Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (9) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas -  

Neka mi netko dokaže kako nismo licemjerno društvo
ZAGREB 

Nedavno sam potpisala peticiju kojom dajem podršku studentima u njihovim zahtjevima za besplatnim školovanjem. Tim potpisom sam dala i podršku njihovom buntu protiv licemjerja koje je u potpunosti zahvatilo naše društvo i udaljio nas eonima od onoga o čemu smo maštali sve ove godine. Kako drugačije objasniti činjenicu da oni koji su tijekom svojeg školovanja debelo iskoristili mogućnost besplatnog školovanja, besplatnog studiranja, besplatnog magisterija, besplatnog doktorata – da se ti isti intelektualci zalažu za plaćanje studiranja, magisterija, doktorata. Licemjerno je reći kako naše društvo nema novaca za besplatno studiranje jer se u isto vrijeme nekoliko stotina tisuća kuna, pa čak i milijuna kuna na projekte i stvari koje nisu od neophodne važnosti kao što su znanje i zdravlje. Hrvatski građani popriličnu svotu odvajaju i za školstvo odnosno prosvjetu i za zdravlje Možda bi pristali da odvoje i koju kunu više kad bi znali da novac ide za prosvjetu, odnosno besplatno školovanje i za zdravlje. Bilo bi zgodno provjeriti s čijim se novcem otvaraju privatne škole, fakulteti, poliklinike.
Građani Zagreba se na svakom koraku susreću s licemjerjem njegovih vodeći struktura, da su, komotno se može reći već na njega i oguglali. Zagreb se diči kako je u pokretu 'Hrvatska mreža zdravih gradova'. Čak izlazi i revija 'Zagreb-zdravi grad'. Građani Zagreba svoj grad ne doživljavaju kao zdravi grad jer promet sve više i više jača a u centru grada se povećava broj garaža. Izgovor za povećanjem broja garaža je kako bi se centar grada oslobodio prometa. Čisto licemjerje jer svatko tko se malo bolje razumije u promet zna da bi se u tom slučaju garaže trebale graditi na periferiji i pojačati gradski promet. Na periferiji se garaže mogu izbrojiti ne prste jedne ruke. Kako je većina garaža u uskom centru grada u privatnim rukama slobodne se može pitati za koga se one u biti grade – jer su cijene parkiranja dostupne samo onima s dubljim džepom.
Niskopodni tramvaji i autobusi kojima se voze građani Zagreba trebali bi omogućiti i invalidima da se njima voze. Kažem trebali bi jer je invalidima u kolicima nespretno doći do tramvajskog ili autobusnog stajališta – iz jednostavnog razloga ne mogu proći pločnicima. Širina pločnika ne dozvoljava normalno kretanje invalidskim kolicima – ako je pločnik širi na njemu su lijepo parkirani automobili, a na mnogim mjestima je sam pločnik širine 1 m (primjer Zeleni val).
Zagreb se diči da je mobilni grad osim niskopodnih tramvaja i autobusa nije puno napravljen za dostupnost invalidskim kolicima. Rijetke su ustanove koje posjeduju posebnu rampu za invalidska kolica.
Zagreb je i grad mnogih udruga. Među njima ima i puno humanitarnih. Ured za udruge svaku godinu daje prostor udrugama koje se jave na natječaj. Zgodno je kako udruge zavičajnih klubova, ptica pjevica i da ih dalje ne nabrajam prije dobiju prostor nego humanitarna kojoj je prostor neophodan. U Zagrebu je prije dvije godine osnovana HU 'Mala Anja' za djecu s cerebralnom paralizom i epilepsijom. Udruga već dvije godine čeka prostor od grada i zato vrijeme je podstanar u prostorijama 'Sunca'. Dok nema vlastiti prostor ne može se natjecati za razne natječaje i isto tako ne može nigdje smjestiti potrebnu opremu kako bi djeca s cerebralnom paralizom se mogla igrati, vježbati ... Kad smo već kod udruga u Zagrebu postoji i udruga za osobe s posebnim potrebama 'Vjeverica'. Njeni članovi su zbog nedostatka gradskog novca ostala bez gimnastike i plivanja. Isto tako nema novaca da bi im se u okviru udruge uredio prostor za tjelovježbu. U isto vrijem čitamo kako je grad Zagreb poklonio novac za gradnju raznih teniskih terena u Sarajevu, Tuzli.
I onda neka mi netko ne kaže kako ne živimo u licemjernom društvu koje ujedno krši Ustav i 'Opću deklaraciju o ljudskim pravima'.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  10.5.2009. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1364 Rec:1  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Rapidno povećanja nasilja među djecom 

Tri dana zaredom skupina huligana tukla je maloljetnike u vrapčanskom pothodniku
ZAGREB 

#Tri dana zaredom skupina huligana tukla je maloljetnike u vrapčanskom pothodniku. Četvrtoga dana teško je stradao 16-godišnjak. -Policiju sam zvao i u četvrtak i u petak. Čini se da mojim pozivima nisu posvetili dovoljno pažnje-, priča jedan otac # javlja Jutarnji. Ponukan tim ali i zadnjim događajima rapidnog povećanja nasilja među djecom kod nas, postavio sam si pitanje koji je uzrok takvom destruktivnom razvoju i da li je svemu tome kriva sveopća mizerna materijalna situacija.
Ukratko, najveći porast raznih vrsta delikventnih radnji (krađe, dilanje drogama, ucjenjivanje, prostitucija itd.), počinjenih sa strane maloljetnika, je drastično povećanje tjelesnih povreda. Počinitelji su većinom mlađi od dvadeset godina i nisu članovi nekakvih čvrstih bandi ili gangova. Pri tome se tu većinom radi o ne čvrstim i slobodnim grupacijama (u formi nekakvih klika), čiji se članovi ovisno o mjestu stanovanja i pohađanja škola redovito mijenjaju. Tako barem glasi jedno istraživačko izvješće sprovedeno u gradovima po Europi. Zadnjih se je godina, kako u tom izvješću stoji, u nekim europskim zemljama broj takvih delikata gotovo udvostručio. Povećanje brutalnosti nad žrtvama sve više navodi na razmišljanje kako je taj fenomen postao opće društveni problem. Dakle, opće društveni problem ne samo u Europi nego i kod nas. Pri tome se ne bi smjelo zaboraviti i ne navesti kako prije nekoga vremena, ako bi došlo do tučnjave, je postojao nekakav kanonik (nazovimo ga „kodeks“), kojega su se gotovo svi pridržavali. Taj „kodeks“ bi stupio odmah onog istog momenta na snagu ako bi netko završio na podu, njega se više nije diralo. To je danas drukčije i očito je kako među mladima (tu se računaju i mlađe djevojke) postoji sve niža granica nasilne tolerancije, što bi trebao biti jedan jasan znak da se taj trend zaustavi, a zaustaviti ga možemo jedino izoštravanjem kaznenog prava.
To izvješće, naročito što se tiče porasta nasilja, zvuči vrlo alarmantno i ogledalo je društva u kojem živimo. Dakako je nasilje među mladima stalno bilo prisutno i pri tome možemo još uvijek donekle biti i zadovoljni što nije doseglo američke razmjere, gdje su krvavi rivaliteti među maloljetničkim bandama svakodnevica. To ipak ne znači da Hrvatska nije na jednom takvom sličnom razvojnom putu, kao i ostale europske zemlje, da postane jedno brutalno nasilničko društvo. Nažalost nam zadnji događaji daju dovoljno razloga za zabrinutost i morali bi potražiti razloge takvom destruktivnom razvoju, navesti ga kako bi mogli pravovremeno i što prije reagirati. Možda bi mogli tu jednog od glavnih krivaca i razloga i navesti. On bi onda u prvom redu bio nedostatak daljnje životne perspektive, propast dosadašnjih vrijednosti, gubitak tradicija kao i ne cenzura konzuma nasilnih video filmova i kompjuterskih igrica. Kako bi se sve to navedeno moglo i spriječiti tu bi se što hitnije trebalo potražiti zabrane i cenzure ili pak ići još i dalje i zaprijetiti uvođenjem kazneno- pravnih mjera.
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  28.9.2008. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1263 Rec:2  RB2
Izvor teksta

Kategorija: Povijest stvari  -  Više èlanaka iz kategorije :: Povijest stvari
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Našu globalno - kapitalističku neoliberalna kritična situacija 

Komunjare i Industrijska revolucija
ZAGREB 

Komunjare i Industrijska revolucija
E već mi pomalo ide na živce to etiketiranje: Komunjara, crveni, Titoist, boljševik i ostala omalovažavanja. Ta omalovažavanja i negiranje bivšeg sistema (ali samo toliko dugo dok nekome odgovara) nisu više aktualna, pa bogami prošle su skoro dvije decenije od kada su ti isti posrnuli (vidjevši?) da su bili u zabludi i da jednostranačje kao i bilo koja diktatura bez budućnosti.
Da, prošle su skoro dvije decenije od raspada totalitarnih, tzv. socijalističkih sistema i još uvijek mnogi nažalost pljuju po tim ne tako bezvrijednim idejama. Zašto ne, bezvrijednim? Jednostavno, jer se država brinula za sve i nije se, direktno ništa plaćalo. Funkcionirala je (manje – više) socijalna, ali i pravna država. Dakle, u bivšem se „socijalizmu“ nije plaćalo ama baš ništa, čak ni liječnici (danas zbog mita i korupcije bježe u susjednu nam BiH), koji su manje – više kao i medicinsko osoblje bili empatičniji i obilježavao ih je altruizam! Uz to se ne smije izostaviti činjenica kako se griješilo i da je bilo relativno loše, ali da li je danas bolje? Ne zaboravimo i nemojmo sami sebe zavaravat, sigurno nije!
Industrijalizacijom, ili kako je neki zovu „industrijskom revolucijom“ sve je i započelo. Da nije bilo nje, ne bi bilo ni tzv. kapitalizma, radničkog pokreta, imperijalizma, socijalizma, a da ne spominjemo ideje komunizama. Upravo je ta industrijalizacija kriva da su kroz stoljeća nanesene neravnopravnosti i nepravde većine u društvu i samome (socijalno ugroženoj kategoriji) osiromašenog, demagogiziranog, pokradenog i na prosjački štap dovedenog samoupravljača, pojedinca. Postavlja se pitanje gdje je, kako i pod kojim uvjetima došlo do nje? Sve započinje u Engleskoj. Povijesna istraživanja se slažu s tom tezom, ali ne i s time koji su bili njeni faktori stvaranja i od kakvog su značaja bili za njezino stvaranje. Naravno ne može se spomenuti samo jedan faktor, nego više njih. Navedimo neke:
Pod 1. ili kao prvi faktor, Engleska ima povoljne geografske, geološke i klimatske uvjete, brzi rast stanovništva, jednostavnije rečeno, ima prostor i stanovništvo.
Pod 2. privreda. U to je vrijeme Engleska imala najbolje razvijenu poljoprivredu u Europi, dovoljno kapitala i trgovinsko privrednog načina razmišljanja koji su bili fundament nove ekonomije.
Pod 3. a tu bismo se svi mogli složiti, bila je tehnika. Potaknuta tehničkim pronalascima u tkalačkoj industriji i pronalaskom parnog stroja ona bila je odlučujuća za industrijalizaciju.
Pod 4. obrazovanje, jer je samo edukacijom masa, koja se je morala tu tehniku i služiti, bilo moguće kako bi se mogla i sprovesti.
Mogli bi smo si samo danas tu tadašnju situaciju zamisliti i predočiti kako su se već u 18. st. u engleskim školama učili osnovni stručni pojmovi. U tom je smislu edukacija dala dovoljno obrazovanu (ali i kritičnu) radnu snagu bez koje inače ne bi bila u stanju konstruirati nove strojeve i njima se služiti.
Pored ovih, evo još nekih pitanja koja bi trebalo donijeti malo svijetla na ovu našu globalno - kapitalističku neoliberalnu kritičnu situaciju: Što je uvjetovalo tim gigantskim promjenama u društvu i koji je razlog bio da se krajem 18. i cjelim 19. st. (rezultat tih perioda se jasno može vidjeti u proteklom stoljeću) imali takav nevjerojatan napredak u tehnici koja je naravno sa sobom povukla lavine drugih problema, Prvi i Drugi svjetski rat, kao i jednim skoro stoljećem praćenog hladnog atomskog rata, koji danas opet zbog Gruzije prijeti da se rasplamsa.
Sve počinje, a do te spoznaje dolazi i sin tvorničara i dugogodišnji (hranitelj njega i njegove obitelji) prijatelj danas omraženog Karla Marxa, Friedrich Engels. On 1845. piše, nakon što je bio u Engleskoj, točnije u Manchesteru, kako „su se podjelom rada, korištenjem vodene snage (naročito pare) i strojne mehanizacije“ – stvorile tri gigantske poluge „s kojima industrija od sredine 18. st. radi na tome da se svijet pomakne sa svojeg mjesta.“ Engels dolazi, a kao i mnogi drugi promatrači njegovog vremena, do te spoznaje da je industrijalizacija preokrenula dotadašnje radne i životne uvjete. Mi danas znamo da su takav slični preokret morali doživjeti i naši preci u neolitiku (neolitska revolucija) kada su prije 10 000 g. od bivših nomada lovaca i skupljača postali stočari, naseljeni poljodjelci, seljaci.
Danas smo još uvijek svjedoci, spoznajemo kako je industrijalizacija još uvijek u svom procesnom toku i kako će i dalje u budućnosti djelovati na nas. Ali, po meni, ne bi trebali zaboraviti na neke činjenice u borbi za boljitak svih, zato ću pokušati ukratko nešto od toga ponoviti.
Socijalizam kao ideologija nastaje u 19. st. i posljedica je Industrijske revolucije u čijem se razvoju paralelno stvarao radnički pokret. Problem životnih uvjeta, naročito siromašnih beskućnika i često na rubu životnog egzistencijskog minimuma radnika nadničara, trebao se popravit i gradio je srž „socijalnog pitanja“ koje je, ovisno od političkog mjesta događanja, davao različita rješenja. Rješavajući prijedlozi dolazili su i s konzervativne i s liberalne strane: iz katoličke i protestantske crkve, od poduzetnika ali naročito od radnika samih. Njihovi zastupnici i različiti teoretičari polažu kamen temeljac novog političkog učenja socijalizma koji od sredine 19. st. pa do kraja 20. st. je jedna od vodećih duhovno-političkih strujanja u Europi. Slično liberalizmu i konzervatizmu i socijalizam obuhvaćaju mnoga strujanja. Pod njega spada široki spektar ljevičarskog liberalizma, pa sve do radikalnog komunizma. Primjeri za to su socijalna demokracija, koja je željela i želi, korak po korak promijeniti društvo; švedski socijalizam, koji ponajprije naglašava materijalnu jednakost svih; engleski socijalizam Labour stranke, koji se oslanja na sindikate i želi podržaviti ključne industrije; socijalizam romanskih zemalja, koji djeluje prema van i često je radikalan u svojim akcijama; razne forme afričkog socijalizma, s ciljem – željom - podvrgavanja ekonomije vodstvu strogog državnog aparata. No, svima njima ostaje zajednički cilj za poboljšanje položaja radnika kako bi se postojeće ekonomske, socijalne i političke strukture mogle promijeniti iz njihove osnove, bilo to reformama ili revolucijskim akcijama.
Pod pojmom socijalizma ubrajali su se i komunistički pokreti koji su, u usporedbi s gore navedenim, bili (i jesu) antiliberalni i antidemokratski. A zašto? Jer su za cilj imali, a kojega su poneki i ostvarili, vladavinu jedne stranke s jednim jedinim ciljem, naime rigorozna nacionalizacija privrede. Dosadašnja je praksa komunističkih režima pokazala, mjerene na svojstvenim zahtjevima, kako nisu bili u stanju povoljno riješiti ekonomske probleme i iz temelja popraviti položaj radnika. A što su učinili? Pa upravo suprotno od toga: ukinuli su liberalna ljudska prava. Fundamentalne ideje socijalističkog pokreta obilježavane su, već u 19. st., pojmovima jednakosti, solidarnosti, slobode i vjere u napredak. Ako liberalizam najbolje karakterizira i simbolizira pojam slobode, onda za socijalizam vrijedi jednakost i solidarnost.
Ovo što sam naveo može se prikazati kao pokušaj prikazivanja faktora industrijalizacije u Engleskoj. Što ju je stavilo u pokret i kakve su njene posljedice od njenih samih početaka pa sve do danas, gdje je puno toga „dobrog“ nažalost nestalo u zaboravu.




***************
Tekst iz kategorije: Povijest stvari,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  22.9.2008. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1258 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kultura  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kultura
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Gradska knjižnica 

Skromna proslava 100 godišnjice Gradske knjižnice
ZAGREB 

Skromna proslava 100 godišnjice Gradske knjižnice.
Daleke 1907.godine Družba Braće Hrvatskog Zmaja su osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej. Ovih dana te tri kulturne ustanove slave 100-godišnjicu. Sto godina, cijelo jedno stoljeće je puno u postojanju neke kulturne ustanove. Gradska knjižnica u Zagrebu s ponosom nosi naziv jedne od najstarijih knjižnica na ovim prostorima. Osnovana je bogatim fondovima članova Družbe. Od tih fondova malo je ostalo, a i ono malo što je ostalo se dalje upropaštava neadekvatnom brigom. Dostignuća tehnologije, pogotovo ona koja se tiču zaštite knjižne i neknjižne građe kao da su zaobišla knjižnicu i ona se je našla u jednom bezvremenskom prostoru. Među knjižnim fondom Gradske knjižnice nalazili su se i nalaze vrijedne knjige i novine, među njima su jedini primjerci , odnosno bilo je, koje je ima samo Gradska knjižnica u Zagreb, nema ih ni NSK ni Arhiv. Nažalost dobra dio tih primjerka je uništen i dalje se uništava jer jednostavno nisu adekvatno zaštićeni, niti su prenijeti na druge medije. Tako bezbrižno možete podcrtavati i trgati novine iz kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nebrigom se uništavaju pisani dokumenti iz dijela povijesti Zagreba i Hrvatske. Žalosno je što ni članovi današnje Družbe Braće Hrvatskog Zmaja nemaju sluha za probleme koji su sve očitiji u Gradskoj knjižnici. Oni su se udaljili od one Družbe koju su 16. studenoga 1905. Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji sa željom da ovoj kulturnoj udruzi, koja djeluje na osnovi hrvatskoga prijateljstva i bratstva, glavna briga bude njegovanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. 


***************
Tekst iz kategorije: Kultura,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  6.12.2007. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1170 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Banana država  -  Više èlanaka iz kategorije :: Banana država
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Teorija urote u borbi za gradjevinsko zemljiste 

Walpurga donosi teoriju urote
ZAGREB 

Danas piromani prolaze prakticno bez posljedica.
WALPURGA donosi moguci primjer teorije urote gradjevinskog lobija i piromana.
NE VJERUJEMO U MOGUCI SCENARIJ POTPLACIVANJA PIROMANA
no svejedno prenosimo izvorni tekst postavljajuci ga kao mogucu hipotezu, iz jednog razloga / PRENAMJENA ZAMLJISTA ODLUCUJE O SUDBINAMA LJUDI - da li ce moci zivjeti i prezivjeti!
Prenosimo originalan tekst pod naslovom "Hrvatska gori kako bi se cementiralo" ********
******************
Hrvatska gori kako bi se cementiralo



Hrvatska je ovoga ljeta gorjela, ako što gori svake godine. Veliki požari su nemilice uništavali stare borove šume, maslinike, makiju i zeleni zaštićeni pojas su pretvarali u zgarište. Dok se je prijašnjih godina govorilo kako je većina požara slučajna, kako su samo neki podmetnuti, ove godine su vatrogasci i policajci na obali počeli otvoren govoriti o podmetnutim požarima, o tome kako su piromani viđeni prilikom paljenja. Neke su piromane lovili, neke su zatvorili na kratko vrijeme, neke samo novčano kaznili, a neke pustili zbog nedostatka dokaza, iako su viđeni kako iz čamca raketama pale šumu. Piroman koji je požarom uništio i dio Nacionalnog parka Paklenice je proglašen psiholabilnom osobom koja se je naljutila na jedna grm i zapalila ga. Interesantno je da su se požari i ove i prošlih godina, odvijali u zelenoj i poljoprivrednoj zoni gdje je Zakon zabranjena bilo kakva prenamjena tog terena u građevinsku zonu. Teren koji je pretvoren u paljevinu lako je pretvoriti u građevinsku zonu.

Građevinsko-poduzetničkom lobiju za oko je pala gradnja u zelenim i poljoprivrednim zonama na cijelom teritoriju Hrvatske. Na nekim mjestima su uz pomoć lokalnih i političkih moćnika uspjeli zonu u kojoj je zabranjena svaka gradnja pretvoriti u građevinsku zonu, dok na nekim im mjestima to nije uspjelo. Potplaćeni piromani su im dobro došli. Možda sve to ne bi bilo ni sumnjivo da sami vatrogasci nisu rekli kako je čudno da u isto vrijeme bukne požar na nekoliko mjesta. Ako se nekoga piromana uhvati osude ga na novčanu kaznu od 10.000 kn koji poduzetničko-građevinski lobi lako plati. Moglo bi se postaviti pitanje odakle prvobitni kapital nekim građevinsko-poduzetnički pripadnicima novac za gradnju kad su prije domovinskog rata bili obični službenici u državnim firmama? Kako su se neki naglo obogatili tijekom i poslije Domovinsko rata u privatizaciji koja se je provađala nije ni čudo što svoje vlastite interese imaju ispred interesa naroda hrvatske. Žalosno je što uživaju političku zaštitu.

 


***************
Tekst iz kategorije: Banana država,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.8.2007. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1082 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Mišljenja  -  Više èlanaka iz kategorije :: Mišljenja
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Kako držati raju pokornom 

Zašto su u povijesti nastajale seljaćke bune
ZAGREB 

Nekada, kada je narod bio gladan, a vlast ga je tlaćila dizao je seljačku bunu. Danas nema seljaćkih buna. Nekad je vlast uzimala hranu jer je hrana bila primarni proizvod. Danas vlast ne uzima hranu jer ju je lako proizvesti. Danas vlast ne drži narod u zatvorima radi neplaćanja poreza. Danas vlast ne daje narodu posao. Danas vlast ne uzima narodu kruh. Danas vlas ne daje narodu kruh. Danas vlasti nije potreban narod jer može živjeti od državnih kredita. Danas je vlast takova da se ne mora bojati seljačkih buna. Danas je vlast takva da može sebi kupiti kranu. Danas je vlast takva kakva je bila u doba seljačkih buna.
Kruha, kruha gospodaru..... jer 300.000 ima nezaposlenih.... a vlast i dalje misli da zaslužuje svoj kruh.....
 


***************
Tekst iz kategorije: Mišljenja,  autor teksta: Mad Man,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.5.2007. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#1065 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Potcjenjivanje stubova drustva 

Koliko platis toliko dobijes
ZAGREB 

"........Prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata u neto plaće liječnika ulaze uvjeti rada, godine staža, vjernost službi i liječnička odgovornost. Tako liječnik stažist ima plaću tri 3.915 kuna, specijalist s pet godina radnog staža 7.500 kuna, s 25 godina - 8.000, a specijalist s 40 godina radnog staža 8.800 kuna, javlja HTV. Naravno, radi se o liječnicima koji rade samo na jednom radnom mjestu, ne objavljuju knjige, ne rade istovremeno na fakultetima, i slično..."
Nevjerojatan podatak procitan na webu
.. zar zemlja moze ovako ici naprijed? 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Hr, nov.,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  1.9.2006. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#867 Rec:7  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Prosjek plaća 

Koliko zarađuju Hrvati?
ZAGREB 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2006.
iznosila je 4 405 kuna.
********* Uh... zbilja smo Europa...******
Sirotinaj u vlastitoj kući.... Idemo prodavati nekretnine , to se još jedino isplati...
******* 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  3.5.2006. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#791 Rec:8  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Socijalizam - Negativno  -  Više èlanaka iz kategorije :: Socijalizam - Negativno
Više èlanaka iz iste grupe...Bolje nekad ili danas - Kada se bolje živjelo 

Često se postavlja pitanje....
ZAGREB 

Često čujemo pitanje: Kada se bolje živjelo, nekad ili danas... Mi smo danas slušali o tome kako je postojjao određen period kada je vasnik automobila morao stajati jedan dan u tjednu. Npr utorkom su mogli voziti automobili koji su imali zadnji broj na registracijskoj tablici parni a četvrtkom su mogli voziti samo neparni.... ovo zvuči prilčno nevjerojatno .. no i ovakav problem se vjerojatno rješavao na način da su imučniji kupili dva automobila....
Do genijalnog autora ove genijalne ideje genijalnog rješenja problema nestašice goriva nismo uspjeli doći....

 


***************
Tekst iz kategorije: Socijalizam - Negativno,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.1.2006. 
Tema :: Bolje nekad ili danas  ID#627 Rec:9  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine