vjerovanjima u značaj političke akcije i odluke) činjenicu da je čak i najjača politička volja podložna praktičnom ograničenju. Čak je i jedan od najvećih diktatora u povijesti čovječanstva Staljin sam došao do spoznaje da su i njegovoj autokratskoj moći stavljene granice (bilo koji režim, tako Fukuyama, primoran je oslanjati se na bilo kakvu formu legitimiteta, jer «niti jedan diktator ne može vladati samo nasiljem). Samo zna se, ili bi se trebalo znati, da ljuti revolucijski požar prebrođuje sve materijalne prepreke.
U ta vremena je bilo biti «komunjara» svrsishodno i odlična alternativa.
Kina uspijeva (1958. - 1960.) u bezbrojnim malim i slabo funkcionalnim topionicama više nego utrostručiti svoju proizvodnju čelika. 1958. stvaraju se u rekordnom vremenu od dva mjeseca Maovim direktivama 24000 narodnih seljačkih komuna. One su bile u potpunosti komunističko destruktivne i to zbog kolektivizacije svih društvenih sektora i bivaju, zbog nefunkcioniranja u kratkom roku, kao što su i stvorene, sveopćom pasivnošću ukinute.
Mao je imao urođeno nepovjerenje prema intelektualcima koje ga navodi u desetogodišnjoj kulturnoj revoluciji ka afektivnom ukidanju visokog obrazovanja, da bi tadašnje intelektualce poslao u sela na teški fizički rad radi preodgoja.
Usprkos tim makinacijama i provedenom demagogijom nad narodom Kinezima nije bilo toliko loše kao ostalom siromašnom trećem svijetu. (npr. konzum životnih namjernica u Kini na kraju maovog diktatorstva bio je, u usporedbi s ostalim zemljama trećega svijeta, iznad srednjeg prosjeka a prosjek življenja se od 1949. sa 35. povećao na 68.). Činjenice govore za sebe i nije za izostavit da se u vrijeme Maa kinesko stanovništvo od 1949. sa 540 milijuna, i njegove smrti 1976. povećalo na 950 milijuna. Za razliku od Sovjetskog Saveza Kina nije pod vodstvom Maa provodila masovnu urbanizaciju i tek se osamdesetih godina 20.st. smanjuje seljačko stanovništvo na manje od 80%.
Dakle usprkos gladi i problemima uspijeva Kinezima, naročito nakon smrti diktatora i dolaskom pragmatičnog Deng Xiaopinga, što vidimo i osjećamo danas, na svim sektorima postati vodeća svjetska sila (nakon olimpijskih igara lete uz Ruse i Amerikance u svemir i svojim naivitetom prema zaradi ne biraju sredstva i truju si djecu). 


***************
Tekst iz kategorije: Pisanje povijesti,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  1.10.2008. 
Tema :: Propadanje  ID#1266 Rec:1  RB45
Izvor teksta

Kategorija: Način života  -  Više èlanaka iz kategorije :: Način života
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Snažna glavobolja s napetim, mrzovoljnim i pospanim osjećajem 

Kokain, koks, snijeg
ZAGREB 

Evo ne prođe skoro niti jedan dan a da mediji ne javljaju o velikim pljenidbama droge usko povezano s mafijom. Toliko, lijepo i dobro samo postavlja se pitanje koliko je na ovom dijelu jugoistočne Europe, nazvanoj Balkan, jaka mafija i da li je policija u državama EX-Jugoslavije u stanju tome stati na kraj? A zašto i zbog čega to ne bi trebalo prepustiti policiji je zabrinjavajuća stvar jer jedan, iako manji dio, završava i kod nas i truje nam naše i ponajviše mlade ljude. Da se podsjetimo: Kokain kojega scena još naziva „koks“ ili „snijeg“ je jedna od jačih i opasnijih droga koji je kemijski ekstrakt dobiven iz Coca listova a koji raste naročito u Južnoj Americi i na Indonezijskim otocima. U zemljama porijekla kokina se lišća žvaču i to da bi se izbjegla glad i dostigli euforički osjećaji. Kristalni se kokain – hidroklorid ušmrkava u tome što se prah (50 – 100 mg) povuče u jednu liniju i onda se cjevčica (najčešće slamke ili ovitak novčanica) stavi u nosnicu i ušmrče. Kokain se također može uzimati i intravenozno. Fizički učinci su na početku konzumiranja najčešće neugodni, pored ostalog s druge strane na psihičkoj razini stvaraju se duboka stanja straha popraćena iluzijama i halucinacijama. Tek nakon duže uporabe, koja također vodi ka tjelesnoj ovisnosti, opijenost će se doživjeti kao užitak, npr. podizanje seksualnog osjećaja. Očita je povećana potreba za kretnjom i sklonost ka neprestanom govoru spojen s snažnom destruktivnom samokritikom. Nakon prestanka djelovanja droge (često nakon sat vremena) slijedi snažna glavobolja s napetim, mrzovoljnim i pospanim osjećajem, slično depresiji. Poznato je da stvara ovisnost koji je jedan polagani, šlepajući proces koji pak često započinje bezazleno. Konzumiranje kokaina, dakle droga igra za ovisničku scenu i socijalni milje jednu od vodećih uloga, dakle: Kakva je obiteljska situacija? Pod kakvim uvjetima živi pojedinac, itd. Kod tzv. broken-home-mladih (oni koji su pobjegli od kuće zbog negativnog obiteljskog stanja, rastave ili smrti oba roditelja se u epidemiološkim istraživanjima prikazuje kao jedan od glavnih uzročnika nastanka ovisnosti) je u pravilu opasnost veća kako bi se postalo ovisnikom nego kod onih koji nisu prepušteni sami sebi. Uz to navedeno postavljaju se i druga pitanja koja nadolaze sama od sebe: Da li uopće postoji šansa za zaposlenjem ili naobrazbom ili prijeti nezaposlenost? Kakva je kvaliteta naobrazbe? Da li je dotični krug poznanika i društva sklon stalnom konzumiranju alkohola ili nekim drugim opijatima? Jedno od ovih pitanja, koja naročito se tiču Europe postavlja se i za nas i bilo bi interesantno vidjeti nalaze naših istraživačkih instituta. Takvi bi nam rezultati predočili, kad bi kao i njemački znanstvenici (ispitivaqli su uzorke vode uzete iz Rajne) uzeli uzorke iz rijeke Save negdje prije Zagreba i nešto nizvodnije. Tako se u Njemačkoj prije neku godinu njihovi znanstvenici vršili ispitivanja iz rijeke Rajne i zaključili porast konzumiranja kokaina. O čemu se tu zapravo radi? Institut za biomedicinsko i farmaceutsko istraživanje iz Nünberga (IBMP) uzeo je uzorke vode iz rijeke Rajne na području grada Mannheima, Frankfurta i Düsseldorfa i usporedili ih s u njoj količinom sadržane kokainske razgrađujuće tvari Benzoylecgonina. Po tom nalazu na tom se području „koksa“ negdje oko 38,5 milijuna ljudi, dakle 11 tona čistog kokaina na godinu. Tako se je broj novih konzumenata od 1985. g. deseterostruko povećao. Ovim rečenim ne treba biti previše pametan kako bi iz ovakvih podataka (iako već i znamo) mogli vidjeti kakvo nam je stanje u zemlji! 


***************
Tekst iz kategorije: Način života,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  30.9.2008. 
Tema :: Propadanje  ID#1264 Rec:2  RB125
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Zar je zbilja teško priznati koliko smo potonuli? 

Buđenje političara....
ZAGREB 

**************
Hrvatskoj prijeti dužnička kriza i treba joj alternativna banka *********
Gospodarska situacija u Hrvatskoj je dramatična, a vanjski dug države narastao je na 29 milijardi eura, istaknula je danas Vesna Škare-Ožbolt napomenuvši da Hrvatskoj prijeti dužnička kriza ukoliko ne prestane sa zaduživanjem. Osvrnula se i na gradnju Pelješkog mosta: "To je besmislena i skupa investicija, jer je za 3500 vozila, koliko bi trebao biti dnevni promet, bolje napraviti veća trajektna pristaništa i uvesti češće linije"*****
Ovako kaže jedna političarka.. izgleda da se treba maknuti iz vlade da bi se osoba otrijeznila...
***** Kada će se i ostali političari otrijezniti...
Nadamo se da neće biti previše kasno za povući kočnicu....
***** Ludost je ne uvidjeti gdje se zemlja nalazi i reći sebi istinu...! *** Zbilja je krajnji momenat!
Mahati "agrgumentiranim" papirima i tvrditi da je gospodarska situacija takova da ima ulaznu putanju u drugoj bi zemlji osobu stavila u luđačku košulju....
Nadamo se da će i kod drugih političara nastupiti ubrzao budjenje iz zimskog sna...

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.5.2006. 
Tema :: Propadanje  ID#788 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Hrvatsko gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Hrvatsko gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Kada će nastupiti buđenje? 

Brzim koracima naprijed.. u provaliju...
ZAGREB 

Brojke su impresivne pa makar bile u negativnom kontekstu:
"...
Krajem studenog 2005. godine dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio je 121,13 milijarde kuna ili oko 54,4% procijenjenog BDP-a za prošlu godinu. Nastavljen je trend nešto intenzivnijeg rasta duga opće države iz rujna i listopada, te je tijekom studenog dug povećan za dodatnih 960 milijuna kuna.
..."
Što je to milijardica za nas ..... možemo mi tonuti i dublje... pa Euroap će NAS SPASITI.. imaju oni dovoljno novaca i za nas... 


***************
Tekst iz kategorije: Hrvatsko gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.2.2006. 
Tema :: Propadanje  ID#728 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Autoceste bez vozila  -  Više èlanaka iz kategorije :: Autoceste bez vozila
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Čemu autocesta koju sirotinja ne koristi... 

Nismo usamljeni u razmišljanjima
ZAGREB 

Autocesta traži održavanje! Autocesta traži automobile! Autocesta traži povrat vraćanja sredstava koja su investirana u autocestu.
Svaki inteligentni zahvati po pitanju prelaska s lokalnih cesta na autocestu doživljavaju pravi fijasku...Stog as uistinu pitamo...po čijem nalogu i za koga je cesta rađena: za političare i strance možda..
Jer ljudi ne mogu platiti benzin koji je duplo skuplji nego u Americi, Kanadi, Australiji,,,, o pa mi se moramo uspoređivati s Europom i Europskom Unijom... pardon.. e onda smo jednaki....
Prenosimo s monitora:
Program sezonskih popusta za autocestu krenuo je prije dva tjedna. No, da bi ostvarili popust od 23,5 posto najprije morate kupiti tzv. smart karticu koja stoji 1200 kuna i vrijedi za deset putovanja. Od 24. prosinca prodane su ukupno 1253 smart kartice. Ipak, moguće ih je kupiti i na šest rata, a nisu vezane za određenu dionicu ili za registracijsku oznaku vozila, pa ih ljudi mogu posuđivati jedni drugima. Prema podacima Hrvatskih autocesta, Dalmatinom zimi prosječno dnevno prođe manje od 5.000 vozila, a ljeti 17.500. Reporteri Slobodne Dalamacije posvjedočili su da je autocesta pusta, a putnici se žale da nema računice u kupovanju kartice zbog popusta, ako se između Zagreba i Dalmacije voze samo nekoliko puta godišnje.
******


 


***************
Tekst iz kategorije: Autoceste bez vozila,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  13.1.2006. 
Tema :: Propadanje  ID#620 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kako uništiti vlastitu državu  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kako uništiti vlastitu državu
Više èlanaka iz iste grupe...Propadanje - Bar smo u nečemu uspješni... 

Imamo uspješnu formulu: "Kako propasti"
ZAGREB 

Ukoliko su predviđanja točna , loše nam se piše u gospodarstvu...
Dobro će proći oni koji nemaju djece ni unuka....
********
HAAB: Vanjski dug države nastavit će rasti i ove godine

Analitičari Hypo Alpe-Adria banke (HAAB) predviđaju da će bruto vanjski dug Hrvatske i ove godine nastaviti svoj rast te da će krajem 2006. iznositi 85,7% BDP-a, u odnosu na 84,9% koliko je, prema njihovim procjenama, dug iznosio krajem 2005. Krajem listopada dug je dosegnuo 24,2 mlrd eura (82,3% BDP-a), 1,7 mlrd eura više nego krajem 2004. godine, a kao razloge porasta u HAAB navode nastavak rasta zaduživanja domaćih banaka...


 


***************
Tekst iz kategorije: Kako uništiti vlastitu državu,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  13.1.2006. 
Tema :: Propadanje  ID#619 Rec:6  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine