Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (17) Svi tekstovi...

Kategorija: Mišljenja  -  Više èlanaka iz kategorije :: Mišljenja
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Što je taj neoliberalizam i što nam on donosi 

Bogaćenje na račun drugih je i vlastito osiromašenje
ZAGREB 

Kako bi mogli stati na kaj svim tim negativnostima, nedaćama i destruktivnim svagdašnjicama nego jednim pokušajem analiziranja postojećeg stanja potragom za krivcem. Odgovor bi glasio, već otrcana fraza globalizacije i s njome povezani neoliberalizam.
Što je taj neoliberalizam i što nam on donosi? Polazeći od filozofskog učenja o liberalizmu (Locke, Hume) koje je naglašavalo značenje individue u društvu i samim time naglašavao prirodnu-pravnu jednakost svih ljudi je danas na drugoj strani sam pojam neoliberalizma realitet neoliberalnog društva, koji nije ništa drugo nego borbena konkurencija, uništavanje solidarnosti i solidarnih ovisnosti. On stvara jedan nemilosrdni pritisak učinka koji krade vrijeme obiteljima i toliko im potrebnu pauzu. Trijumf je snažnih privilegiranih koji ne trebaju solidarnost i zajednicu a koja je toliko neophodna jednom humanom društvu. Da bi se došlo do ikakvog rješenja i izlaza za postojeću nam ne baš zavidnu situaciju potrebne su nam tri mogućnosti ili šanse koje se nalaze na političkom nivou:
1. Proširenje učestvovanja građana u direktnoj demokraciji, dakle donošenje odluka na svim političkim razinama;
2. ponovno uspostavljanje istinskog sindikalnog načina razmišljanja i
3. jačanje i izgradnja komunalne samouprave.
Nažalost može se konstatirati kako je trenutna realnost za korištenje navedene šanse još uvijek daleko udaljena. Praksa nam pokazuje kako svaki pokušaj omogućivanja proširenja direktne demokracije se masovno ne koči, ne dozvoljava. A zašto? Pa upravo zbog toga što političko ekonomski sistem osjeća svaku formu građanskog udjela kao prijetnju za svoje toliko lukrativne poslove i tronove.
Uvijek se moramo vraćati na isto, a i vrapci na granama o tome već dugo vremena pjevaju, kako moramo učiti iz povijesnih procesa, a on bi glasio: dok god se široke narodne mase ne budu identificirale s idejom države i s jednim već postojećim vrijednosnim sistemom, ne postoji nikakva šansa povijesnog preživljavanja, dapače. Što bi to značilo? To bi unaprijed uvjetovalo da se unutar nekog društva koncentracija moći i proces feudalizacije moraju u najmanju ruku djelomično slomiti. Obnavljanje vrijednosnog identiteta je povezano s tim gdje je potreban politički – moralni zahtjev, naravno ako bi se htjela izbjeći propast. Za nas ljude (za većinu) je zajednica vrlo važna, no taj raspušteni kapitalizam je jednostavno uništava. Pod pritiskom tržišta – što znači stalni porast zahtjeva, bez pauze, ubrzanost i prisile mora biti uvijek po želji i raspolaganju poslodavca gdje sve više ljudi gubi sposobnost življenje u zajednici. Za one koje tržište više ne može iskoristiti, njih je zajednica prisiljena odbaciti. To su kao i uvijek napuštene i same starije osobe (ako nije u pitanju talijanska penzija), zapuštena djeca (premali, i ako uopće dječji dohodak) i omalovažavani nezaposleni koji to najbolje osjećaju. Prava je ironija da baš u Velikoj Britaniji, u najvećoj mjeri devastiranoj i napuštenoj zemlji Europe se upravo pojam „civilnog društva“ tako često koristi.
Znate kako Mandić u svojoj „Porodici bistrih potoka“ na to rečeno gleda? On kaže da „vidjeti napredak u provaliji vlastite ambicije nije nikakvo bogaćenje.“ Po njemu je danas drugo ime za kapital agresija i da nije problem ni u kapitalu niti u ideji, već u njihovim nasilnim djelovanjima. Takvo nasilno djelovanje će nas uskoro sve zajedno, bogate i siromašne, dovesti do gušenja, jer ćemo morati svi i dalje živjeti u zraku bez kisika, zagađenoj vodi, cjelokupno zagađenoj prirodi i nedostatku ljubavi. A onda nam više neće moći pomoći ni zadovoljiti zahtjeve ni umjetno dizajnirane droge ni razno razni stereoidi. Dalje Mandić navodi kako već imamo i depresije kao nagradu za usmrćivanje prirode. Nije potrebno postavljati pitanja zbog čega, jer ne vodeći brigu o njoj ubijamo i sami sebe. -Zaboravljeni su mravi, skakavci, gljive, trave, rakovi... a u političkom i kulturološkom smislu: proganjani su počeli da proganjaju manje od sebe. Zaboravilo se da je malo veliko i da su sitna bića i pojave od ogromnog značaja. Bogaćenje na račun drugih je i vlastito osiromašenje.
 


***************
Tekst iz kategorije: Mišljenja,  autor teksta: Miro,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.9.2008. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#1251 Rec:1  RB45645
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Atlantic grupa 

ZAPOČELA TRGOVINA DIONICAMA ATLANTIC GRUPE
ZAGREB 

Nakon nedavno provedene javne ponude dionica Atlantic Grupe ,čime je njezin temeljni kapital povećan za 15 milijuna i 300 tisuća kuna,dionice Atlantic Grupe izlaze na službeno tržište Zagrebačke burze. 935 kuna po dionici Atlantic Grupe je bila cijena u javnoj
ponudi, a upisano je gotovo 383 tisuće redovnih dionica tvrtke u javnoj ponudi, te ptibližno toliko
dionica prijašnjeg dioničara Svetozara Tedeschija.
(Tekst od 19.11.2007) 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Mara A T,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  19.11.2007. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#1134 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Ode Dukat u francusku 

Dukat
ZAGREB 

Vijest za gospodarstvo
ZSE: Luka Rajić više nije dioničar Dukata
Nakon otpuštanja 91,49% temeljnog kapitala Dukata, Luka Rajić više neće biti dioničar te kompanije, stoji u obavijesti odvjetničkog ureda Madirazza koji zastupa Rajića, objavljene na ZSE-u. Rajić je otpustio 2.744.769 dionica Dukata koje su mu davale isto toliko glasova na glavnoj skupštini. U obavijesti se podsjeća se kako je Luka Rajić 21. ožujka sklopio Ugovor o prijenosu dionica s društvom B.S.A. International iz Belgije koja je tvrtka kćer grupacije Lactalis...  


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  1.4.2007. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#1055 Rec:3  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Reakcije i komentari na prodaju DUKATA 

Osvrt na prodaju Dukata
ZAGREB 

UNICEF kao osnivač prodanih firmi u Hrvatskoj
Na stranicama 'Jutarnjeg lista' se može pročitati kako je prije 55 godina, 1952. godine, novcem UNICEF-a osnovan Dukat. Organizacija UN za pomoć djeci pokrenula je mljekaru 'Dukat'. Unicef je donirao kompletnu opremu za tvornicu i obučio radnike, a država je za uzvrat dio proizvoda trebala besplatno dijeliti djeci u školama i domovima. UNICEF je također financirao osnivanje mljekara u Rijeci i Splitu te pokretanje dijela Plive.

Prehrambena tvornica utemeljena međunarodnim humanitarnim donacijama nekoliko desetljeća poslije pretvara se u dobrotvornu ustanovu za neke pripadnike vladajuće stranke.

U medijima se također može pročitati informacija kako je dosadašnjeg vlasnika 'Dukata' iscrpila borba s trgovcima i njihovim previsokim rabatima, koji su usporavali širenje mljekarske industrije. Vlada je kroz potporu i poticaje mljekarskoj industriji donekle sudjelovala u njenom razvoju.

'Lactalis' je kupnjom 'Dukata' dobio i njegovo tržište. Sličan slučaj je bio s prodajom 'Tesle' 'Ericssonu'.

Hrvatska vlada zamjera Rajiću što je prodao 'strateški važnu firmu 'Dukat. Samo se zaboravlja da je ta ista i slična Vlada prodala strancima gotovo sve što se je u Hrvatskoj moglo prodati: komunikacije (HT), Plivu, Inu, banke, hotele, zemljišta, i sve je to zamotano u celofan kao prodor stranog kapitala u Hrvatsku. Svi ovi dosadašnji potezi Vlade pokazuju kako je mnogima Hrvatskoj tržišna ekonomija i sloboda privatnog vlasništva samo deklarativno opredjeljenje. Hrvatske se pretvara u raj za strane i domaće kapitaliste, ali isto tako i pakao za radnike, penzionere, invalide, nezaposlene.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  28.3.2007. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#1054 Rec:4  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Kritike, kritike, samo kritike 

Ponovo nam piše Walpurga
ZAGREB 

HT odnosno T-Com i Ina idu u daljnju privatizaciju (čitaj rasprodaju).da bi se napunila državna blagajna iz koje idu plaće zaposlenima u javnim i državnim službama, penzije, socijalna davanja i vraćanje dijela duga jednom dijelu umirovljenika. Da bi namakla dovoljno novaca Vlada je posegnula i za porezima na dobit i na taj način otvorila kutiju za cijeli niz poskupljenja. Na taj potez ju natjerao porast državnog proračuna Prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, svota iz državne blagajne koja je namijenjena podupiranju funkcioniranja parlamentarnih stranka određuje se na temelju iznosa iz proračuna, drugim riječima kako državni proračun raste tako raste i novčani iznos za stranke. Računa se kako će ove godine svaki saborski zastupnik porezne obveznike stajati oko 60.000 kuna više nego lani, a za financiranje parlamentarnih stranaka u 2007. godini će se izdvojiti oko devet milijuna kuna više nego 2006, odnosno55,5 milijuna kuna. Stoga nije čudo što političke stranke i nezavisni saborski zastupnici bez ikakvih problema izglasavaju veći proračun u Saboru. Uz razne povlastice koje imaju kao zastupnici to znači i veće zastupničke plaće. Pri tom se nikad nitko od njih nije upitao dokle će ići mužnja krave koja se ne hrani. Jer država u kojoj privreda stagnira, gdje se minimalno ulaže u bilo kakvu proizvodnju, a sve počiva na uvozu, takva država se postepeno pretvara u koloniju. 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  11.1.2007. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#962 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Prenosimo intervju  

Zanimljiv intervju
ZAGREB 

INTERVJU S STRANICA http://www.biznis.ba/
*****
"...Grof Eltz Vukovarski u intervju govori o svojim prvim poslovnim koracima i razvoju poslova u Hrvatskoj. Grof Georg Eltz Vukovarski, sin grofa Jakoba Eltza i nasljednik obiteljske imovine u Hrvatskoj, ...

... koju su komunisti konfiscirali 1945. godine, suvlasnik je Valamar Grupe koja upravlja s deset posto kategoriziranih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj (23 hotela, osam apartmanskih naselja i devet kampova). Iako je vlasnik 6,8 posto Valamar Grupe i posjeda u Austriji, Georg Eltz ne smatra se bogatim Hrvatom.

- Za mene su bogatstvo mir, sretna obitelj, dobri prijatelji, zdravlje i kultura. Istina je da dobar život košta, ali najvažnije stvari ne možete kupiti novcem - kaže Georg Eltz.

• Nakon smrti oca Jakoba, osim obiteljskih poslova, naslijedili ste i imovinu u Hrvatskoj. Je li vam vraćena imovina koju su oduzele komunističke vlasti i ako jest, što vam je sve vraćeno?

- Obiteljski posao u inozemstvu naslijedio je moj najstariji brat dr. Karl Eltz, a ja sam naslijedio samo zahtjev za povrat imovine u Hrvatskoj, koja je 1945. konfiscirana. Proces povratka imovine pokrenuli smo 1997. godine i nedavno je Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa, nakon što je predmet tri godine stajao u ladici, ustvrdila kako nema dovoljno dokaza da je moj otac, pokojni Jakob Eltz Vukovarski, Hrvat. Sad se pitam: tko je onda bio u Hrvatskom saboru dva mandata? Moja je obitelj živjela u Hrvatskoj više od 250 godina i Hrvatska je moja domovina i domovina mojih predaka. Domovina mi je i Europa, živio sam u nekoliko europskih zemalja, a Hrvatsku vidim kao integralni dio Europe.

• Koji su događaji ključni za trasiranje vaše poslovne karijere?

- Završio sam fakultet veoma rano i dovoljno dobro. Bio sam najbolji apsolvent generacije na glasovitom fakultetu St. Gallen u Švicarskoj. Kako u tom trenutku nisam znao čime bih se konkretno bavio, ostao sam na fakultetu na kojemu sam radio godinama. Kada sam uvidio da znanstveni život nije moja budućnost, imao sam 30 godina i tada sam se počeo baviti privredom. Istodobno sam shvatio da ne vidim poslovnu karijeru u Njemačkoj jer se već u to vrijeme loše razvijala. Godine 1986. odselio sam se u Švicarsku gdje sam vrlo brzo izgradio karijeru i 2000. postao najmlađi član Uprave jedne od najvećih švicarskih tvrtki. U međuvremenu sam preuzeo odgovornost za dio poslova u Sjevernoj Americi i posao mi se veoma sviđao, a radili smo u 40-ak zemalja.

• Koji su pravi razlozi vašeg dolaska ili, ako vam je draže, povratka u Hrvatsku?

- Kad sam u Sjevernoj Americi čitao što se događa u Europi, prvo o padu Željezne zavjese, a zatim i Domovinskom ratu, tijekom kojega je moj otac Jakob bio u Vukovaru, odlučio sam da se kao mladi predstavnik svoje obitelji vratim u domovinu mojih predaka i zamijenim oca u pomaganju Hrvatskoj. To je za mene bilo važnije nego biti jedan od menadžera nekog koncerna. Vratio sam se 1994. godine, a kako nisam znao ni riječ jezika, počeo sam učiti hrvatski jezik, povijest i kulturu. Vratio sam se unatoč tome što sam tada imao vrhunski posao u Upravi svjetske tvrtke, živio u jednom od najljepših svjetskih gradova, u Vancouveru u Kanadi, i imao odličnu plaću. Sve sam napustio da bih se vratio ovamo gdje nisam imao ništa.

"Vozim polovni Audi 6"

Georg Eltz, unatoč tome što je za hrvatske prilike iznimno bogat, ne vozi skupe automobile poput tipičnih hrvatskih bogataša.

- U Hrvatskoj nemam vlastiti automobil, zajedno s ostalim menadžerima koristim službeni automobil tvrtke. U Austriji vozim Audi A6 star šest godina - kaže Eltz. Njegovi hobiji su kultura (glazba, slikarstvo, film...) i lov. - Skoro cijeli život bavim se lovom, u Hrvatskoj za lov ima prekrasnih mogućnosti. Nažalost, nemam toliko vremena da bih ih iskoristio.


• Kako ste i kada donijeli odluku o tome čime ćete se baviti u Hrvatskoj?

- Cijeli listopad 1994. godine proveo sam putujući našom obalom, od Umaga do Lastova. U mnogim mjestima nije bilo turista, osim mene. Vidio sam kako je loše stanje u turizmu te procijenio da treba uložiti oko deset milijardi eura u infrastrukturu i same objekte. Iz međunarodne perspektive, već tada sam shvatio velik potencijal povratka Hrvatske turizmu. U proljeće 1996. osnovao sam EPIC Zagreb, i to zajedno s investicijskom tvrtkom EPIC Invest iz Beča, jednom od vodećih tvrtki za financijsko savjetovanje na području srednje i istočne Europe. Već tada sam počeo pripremati tvrtku za kuponsku privatizaciju. I u razgovorima sa Svjetskom bankom vidjeli smo da Hrvatskoj treba masovna privatizacija. Prevelik dio tvrtki i dionica ostao je pod utjecajem države i političara. Trebalo je potpuno privatizirati ekonomski sustav Hrvatske. Na kraju smo dobili jak politički zakon u kuponskoj privatizaciji, koji je povezao ekonomski posao masovne privatizacije sa socijalnim problemima stradalnika Domovinskog rata. Gotovo smo odustali jer nismo vjerovali u logičku povezanost politike, gospodarstva i socijale, ali na kraju smo ipak krenuli u posao. Imali smo dobre pripreme i bili daleko najuspješniji fond.

Godine 2000. od Kaptol banke otkupili smo i SN fond. Uspjeli smo povezati investicije oba fonda i povećati inicijalnu vrijednost dionica više od deset puta. To smatram velikim uspjehom. Uvijek smo našim dioničarima savjetovali da dionice ne prodaju, nego da budu strpljivi jer moramo još izgraditi svoj posao. Velik je dio dioničara to i vjerovao. Danas u Valamaru vidimo uspjeh naše strategije.

• Zašto ste se u Hrvatskoj odlučili baviti baš hotelijerstvom?

- Kad sam utemeljio i izgradio Dom fond, morali smo preuzeti portfelj od 380 paketa uglavnom nevrijednih dionica tvrtki koje su bile nesolventne. Već smo tada odlučili pokušati konsolidirati tvrtke koje su imale šanse da se izvuku iz nesolventnosti i prežive. Moja obveza bila je strateški izabrati pravi sektor i izabrali smo turizam. Vidjeli smo da Hrvatska ima velike mogućnosti i šanse u obnovi i repozicioniranju svog turizma. Vidjeli smo da u našim destinacijama možemo ponuditi nešto novo. Ako imate staru tvornicu željeza, veoma je teško u njoj ponuditi nešto novo. No, ako idete izgraditi nešto potpuno novo, to je onda izazov i odgovor na vaše pitanje.

• Je li hotelijerstvo unosan biznis u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj to još nije unosan posao, ali na dobrom je putu da postane. Svake je godine situacija sve bolja i privatne hotelijerske hrvatske turističke tvrtke danas su uglavnom solventne, ali to još ne važi za državne. Da bi tvrtka postala solventna, najvažnije je odabrati kvalitetan menadžment i konstantno ulagati u podizanje kvalitete usluga.

• Može se čuti da kao vlasnik ili suvlasnik kontrolirate najmanje deset posto kategoriziranih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj?

- Osobno kontroliram samo svoje radno mjesto. U grupaciji Valamar je 25.000 dioničara. Veći dioničari financijski su investitori iz inozemstva i mnogo hrvatskih investitora, njih više od 20.000 sudionika kuponske privatizacije. Zajedno dioničari Valamar Grupe i ostalih tvrtki naše grupacije posjeduju oko deset posto hrvatskih kategoriziranih smještajnih kapaciteta.

• Koji su sve hoteli, hotelska naselja i kampovi u vlasništvu društava i poduzeća koje vi kontrolirate? Kolika je procijenjena vrijednost vaših udjela u tim holdinzima, grupacijama i poduzećima? Može li se reći da ste jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj?

- Grupaciju Valamar čine renomirane hrvatske turističke kompanije: Riviera holding d.d. iz Poreča, Rabac d.d. iz Rapca, Zlatni otok d.d. iz Krka, Dubrovnik - Babin kuk d.d. iz Dubrovnika i Puntižela d.d. iz Pule te tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta d.o.o., Valamar turistički projekti d.o.o. i Dom holding d.d. Valamar hoteli i ljetovališta d.o.o. vodeća su hrvatska tvrtka za upravljanje turističkim kapacitetima koji se nalaze u vlasništvu navedenih hotelskih društava i upravlja s 40 objekata na jadranskoj obali, odnosno s 23 hotela, osam apartmanskih naselja i devet kampova. To je trenutačno najveći turistički portfelj pod jedinstvenim upravljanjem u Hrvatskoj. Osobno sam uložio u dionice naše tvrtke i indirektno sam vlasnik oko 6,8 posto dionica Valamar Grupe. Nekoliko je tisuća ljudi u Hrvatskoj koji su bogatiji od mene. Moja uloga u Hrvatskoj nije uloga tajkuna, nego profesionalnog menadžera.
Nedavno je Vlada utvrdila da nema dovoljno dokaza da je moj otac Jakob bio Hrvat i da nema povrata imovine. Sad se pitam tko je onda bio u Hrvatskom saboru dva mandata?


• Rekli ste da je vaš brat Karl naslijedio obiteljske poslove u Austriji. Imate li vi kakvu imovinu u Austriji i ulažete li u neke druge poslove, osim turizma?

- Vlasnik sam obiteljskoga šumarskog gospodarstva u Štajerskoj, u Austriji, što sam naslijedio od majke. Osobno već godinama ulažem i u neke financijske i high tech tvrtke.


• Kako se u Hrvatsku može dovesti najprobraniju svjetsku klijentelu koja će trošiti novac, a ne samo sa skupih jahti gledati obalu i primorske gradove?

- Ta klijentela već dolazi u Hrvatsku. Nije toliko važno što se oni samo dive našoj prekrasnoj obali sa svojih luksuznih jahti dokle god su neki od njih, tzv. opinion leaderi, entuzijastični ambasadori hrvatskog turizma. Grupe koje su nama važne stižu automobilima ili niskotarifnim letovima, a ne privatnim jahtama ili avionima. Naravno, moramo mnogo raditi na tome da stranci uopće doznaju za Hrvatsku, a zatim i na imidžu Hrvatske kao poželjne turističke destinacije.

U Njemačkoj primjerice, koja je naše najvažnije tržište, samo tri posto ljudi uopće razmišlja o odmoru u Hrvatskoj, a od toga jedan posto čine naši ljudi koji žive u toj zemlji. Dakle, 98 posto svih ljudi na nama najvažnijem tržištu uopće ne razmišlja o Hrvatskoj kad planira odmor. Da povećamo naš potencijal na njemačkom tržištu samo dva posto, povećali bismo udjel njemačkih turista barem 20 posto. Naravno, treba razvijati i nova tržišta koja, uglavnom, vidimo u srednjoj Europi. Ipak, Hrvatska je europska hit-destinacija koja ima dvije glavne prednosti: prirodni potencijal i povezanost. To moramo iskoristiti.

• Što smatrate svojim najvećim poslovnim uspjehom u Hrvatskoj?

- Spas naših turističkih tvrtki iz nesolventnosti. Međutim, tu je i velik uspjeh na tržištu kapitala ovih poduzeća koja sam vodio na burzi. Tijekom sedam godina podigli smo vrijednost tih dionica od 700 do 2500 posto. To smatram izvanrednim uspjehom ne samo prema hrvatskim, nego i međunarodnim standardima.

• Što bi trebalo učiniti da poduzetništvo u Hrvatskoj bude u punom zamahu?

- Najvažnije je da funkcionira pravna država. Ako vam trebaju političke veze da možete sigurno ulagati u definiranim rokovima, onda neće dovoljno rasti hrvatsko gospodarstvo. Zbog neučinkovitog sustava gospodarski je rast u Hrvatskoj znatno sporiji nego u nekim susjednim zemljama u srednjoj Europi. U trenutku kada počne funkcionirati pravni sustav, gospodarstvo može slobodno operirati u definiranom okviru. Tada imate bazu za pravi rast gospodarstva.

• Je li nedovoljan gospodarski rast rezultat antipoduzetničke klime u Hrvatskoj?

- Spori gospodarski rast u Hrvatskoj nije pitanje klime, nego sustava. Još nemamo dovoljno dobar sustav koji funkcionira. Ljudi su u Hrvatskoj, nažalost, 50 godina učili da pravo nije važno, da je važna politika.

DATUM ORIGINALNOG DOKUMENTA JE 16.12.2006.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Izvor BiznisBA,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.12.2006. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#917 Rec:6  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Privatizacija - Pošteni modeli  -  Više èlanaka iz kategorije :: Privatizacija - Pošteni modeli
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Odgovornost za poslvne poteze... 

Reklame vezane uz privatizaciju INA-e
ZAGREB 

U tijeku je IPO za prodaju dionica INA-e. Intenzivne su reklame gdje se hrvatske gradjane "NAVODI" na kupovinu dionica. Tko pruzima na sebe odgovornost ako nešto loše krene? Velika je odgovornost da se obećanje uspješnog poslovanja INA-e održi i u budućnosti!
Tekst je napisan dana 15.11.2006. 


***************
Tekst iz kategorije: Privatizacija - Pošteni modeli,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.11.2006. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#899 Rec:7  RB1
Izvor teksta

Kategorija: Banke  -  Više èlanaka iz kategorije :: Banke
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Razmišljanja Walpurge 

Banke u hrvatskoj
ZAGREB 

Napomena:
U 'Bajci o hrvatskoj privatizaciji' kao izvori podataka poslužili su : Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Globus, Nacional, Privredni vjesnik, Banka. Svi podaci se mogu provjeriti u navedenim tiskovinama.
Banke - dio prvi

U hrvatskim konzularnim predstavništvima u inozemstvu su se reklamirale hrvatske banke. Vlasnici i direktori su se po novinama fotografirali u društvu visokih državnih dužnosnika. Hrati vani i u domovini su, vjerujući da iza banaka stoji hrvatska država, iz domoljublja ulagali svoju ušteđevinu u njih. Nisu znali da su banke jedan od glavnih oslonaca stvaranja novog bogatstava tijekom privatizacije. Čitav je bankarski sistem bio podešen bogaćenju vladajuće stranke i njenih pojedinaca, a ne usmjeravanju štednje građana u razvoj. Čim je privatizacija počela, podobni su pronašli novac za otkup poduzeća na jedinom mjestu gdje ga je bilo. U bankama. To se isprva zvalo "menadžerskim kreditima", iako ih nisu dobivali menadžeri, već stranački miljenici. Novopečeni bankari su svojim rođacima i bliskim prijateljima otvarali poduzeća kojima su davali obilate kredite, bez namjere da ih ikada vrate. Osim njih, zanimljivo je bilo zaviriti u spisak kredita koje je jedna od danas propalih banaka odobravala političarima (i oporbenim i onima iz vladajuće stranke), kojekakvim javnim ličnostima, pa čak i pjevačicama lakih nota. U igri su oni isti tajkuni, koji su u međuvremenu shvatili da lakog kruha nema ni u proizvodnji, ni u (legalnoj) trgovini. Kao nekada na tvornice i lance trgovina, sada su navalili na banke. Problem je jedino, što njihov način poslovanja, po stranačkoj, rođačkoj, zavičajnoj i mafijaškoj pripadnosti, uništava sve čega se dotakne. Zato se banke pod njihovom kontrolom, mogu sanirati samo ulijevanjem ogromnih iznosa budžetskog novca Poslije su metode izvlačenja tuđeg novca iz banaka usavršene, a nakon sanacije osiromašenih banaka ulijevanjem državnog kapitala, došle su i one na red za privatizaciju. Potom su uslijedila “pranja glave” štedišama, pa su se dovodili kojekakvi “strateški ulagači” iz inozemstva, koji su hrvatskoj javnosti na tiskovnim konferencijama držali predavanja u smislu kako više od svega žele uložiti svoj novac u Hrvatsku, jer ona toliko obećava. Kad su novinari kasnije provjeravali koliko teže tvrtke koje dotični predstavljaju, obično se ispostavilo da se radilo o sumnjivim tvrtkicama s kojima u ozbiljnom poslovnom svijetu nitko ni kavu ne bi popio.

 


***************
Tekst iz kategorije: Banke,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  4.11.2006. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#896 Rec:8  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Kud tone ovaj brod 

Kada radnik traži poništenje kriminalizacijske privatizacije
ZAGREB 

Nedavno se je u dnevnom tisku moglo pročitati kako je Uprava TDR-a odlučila isplatiti otpremninu 30-ci radnika zagrebačkog pogon, koji su odbili preseljenje u novu tvornicu Kanafanar, odbili prihvatiti ponuđene im otpremnine, ostali boraviti u TDZ-u i automatski dobili otkaz ugovara o radu i protiv njih je pokrenut postupak za smetanje posjeda. Otpremninu koju im sada nudi Uprava TDR-a otpušteni radnici će dobiti ako zadovolje nekoliko uvjeta koje pred njih postavila Uprava TDR-a. Pravo na isplatu otpremnine će dobiti ako se u roku od 30 dana očituju da su svojim radnjama i aktivnostima sudjelovali u nezakonitom oduzimanu zagrebačkog pogona, ometali pristup skladištu u Resniku i ispričaju za nanesenu štetu koju su nanijeli TDR-u i drugim radnicima. Također se moraju ograditi od radnji i aktivnosti Novog sindikata i Hrvatske udruge sindikata, moraju izjaviti trajno odustajanje od vođenja bilo kakvog postupka protiv TDR-a, Tvornice duhana Zagreb ili bilo koje članice Adris grupe.

Grijeh tih radnika, koji se sada trebaju ispričati, sastojao u tome što su zajedno s Novim sindikatom tražili preispitivanje, odnosno poništenje privatizacije Tvornice duhana Zagreb. Pozivali su se na nalaze Državnog ureda za reviziju, koji je utvrdio da pretvorba i privatizacije TDZ nisu u potpunosti obavljene sa zakonom. Također se je ustanovilo da način na koji je zagrebačka banka –Zaba stekla prvih 19,32 posto dionica nije u skladu sa zakonom. Radilo se je o potraživanju od 12,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka koje je banka pretvorila u dionice uz odobrenje Fonda za privatizaciju. Također je Zagrebačka je banka nakon pretvorbe nastavila otkupljivati dionice od malih dioničara i povećavati svoj udio te je 1998. godine prodala većinski paket TDR-u.



Očito je da se TDR , a i neki političari, boje spora koji su pokrenuli 30-ak radnika TDZ-a i Novi sindikat i sad se putem otpremnina pokušavaju radnicima zatvoriti usta. Isto se tako postavlja pitanje zašto je vlast dozvolila pljačkanje i kršenje zakona o pretvorbi i privatizaciji, kao i zašto je omogućila zastarijevanje pljačke? Pljačkom putem pretvorbe i privatizacije su se pojedinci basnoslovno obogatili, dok je stotinu i stotinu tisuća radnika, radno sposobnih ljudi, završilo na burzi. Dobar dio njih se je zaposlio na crno i dobivaju za 12-tni rad nekakvu crkavicu. To sve doprinosi uništavanju države i njene privrede.

 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  31.8.2006. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#864 Rec:9  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politics and Croatia - War Privatisation  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politics and Croatia - War Privatisation
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Article is about Liburnia hotels and president Views and coments by us! 

War privatisation
ZAGREB 

We are taking text published by HINA (ZAGREB, 12. kolovoza 2005. (Hina)) - on their web site:
President of Republic of Croatia says that State Property should not be for sale!
State Property should be only for RENT.
This is also stated for State Company Sales.
We jsut see one point. Republic of Croatai was selling its property DURING THE WAR IN CROATIA, and now 10 years later this is not of interest for the Republic of Croatia.
Wejsut wonder how people fell , who lost their jobs during War Privatisation.
Our view is that such War Privatisation is actually a criminal act and lot of hard evidence is publicly available on that issues...even today president of Republic of Croatia says that "It was criminal activites related for such model of privatisation, but everthing was according to the LAW!
Here is original text by president where presiden talk about his view that State Property sales should be stoped and be replaced with RENT concept.
In this article president did not mention what he used to say..."... criminal privatisation..."



ZAGREB, 12. kolovoza 2005. (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u petak "kako bi bilo prikladnije da se, umjesto prodaje, državna imovina daje na koncesiju".#

Moje je čvrsto uvjerenje da je prevelika pogreška napravljena prodajom državne imovine jer mislim da na to nemamo pravo. Zalagat ću se da se zabrani prodaja državne imovine, da se zabrani prodaja poduzeća. Može se samo davati na koncesiju, izjavio je predsjednik Mesić za Hrvatski radio.

"Mislim da se i s Liburnijom to moglo riješiti na taj način", rekao je Mesić.

Predsjednik se zauzeo za najstrožu regulativu. Nema prodaje niti gradske, niti županijske, niti državne imovine, postoji samo koncesija tako da zaštitimo naše potomke od nas samih, rekao je predsjednik Mesić za Hrvatski radio.

Vodstvo Grada Opatije najavilo je da će o problemu prodaje Liburnia Riviera Hotela d.d. (LRH) razgovarati s predsjednikom Mesićem.

Oko 200 osoba sudjelovalo je u četvrtak na prosvjedu u Opatiji na kojem je iskazano neslaganje s odlukom o predaji 84,58 posto dionica Liburnia Riviera Hotela d.d. (LRH) dvama holdinzima. Odlukom Vlade i Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) državni dug prema DOM holdingu i SN holdingu namirit će se s vlasničkim udjelom HFP-a u LRH-ima. S dionicama LRH-a koje posjeduju otprije, dva holdinga imat će ukupno 92,73 posto dionica LRH-a.

O predaji većinskog paketa dionica Dom hodlingu i SN holdingu ovih se dana negativno očitovalo više stranaka, Primorsko-goranska županijska uprava i opatijska gradska uprava. Opatijsko Gradsko vijeće jučer je na izvanrednoj sjednici donijelo Deklaraciju kojom od Vlade zahtijeva da hitno povuče odluku o nagodbi i predaji većinskog paketa dionica LRH holdinzima Dom i SN.

Vlast u Opatiji obnaša koalicija u kojoj su Nezavisna lista Amira Muzura-HDZ-HSU.

(Hina)


12.08.2005. 15:00 sati

 


***************
Tekst iz kategorije: Politics and Croatia - War Privatisation ,  autor teksta: Como Seso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  15.8.2005. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#505 Rec:10  RB17
Izvor teksta
Page 1 of 2: 1 2 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 17
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine