
|
Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra
Dalmacija
Zagreb
Turizam
|
|
 |
|
Hrvatske-novine.com
|
Kategorija:
Ekonomija
-
- državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske.
KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA
ZAGREB -
KRATKI RJEČNIK JAVNIH FINANCIJA
administrativna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim proračunskim korisnicima (ministarstvima,
agencijama i sl.).
amandmani - prijedlozi za izmjenu i dopunu prijedloga proračuna koji se obično iskazuje povećanjem ili
smanjenjem sredstava za pojedine proračunske korisnike.
bruto domaći proizvod (BDP) - ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom
kalendarske godine.
deficit - višak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju.
dijeljenje poreza - podjela odgovornosti za prikupljanje i raspolaganje poreznim prihodima između središnje
vlasti i nižih razina vlasti (v. zajednički porezi).
unutarnji javni dug - javni dug države domaćim vjerovnicima.
doprinosi - vrsta javnih prihoda pri kojima je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu. U Hrvatskoj se
ubiru iz plaće i na plaću (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca). Doprinosi čine prihode
izvanproračunskih fondova – zdravstvenog i mirovinskog, te fonda doplatka za djecu. Služe za financiranje
državnih usluga koje imaju socijalnu komponentu.
dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ih država dodjeljuje lokalnim jedinicama (županijama, općinama i
gradovima) na temelju izmjerene fiskalne nejednakosti. Pravo ostvaruju samo one lokalne jedinice koje imaju
ispodprosječni fiskalni kapacitet, odnosno koje vlastitim prihodima ne mogu pokriti potrebnu proračunsku
potrošnju.
državni proračun - proračun na razini Republike Hrvatske.
Državni ured za reviziju - samostalna, neovisna institucija koja obavlja revizije državnog proračuna,
proračuna lokalnih jedinica, izvanproračunskih fondova, državnih i javnih poduzeća, te poduzeća koja se
djelomice ili u cijelosti financiraju iz proračuna. Državni ured za reviziju ocjenjuje usklađenost trošenja
proračunskih sredstava s planiranim i odobrenim iznosima tih sredstava.
fiskalna godina - vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode.
U Hrvatskoj je jednaka kalendarskoj godini (1. siječnja 31. prosinca).
fiskalni kapacitet - sposobnost lokalnih jedinica (županija, općina i gradova) da vlastitim proračunskim
sredstvima financiraju proračunske rashode.
funkcionalna klasifikacija - rashodi prikazani po pojedinim namjenama (javni red i sigurnost, obrana,
zdravstvo i sl.).
izdaci - nepovratna tekuća i kapitalna plaćanja, s protuobvezom ili bez nje kao i isplaćene potpore i transferi
drugima.
instrumenti javnog duga - krediti, zajmovi, obveznice i trezorski zapisi kojima se država koristi za
financiranje prekomjernih rashoda (deficita).
izravni porez - neposredni ili direktni porez koji se izravno nameće poreznom obvezniku, npr. porez na
dohodak, dobit, imovinu te na nasljedstva i darove.
izvanproračunski fondovi - pravne osobe koje se financiraju iz namjenskih poreza odnosno doprinosa i/ili
neporeznih prihoda. U RH to su Fond mirovinskoga i invalidskog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, Hrvatski zavod za za-pošljavanje, Fond doplatka za djecu, te Hrvatske vode.
izvršenje proračuna - trošenje proračunskih sredstava tijekom godine za namjene i ciljeve koji su utvrđeni
proračunskim planom.
javne financije - grana ekonomije koja se bavi analizom politike državnih prihoda i rashoda.
javni dug - ukupna zaduženost države prema domaćim ili inozemnim vjerovnicima u određenom trenutku.
To je proračunski deficit kumuliran na svim razinama na ko-jima država prikuplja i troši sredstva (na razini
državnog proračuna, proračuna lo-kalnih jedinica te izvanproračunskih fondova).
javni sektor - dio nacionalnoga gospodarstva koji u najširem smislu obuhvaća sve razi-ne državne vlasti,
sustav socijalnoga, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te jav-na poduzeća.
jedinica lokalne samouprave i uprave - općina, grad, županija.
kapitalni izdaci - izdaci za nabavu zemljišta, nematerijalne imovine, zaliha, nefinan-cijske imovine i sl., kojih
je vijek trajanja dulji od jedne godine.
kapitalni prihodi - primici od prodaje nefinancijske kapitalne imovine kao što su zem-ljište, nematerijalna
imovina, robne zalihe i drugo, kojih je vijek trajanja dulji od jedne godine.
kapitalni projekt - projekti čija izvedba (izgradnja) traje dulje od godine dana i od ko-jih se očekuje povrat
(korist, dobit) u godinama nakon izgradnje (škole, bolnice, autoceste, mostovi i sl.). U Hrvatskoj se kapitalnim
projektom smatra kapitalni iz-datak čija je vrijednost veća od 200 000 kuna.
konsolidirani proračun središnje države - proračun nakon poništavanja medusobnih transakcija (transfera)
između državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.
konsolidirani proračun opće države - proračun nakon poništavanja medusobnih tran-sakcija između
državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova te prora-čuna lokalnih jedinica. To je stvarni
pokazatelj financijske pozicije, odnosno priho-da, rashoda i zaduživanja države.
neizravni porez - posredni ili indirektni porez na dobra i usluge što se ubire neizravno preko posrednika –
uvoznika, proizvođača ili prodavača, npr. porez na promet, do-danu vrijednost, trošarine i carine.
opća država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, obuhvaća sve
razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru pri-hode i izvršavaju rashode. U Republici Hrvatskoj
opća država obuhvaća državni proračun, proračune lokalnih jedinica i izvanproračunske fondove.
opće dotacije - utvrđeni iznos sredstava što ga država daje lokalnim jedinicama bez pro-pisivanja namjena
korištenja. Lokalne jedinice samostalno raspolažu dotacijskim sredstvima i troše ih za namjene koje same
odrede. Način dodjele opće dotacije od-ređen je čl. 48. i 49. Zakona o financiranju jedinica lokalne
samouprave i uprave.
porezi - vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno plaćanje državi bez protunaknade.
porezna osnovica - predmet ili iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, npr. dobit trgovačkog društva,
dohodak fizičke osobe, nekretnine, tj. konačni iznos do kojega se dolazi nakon što su uzeti u obzir svi odbici,
gubici i osobni odbici.
porezna stopa - obično postotak ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba i usluga i sl. koji se plaća
državi. Ako je izražena kao postotak, može biti progresivna,proporcionalna ili regresivna. Bez obzira na
vrstu, primjenjuje se na poreznu osnovicu koja se razlikuje ovisno o prirodi poreza o kojemu je riječ.
porezni obveznik - osoba koja konačno snosi teret porezne obveze za bilo koji određeni status, djelatnost ili
transakciju.
potpore - primici bez protuobveza, neotplativi i neobvezni primici od tuzemnih i inozemnih jedinica državne
uprave ili međunarodnih institucija.
posudbe umanjene za otplate - transakcije države s drugim subjektima koje se sastoje od posudbi i otplata.
Posudbe koje imaju obvezu povrata (otplate) daju se npr. u zemlji (županijama, općinama, građanima i sl.) i u
inozemstvu (vladama i međuna-rodnim institucijama).
prihodi - novac koji prikuplja država. To su porezi, pristojbe i naknade za različite uslu-ge te prihodi od prodaje
državne kapitalne imovine.
primici proračuna - sredstva koja država dobiva zaduživanjem po osnovi primljenih kredita i zajmova,
izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira.
prirez - financijski instrument kojemu kao osnovica plaćanja služi iznos već plaćenog “poreza”. Obično se
uvodi na izravne poreze. U Hrvatskoj pravo na uvođenje prire-za poreza na dohodak imaju gradovi s više od
40 000 stanovnika.
privremeni proračun - proračun koji vrijedi tri mjeseca. Donosi se kada Sabor ne donese proračuna prije
početka fiskalne godine (v. privremeno financiranje).
privremeno financiranje - financiranje proračuna za razdoblje od tri mjeseca. Obuhva-ća najviše 25 %
proračunskih sredstava korištenih u istom razdoblju prethodne godine (v. privremeni proračun).
proračun - procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države,
odnosno lokalne jedinice koje odobrava Hrvatski sabor, odnosno skupština lokalne jedinice u skladu s
odredbama Ustava i drugih zakona.
proračunski deficit - višak državnih rashoda nad državnim prihodima u određenom razdoblju, najčešće
godini dana.
proračunski korisnici - agencije, ministarstva i ostala tijela državne uprave, vlasti i svi ostali koji se
financiraju iz proračuna.
proračunska pozicija - naziv za pojedine proračunske prihode i primitke te rashode koji se dalje klasificiraju
na skupine i podskupine računa.
proračunska stavka - v. proračunska pozicija
protuobveza - stanje kada se za primljeni ili plaćeni iznos zauzvrat mora obaviti usluga ili dostaviti roba.
račun financiranja - dio proračuna u kojemu se prikazuje način financiranja proračunskih manjkova
(deficita), te trošenja proračunskih viškova (suficita).
rebalans - izmjenu proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje ili povećanje u od-nosu prema izvorno
planiranom proračunu. Obavlja se tijekom godine.
riznica (državna riznica) - sustav proračunskoga i financijskog upravljanja državnim prihodima, rashodima i
dugovima. Obuhvaća planiranje, izvršavanje te nadzor i upotrebu sredstava državnog proračuna.
skupina računa - oznaka (broj) za pojedinu proračunsku poziciju (stavku) koja služi za evidentiranje i
praćenje razine prikupljenih prihoda i korištenih rashoda.
središnja država - prema statističkom sustavu javnih financija Medunarodnoga monetarnog fonda, u
Republici Hrvatskoj obuhvaća državni proračun i izvanproračunske fondove.
suficit - višak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju.
transferi - financijska sredstva koja središnja država osigurava lokalnim jedinicama u obliku udjela u
jednome ili više poreza (okomito fiskalno izravnanje) te u obliku međužupanijskog (vodoravnog) fiskalnog
izravnanja dotacijama od više prema ni-žim razinama vlasti.
unutarnji javni dug - ukupno zaduženje države u zemlji kada su glavni vjerovnici gra-đani, poduzeća te
financijske institucije.
zajednički porezi - podjela poreza (njihove porezne osnovice) između središnje vlasti i nižih razina vlasti.
Dijeleći poreznu osnovicu među razinama vlasti, središnja vlast kontrolira i utječe na visinu prikupljenih poreza
mijenjanjem stopa ili odnosa u po-reznim prihodima koji ostaju na razini lokalnih jedinica. Država i lokalne
jedinice u Hrvatskoj međusobno dijele poreze na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretnina te
porez od igara na sreću.
veličina države - udio državne potrošnje (rashoda) u bruto domaćem proizvodu.
***************
Tekst iz kategorije: Ekonomija,
autor teksta: adminsitrator,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 16.2.2010
Tema :: Rječnik ID#1382 Rec:1
RB11111
|
Kategorija:
Sociologija
-
- Eutanazija kao pojam dolazi iz Grčke antike i podrazumijeva laganu i lijepu smrt
Politička eutanazija
ZAGREB -
Politička eutanazija
Mi vrlo dobro znamo, ili bi trebali znati što je to Eutanazija? Eutanazija kao pojam dolazi iz Grčke antike i podrazumijeva laganu i lijepu smrt - bez vanjskog utjecaja - da bi se kasnije, u današnje vrijeme koristio za različite forme pomoći pri umiranju (od smanjenja patnji pred smrću, pa preko pomoći pri umiranju, propuštanjem i ukidanjem životno produžavajućih mjera, sve do ubijanja, ovisno od želje smrtno bolesnih), a da bi se u vrijeme Nacionalsocijalizma zloupotrebljavao kod skrivanja ubilačkog programa. Sadržajni dio nacionalsocijalističke ideologije bio je pored proganjanja etničkih, religijskih, političkih manjina (npr. Židova, „Cigana“, Jehovinih svjedoka, homoseksualaca i komunista) također postupak prema invalidima i duševnim bolesnicima, kojima se oduzimalo i usporavalo pravo na život. No, takav se način „pomaganja“ danas „koristi“ samo još u nekim državama u svijetu, ponajviše u onima gdje vladaju vojne i druge diktature, primjer: neke od afričkih, azijskih i Anglo- Američkih država. Osim toga postoji još i politička eutanazija, koje smo svjesni danas i koja se na „demokratski“ način iskorištava za začepljivanje usta i slobode mišljenja, a naročito medija.
***************
Tekst iz kategorije: Sociologija,
autor teksta: Miro,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 4.12.2008
Tema :: Rječnik ID#1325 Rec:2
RB79
|
Kategorija:
Rječnik pojmova
-
- Kako ići naprijed ako ste previše obzirni?
Bezobzirnost - obzirnost?
ZAGREB -
Kako ići naprijed u profesionalnom smislu ako ste previše obzirni?
Da li je lakše bezobzirnim ljudima ili je sve pitanje balansiranja?
***************
Tekst iz kategorije: Rječnik pojmova,
autor teksta: Como Senso,
iz medija: Hrvatske Novine,
od 20.9.2006
Tema :: Rječnik ID#881 Rec:3
RB0
|
|
|
End of hits
....
Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
|
|
Right menu
|
Novo na portalu
Vijesti
Govorne vijesti
Poruka administratora
Informacije
Klik na sliku za govor
Zanimljivosti
Internet oglačavanje
Upomoć!!!
Privatizacija Arenaturista
Povijest privatizacije Arenaturist
Ostali linkovi
NOVINE
Automobili
Turizam
Tražilice
RSS kanali
Tekstove kreiraju
AUTORI KOLUMNI:
Ostali Autori
|
|
|
|
|
|
Oglasni
prostor |
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL
na email!
|
|
|
|
|
|
|