Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (6) Svi tekstovi...

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi -  

Zagrebačka 'Arena' i invalidi
ZAGREB 

Nažalost i pokraj raznih zakona u kojima se štite prava invalida ona se i dalje krše na svakom koraku.
Na nedavnom koncertu u Zagrebačkoj 'Areni' je došlo do grubog kršenja ljudskih prava invalida. Zagrebačka 'Arena' se može pohvaliti kako se je prilikom njene gradnje mislilo i na invalide. Ima prilaznu rampu ima i lože za invalide. 100 postotnom invalidu u kolicima je skoro bio onemogućeni pristup u 'Arenu' i uživanje u koncertu. Kako nije riješen problem parkiranja oko Arene' tako se nije moglo ni parkirati na mjestu koje bi trebalo biti predviđeno za invalide. Pristupna rampa je bila zaleđena. Postoji lift u koji smiju ući važni gosti. Zahvaljujući upornosti pratilje 100 postotnog invalida Zagrebački gradonačelnik je dozvolio da uđu u lift.
Cijeli ovaj događaj ostavlja gorak okus u ustima. Ispada da su invalidi građani nižeg reda jer se ne smiju voziti liftom koji je namijenjen za važne goste. Naravno svu krivnju su pobrali zaštitari koji su se držali uputa kojih su dobili. Lift je za važne goste, nije za obične građane, a invalidi neka se snađu kako će ući u 'Arenu'.
To me jako podsjeća ne jednu scenu iz serije 'Kućanice' u kojoj Gaby, jedna od kućanica, uvjerava invalida u kolicima kako je njoj u peticama teže hodati nekoliko metara a njemu u kolicima to nije problem. Nažalost dobar dio ljudi u Hrvatskoj misli kao Gaby i ne misli kako su invalidi isto ljudi i da imaju ljudska prava. 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  20.1.2009. 
Tema :: Dupli standardi  ID#1351 Rec:1  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi -  

HRVATSKA BLOGERSKA ORGANIZACIJA - PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
ZAGREB 

Zagreb, 19. prosinca 2008.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Hrvatska blogerska organizacija izražava zabrinutost zbog slučajeva ugrožavanja slobode misli i govora na internetu, kojima smo svjedoci proteklih tjedana.

1. Slučaj Damira Fintića (portal vukovarac.net)

U priopćenju od 17. listopada 2008., Hrvatska blogerska organizacija iznijela je podatke o sustavnom, bjesomučnom i obijesnom progonu, kojem je izložen naš kolega Damir Fintić, pokretač portala vukovarac.net, od strane bračnog para Vladimira i Dragice Štengl. Koristeći usluge uglednog i skupog odvjetničkog ureda, u kojem radi i njihov sin, Pokrenuli su čak šest sudskih tužbi. Smatramo da su u tijeku procesa povrijeđena temeljna ljudska i građanska prava i slobode Damira Fintića, te je ugroženo ustavno načelo slobode govora. Sudovi su primjenjivali zakon neujednačeno i nekonzistentno, što je omogućilo da supružnici Štengl koriste utjecaj koji kao lokalni politički moćnici bez sumnje imaju, da zlorabe pravosuđe te guše javnu kritiku i slobodu govora u gradu Vukovaru i u Republici Hrvatskoj.
U posljednja dva mjeseca došlo je do određenog napretka u postupanju sudova u zaštiti osnovnih prava građanina Damira Fintića, ali supružnici Štengl i dalje nemilosrdno koriste sve pravne smicalice.
Od siječnja ove godine, suprotno važećem zakonu, na osnovu dva rješenja o ovrsi Damiru Fintiću se oduzima cjelokupna plaća, te u cjelosti svi ostali prihodi. Tako on za osnovno preživljavanje ovisi o pomoći obitelji i prijatelja.
Županijski je sud nedavno zaključio da je ova odluka Neodrživa, te je naložio općinskome sudu u Vukovaru da se Fintićevi bankovni računi odblokiraju i da se skidati može samo samo jedna trećina plaće. Štenglovi su međutim uložili zahtijev za reviziju, pa odluka nije stupila na snagu. Građanin Republike Hrvatske Damir Fintiću, u 21. stoljeću, iako radi, ostaje bez prihoda za život u faktičkom dužničkom ropstvu! To ja apsurdno i neodrživo.
Molimo sve medije da objave slijedeći javni poziv:

Hrvatska Blogerska Organizacija otvorila je račun na koji možete uplatiti svoju donaciju solidarnosti za Damira Fintića i portal vukovarac.net.
Broj računa: 24070001500314167 OTP Banka
Svrha uplate: donacija za Damira Fintića, Vukovar
Primatelj: HBO
Svojom donacijom pomoći ćete Damiru Fintiću da podmiri iznos dosuđene odštete bračnom paru Štengl (70.000 kuna do sada) i da osigura pravnu pomoć za nastavak postupka na višim sudskim instancama (Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava).
Apeliramo na sve građane Republike Hrvatske da pokažu solidarnost prema progonjenome, te pomoć za zaštitu osnovnih ljudskih prava, što nam je svima u interesu.
HBO vam zahvaljuje na potpori!
Facebook grupa Blogerska solidarnost
http://www.facebook.com/group.php?gid=28199384436

"Vukovarac.Net je web stranica pokrenuta 2002. godine s osnovnom željom uspostavljanja ratom pokidanih veza među Vukovarcima diljem svijeta te informiranja putem postavljenih kategorija s izrazitim naglaskom na interaktivnost među posjetiteljima metodama slobodnog pristupa bez registracije. Vukovarac.Net je stranica Vukovaraca i svih prijatelja toga grada širom svijeta. Na programiranju, oblikovanju, dizajniranju te postavljanju sadržaja na stranici Vukovarac.Net rade zainteresirani ljudi dobre volje bez novčane naknade."
(preuzeto s: http://www.vukovarac.net/uvjeti.php)

2. „Slučaj facebook" i tužbe protiv novinara

Istraživački novinar i nezavisni bloger Željko Peratović (http://peratovic.blog.hr) konstantno je zbog svojeg pisanja izložen prijetnjama, o čemu je i Hrvatsko novinarsko društvo izvijestilo u tzv. "Bijeloj knjizi". Policija i DORH do danas nisu izvjestili Peratovića o tome što su poduzeli i da li je nešto otkriveno o pošiljatelju prijetećih poruka, od kojih citiramo jednu, poslanu nakon napada na novinara Dušana Miljuša: "Trebalo mu je rascopati glavu popola i prosuti mu mozak po ulici i onda krenuti redom po svim novinarima, a prvo tebe Peratovicu." Po informaciji dobivenoj od blog.hr još 4. prosinca, IP adrese s koje su stigle prijetnje dostavljene su policiji.
Željko Peratović je bio izložen problematičnim postupcima u istrazi zbog navodnog odavanja vojne tajne, koja je protiv njega bila pokrenuta, o čemu su mediji prošle godine opsežno izvještavali (pretražen je stan i zaplijenjena tri računala, te nisu bila vraćena mjesecima). Tri kaznene prijave protiv njega, temeljem predistrage koju su kod Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića pokrenuli inicirali sadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i sadašnji šef SOA-e Josip Buljević, još uvijek, nakon godinu dana, "vise u zraku".
Sada je ministar Tomislav Karamarko podnio optužni prijedlog protiv slobodnih novinara Željka Peratovića i Domagoja Margetića "za širenje lažnog i uznemirujućeg sadržaja". Ne ulazeći u detalje sudskog postupka, HBO izražava zabrinutost zbog načina, na koji je ministar najavio tužbe (ne navodeći imena), u intervjuu jednim dnevnim novinama (Večernji list, 13. prosinca).
Tomislav Karamarko komentirao je "slučaj facebook", gdje je policija privela Nikšu Klečaka, pokretača facebook grupe "Kladim se da ću prikupiti 5000 Hrvata koji ne vole Ivu Sanadera". Smatramo očitim da se u slučaju fotomontaže s nacističkim oznakama radi o satiri; na internetu se može naći desetine sličnih, npr. i sa Hillary Clinton. Nema nikakve potrebe da se zbog toga ljudima upada u stan i privodi ih. Autori takvih montaža očito ne šalju pozitivnu poruku o nacizmu; upravo suprotno! A ta montaža uopće i nije bila objavljena na Klečakovoj grupi, nego već tri i pol godine postoji na internetu, što je pomoću googlea lako ustanoviti za nekoliko minuta.
Smatramo vrlo uznemirujućim slijedeće riječi ministra unutrašnjih poslova: "Zalagat ćemo se za donošenja zakona koji će biti precizniji, dati jasniji okvir i olakšati nam postupanje. (...) No, doista smo u sivoj zoni kada je riječ o internetu." S obzirom na kontekst u kojem su date, uzevši u obzir i druge znake panike koje su predstavnici vlasti pokazali u odnosu na internet, blogove i facebook (prosvjed "Stegnite vi svoj remen, bando lopovska!" 5. prosinca), smatramo da se radi o pokušaju zastrašivanja svih građana, koji koriste internet kao sredstvo priopćavanja.

3. Zaključak: Ne dozvolimo, da u Hrvatskoj uskrsne avet verbalnog delikta!

Smatramo da se u slučajevima sudskih progona Damira Fintića, Željka Peratovića i Domagoja Margetića radi o metodi kršenja prava na slobodu  mišljenja i govora, poznatoj po engleskoj kratici SLAPP (http://en.wikipedia.org/wiki/SLAPP), u prijevodu na hrvatski: STUPAG - Strateška tužba protiv aktivizma građana.
A Strategic Lawsuit Against Public Participation ("SLAPP") is a lawsuit or a threat of lawsuit that is intended to intimidate and silence critics by burdening them with the cost of a legal defense until they abandon their criticism or opposition. Winning the lawsuit is not necessarily the intent of the person filing the SLAPP. The plaintiff's goals are accomplished if the defendant succumbs to fear, intimidation, mounting legal costs or simple exhaustion and abandons the criticism. A SLAPP may also intimidate others from participating in the debate.
Hrvatska blogerska organizacija brani i branit će, za blogere, druge korisnike interneta i sve građane, načelo koje je sadašnji predsjednik Sabora RH 1980-ih godina, kao odvjetnik u bivšoj Jugoslaviji, izrazio riječima: "Sloboda i pravo izražavanja mišljenja su vrijednost urođena čovjeku, vrijednost koja ga čini čovjekom." Zato su danas zaštićeni hrvatskim Ustavom i zakonima, kao i međunarodnim dokumentima koje je Republika Hrvatska ratificirala. Ne smijemo dozvoliti da godine 2008. u samostalnoj Hrvatskoj uskrsava avet "delikta mišljenja"!

Za HBO:
dr. sc. Zvonimir Vanjak, predsjednik Mob: 091/542-71-31
Zoran Oštrić, tajnik HBO,  mob: 091/29-12-535
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  19.12.2008. 
Tema :: Dupli standardi  ID#1342 Rec:2  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi -  

OPĆA POVELJA O DUŽNOSTIMA ČOVJEKA
ZAGREB 

Preambula

Pošto su priznavanje dostojanstva koje pripada svim članovima ljudske porodice, priznavanje jednakih i urođenih prava za sve osnova slobode, pravednosti i mira u svijetu, te uključuju dužnosti ili odgovornosti,pošto ekskluzivno postojanje prava na konflikt ima za posljedicu razdvajanja i neprekidne svađe i pošto zapostavljanje dužnosti čovjeka može voditi do bezakonja i kaosa, pošto vladavina prava i unapređivanje ljudskih prava ovisi od spremnosti svakog
muškarca i žene da budu pravedni, pošto globalni problemi zahtijevaju globalna rješenja, što se, opet, može postići samo kroz ideje, vrijednosti i norme koje uživaju poštovanje svih kultura i društavapošto svi ljudi imaju odgovornost, da kako na licu mjesta, tako i u globalu unapređuju bolji društveni poredak, i to kako najbolje znaju, što je cilj koji ne može biti postignut samo putem zakona, propisa i konvencijapošto se ljudska stremljenja ka napretku i poboljšanju mogu ostvariti samo kroz sporazumne vrijednosti i mjerila koja u svako doba važe za sve ljude i institucije
Generalna Skupština Ujedinjenih Naroda usvajaovu Opću povelju o dužnostima čovjeka. Ona treba da bude zajedničko mjerilo za sve narode i nacije, s ciljem da svaka individua i svaka društvena ustanova, sukladno ovoj Povelji, doprinesu napretku zajednica i prosvjetljenju njihovih članova. Mi, narodi zemlje, ovim obnavljamo i pojačavamo već proklamirane obveze u Općoj povelji o ljudskim pravima: potpuno prihvaćanje dostojanstva svih ljudi, njihove urođene slobode i jednakosti i njihove solidarnosti. Svijest o ovim dužnostima i njihovo
prihvaćanje treba unapređivati u cijelom svijetu.

Fundamentalni principi humanosti
Član 1:
Svaka osoba, neovisno od spolne pripadnosti, etničkog porijekla, socijalnog statusa, političkog uvjerenja, jezika kojim govori, starosne dobi, nacionalnosti ili religije ima dužnost da se prema svakom čovjeku ponaša ljudski.

Član 2:
Nitko ne treba da podržava nečovječno ponašanje bilo koje vrste, naprotiv, svi ljudi imaju obvezu da se zalažu za dostojanstvo i samopoštovanje drugih ljudi.

Član 3:
Niti jedna osoba, niti jedna grupa ili organizacija, niti jedna država, vojska ili policija nisu na strani dobra ili zla, svi oni podređeni su moralnim mjerilima. Svaki čovjek ima obvezu, pod bilo kojim okolnostima, podržavati dobro i spriječiti zlo.

Član 4:
Svi ljudi, obdareni razumom i savješću, imaju obvezu u duhu
solidarnosti preuzeti odgovornost prema svima, porodicama i
zajednicama, rasama, nacijama i religijama: Ono što ne želiš da tebi drugi učine, ne čini ni ti drugima.


Nenasilje i poštivanje života
Član 5:
Svaka osoba ima dužnost da poštuje život. Nitko nema prava povrijediti,mučiti ili ubiti drugu ljudsku jedinku. Ovo ne isključuje pravo na opravdanu samoobranu od drugih individua i zajednice.

Član 6:
Konflikti između država, grupa ili individua trebaju biti riješeni bez sile. Niti jedna vlada ne smije tolerirati akte genocida ili terorizma, ili učestvovati u njima, dalje, ona ne smije zlouporabiti žene, djecu ili druge civile kao sredstvo vođenja rata.
Svaki građanin ili javni nositelj odgovornosti ima obvezu da djeluje na miran i nenasilan način.

Član 7:
Svaka osoba je neizmjerno vrijedna i mora biti zaštićena po svaku cijenu. Pored toga, zaštitu zahtijevaju i životinje i ljudski okoliš.
Svi ljudi imaju obvezu za dobrobit sadašnjih stanovnika zemlje i budućih generacija zaštititi zrak, vodu i tlo.


Pravednost i solidarnost
Član 8: Svaka osoba ima obvezu ponašati se časno i fer. Niti jedna osoba ili grupa ne treba da uzmu nešto što je u posjedu druge osobe ili grupe ili da to protiv njihove volje otuđe.

Član 9:
Svi ljudi kojima su dana potrebna sredstva, imaju obvezu učiniti ozbiljne napore za nadilazenje siromaštva, neuhranjenosti, neznanja i nejednakosti. Oni svugdje u svijetu treba da unapređuju razvoj koji će za sve ljude osigurati dostojanstvo, slobodu, sigurnost i pravednost.

Član 10:
Svi ljudi imaju obvezu marljivošću i zalaganjem razvijati svoje sposobnosti; svi trebaju imati jednake šanse za obrazovanje i smisljen rad. Svatko treba pružiti podršku onima koji je trebaju, onima kojima je nešto uskraćeno, onima koji imaju teškoće u razvoju i žrtvama diskriminacije.

Član 11:
Sva imovina i sva bogatstva moraju, suglasno s pravednošću, odgovorno biti uporabljena u cilju unapređivanja čovječanstva. Ekonomska i politička moć ne smiju se koristiti kao sredstva vladavine, nego moraju biti iskorištena u cilju stvaranja ekonomske pravednosti i socijalnog reda.


Istinitost i tolerancija
Član 12:
Svaki čovjek ima dužnost govoriti istinu i djelovati u duhu istine. Niko, pa ma koliko on bio moćan i na visokom položaju, ne smije lagati. Mora se poštovati pravo na privatnost, te na osobno i poslovno povjerenje. Nitko nije obvezan nekom drugom u bilo koje doba kazati potpunu istinu.

Član 13:
Niti jedan politički službenik, privrednik, naučnik, pisac ili umjetnik nisu oslobođeni općih etičkih mjerila, niti su ovih mjerila oslobođeni ljekari, pravnici ili drugi službenici koji imaju posebne obveze prema svojim klijentima. Drugi etički kodeksi ili etički kodeksi specifični za neke poslove moraju pratiti odrednice općih mjerila kao što su
istinitost i fair-play.

Član 14:
Sloboda medija u informiranju javnosti i kritiziranju društvenih ustanova i vladinih mjera - što je od izuzetne važnosti za jedno pravedno društvo -, mora se koristiti promišljeno i odgovorno. Sloboda medija sa sobom nosi posebnu odgovornost za sastavljanje točnih i istinitih izvješća.
Senzacionalna izvješća koja ugrožavaju ljudsku jedinku ili njeno dostojanstvo moraju se spriječiti.

Član 15:
Dok sloboda religije mora biti zagarantirana, predstavnici religija imaju posebnu obvezu, a to je da spriječe izražavanje predrasuda i diskriminirajuće radnje nad onima koji ne pripadaju istoj grupi. Oni ne treba da podstiču ili legitimiraju mržnju, fanatizam i vjerske ratove, naprotiv, treba da unapređuju toleranciju i međusobno poštovanje svih
ljudi.


Međusobno poštovanje i partnerstvo
Član 16:
vi muškarci i sve žene imaju obvezu da u svojim partnerskim odnosima jedni drugima pokažu poštovanje i razumijevanje. Nitko ne smije neku drugu osobu seksualno iskorištavati ili je učiniti ovisnom. Naprotiv, oba partnera se moraju brinuti o dobrobiti onog drugog

Član 17:
Brak - pored svih kulturnih i religioznih različitosti - iziskuje ljubav, vjernost i uzajamno davanje, i on treba da ima za cilj garanciju sigurnosti i međusobne podrške.

Član 18:
Razumno planiranje porodice je odgovornost svakog para. U odnosu između roditelja i djece treba da postoji ljubav, poštovanje, priznavanje i briga jednih za druge. Ni roditelji, niti drugi odrasli ne trebaju iskorištavati ili zlostavljati djecu.

Zaključak
Član 19:
Niti jedna odredba ove Povelje ne smije se protumačiti tako, da se u njoj pronađe pravo za državu, grupu ili pojedinca da djeluju u smislu kršenja dužnosti, prava i sloboda navedenih u ovoj i u Općoj povelji o ljudskim pravima iz 1948. godine. 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  9.12.2008. 
Tema :: Dupli standardi  ID#1334 Rec:3  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Kud plovi ovaj brod  -  Više èlanaka iz kategorije :: Kud plovi ovaj  brod
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi -  

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
ZAGREB 

10. prosinca 1948. godine je donesena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Prilikom potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika" i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. Opća deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948.

Deklaracija o ljudskim pravima je dostupna svima, ali malo ljudi zna njen sadržaj, a još manje ju je vidjelo.

Opća deklaracija o ljudskim pravima u tridesetak članaka jasnim i jednostavnim riječima govori o pravima koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu.

Pola država u svijetu još uvijek proganja i zatvara ljude zbog njihova uvjerenja, rasne pripadnosti, spola ili etničkog porijekla. Trećina vlada u svijetu muči zarobljenike.

Republika Hrvatske je jedna od potpisnika deklaracije i neke dijelove je unijela u Ustav.


OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (10.12. 1948.)

PREAMBULA
-BUDUĆI da su priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
- BUDUĆI da su nepoštivanje i preziranje prava čovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijeđali savjest čovječanstva, i budući da je stvaranje svijeta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestašice bilo proglašeno kao najviša težnja običnih ljudi,
- BUDUĆI da je bitno da prava čovjeka budu zaštićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,
- BUDUĆI da je bitno da se unapređuje razvoj prijateljskih odnosa između naroda,
- BUDUĆI da su narodi Ujedinjenih Naroda ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjekove osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena i pošto su odlučili da unapređuju društveni napredak i bolji životni standard u široj slobodi,

-BUDUĆI da su se države članice obavezale da, u suradnji s Ujedinjenim Narodima, postignu unapređenje općeg poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo održavanje,
- BUDUĆI da je zajedničko razumijevanje tih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje te obaveze.


GENERALNA SKUPŠTINA PROGLAŠAVA OVU OPĆU DEKLARACIJU O PRAVIMA ČOVJEKA

kao zajedničko mjerilo postizanja za sve narode i sve države radi toga da bi svaki organ društva, imajući Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i odgojem doprinese poštivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznavanje i održavanje, kako među narodima samih država članica, tako i među narodima onih područja koja su pod njihovom ingerencijom.

Član 1
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Član 2
Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područ ja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti.

Član 3
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Član 4
Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima.

Član 5
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.

Član 6
Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao pravno sposoban.

Član 7
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu od strane zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.

Član 8
Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu.

Član 9
Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapšenju, zatvoru ili izgonu.

Član 10
Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud radi utvrđivanja njegovih prava i obveza i bilo kakve krivične optužbe protiv njega.

Član 11
Svatko tko je optužen za krivično djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na temelju zakona krivnja ne dokaze na javnom pretresu na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju obranu. Nitko se ne smije smatrati krivim za krivično djelo na temelju bilo kakvog čina ili propušta koji nisu predstavljali krivično djelo u smislu nacionalnog ili međunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili počinjeni. Isto tako ne smije se izricati teža kazna od one koja se mogla primjeniti kada je krivično djelo počinjeno.

Član 12
Nitko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog miješ anja ili napada.

Član 13
Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granice svake države. Svatko ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju.

Član 14
Svatko ima pravo da traži i uživa utočište u drugim zemljama pred progonima. Na to se pravno ne može pozivati u slučaju progona koji su zaista izazvani nepolitičkim zločinima ili djelima protivnim ciljevima i načelima Ujedinjenih Naroda

Član 15
Svatko ima pravo na državljanstvo. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.

Član 16
Punoljetni muškarci i žene bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak. Obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države.

Član 17
Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.

Član 18
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili vjerovanje učenjem, vršenjem, obredima i održavanjem.

Član 19
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg mišljenja, a isto tako i traženje, primanje i saopćavanje obavještenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20
Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Nitko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.

Član 21
Svatko ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji. Volja naroda treba da bude osnova vladavine vlasti; ta volja treba da se izražava u povremenim i istinskim izborima, koji treba da se provode općim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupcima slobodnog glasanja.

Član 22
Svako, kao član društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje ličnosti putem državne pomoći i međunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23
Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad. Svatko tko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeku dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite. Svatko ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.

Član 24
Svatko ima pravo na odmor i dokolicu uključujući razumno ograničenje radnih sati i periodične plaćene praznike.

Član 25
Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.

Član 26
Svatko ima pravo na naobrazbu. Naobrazba treba biti besplatna, bar u osnovnim i nižim stupnjevima. Osnovno obrazovanje treba biti obvezno. Tehnička i stručna naobrazba treba biti općenito pristupačna, a i više obrazovanje treba takođe da bude svima pristupačno na temelju sposobnosti. Obrazovanje treba da bude usmjereno na puni razvitak ljudske ličnosti i na ućvršćavanje poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i vjerskim skupinama, i treba da unapređuje djelatnost Ujedinjenih Naroda na održavanju mira. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu.

Član 27
Svatko ima pravo da slobodno sudjeluje u kulturnom životu zajednice, da uživa u umjetnosti i da učestvuje u znanstvenom napretku i u njegovim koristima. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji mu kao autoru pripadaju od od ma kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela.

Član 28
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode izložene u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvarene.

Član 29
Svatko ima obveze prema zajednici iz koje je jedino moguće slobodno i puno razvijanje njegove ličnosti. U vršenju svojih prava i sloboda svatko treba da bude podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom isključivo u cilju osiguranja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahtjeva morala, javnog poretka i općeg blagostanja u demokratskom društvu. Ta prava i slobode ni u kojem slučaju se ne mogu primjenjivati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih Naroda.

Član 30
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao pravo ma koje države, skupine ili osobe da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti ili da vrši bilo kakvu djelatnost usmjerenu na uništavanje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda.


"U političkom rječniku pojam 'ljudska prava' označava cjelokupnost prava na slobodu koja pojedinac može zahtijevati na temelju svog postojanja kao čovjeka i koja mu zajednica mora pravno jamčiti iz etičkih razloga. U tom smislu riječ je o ‘prirodnim’, ‘nedržavnim’, ‘urođenim’ ili ‘neotuđivim’ pravima, kroz čije se poštivanje i osiguranje legitimira jedna politička zajednica (...).""
[citat iz: Bertelsmann Discovery Lexikon]

"Ljudskim pravima smatraju se zajamčena prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao čovjeka, prava koja u svakom slučaju ostaju održiva i država ih ne može ograničavati. Oznaka “urođena” i “neotuđiva” prava potiče iz vremena borbe protiv apsolutizma.
(...) Jezgri ljudskih, odnosno osnovnih, prava pripadaju dostojanstvo čovjeka, pravo na razvoj ličnosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuđivanja, sloboda mišljenja, sloboda tiska i informacija, sloboda učenja, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, jamstvo privatnog vlasništva, jamstvo prava na nasljedstvo, pravo na azil i peticiju, kao i zakonska prava poput zaštite od neopravdanog hapšenja (...)."

[citat iz: Wichard Woyke (izdavač), Mali rječnik međunarodne politike, Bonn 1994.]

"U političkom rječniku pojam 'ljudska prava' označava cjelokupnost prava na slobodu koja pojedinac može zahtijevati na temelju svog postojanja kao čovjeka i koja mu zajednica mora pravno jamčiti iz etičkih razloga. U tom smislu riječ je o ‘prirodnim’, ‘nedržavnim’, ‘urođenim’ ili ‘neotuđivim’ pravima, kroz čije se poštivanje i osiguranje legitimira jedna politička zajednica (...)."
[citat iz: Bertelsmann Discovery Lexikon]
 


***************
Tekst iz kategorije: Kud plovi ovaj brod,  autor teksta: Walpurga,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  9.12.2008. 
Tema :: Dupli standardi  ID#1333 Rec:4  RB1001
Izvor teksta

Kategorija: Korupcija u politici  -  Više èlanaka iz kategorije :: Korupcija u politici
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi - Kako se boriti s korupcijom... 

Korupcija u politici...
ZAGREB 

Politika, ah to divno zanimanje:
Za političare vrijedi vjerojatno i naše ona engleska:
"I either want less corruption, or more chance to participate in it" Ovo sve govori o dobroj volji i namjeri ljudi koji "vode" ovaj narod. Osobni probitak i smatranje da je "plaća" zasluženo zarađena za posao koji ne daje rezultata. Ali nisam ja kriv. Nisam u poziciji da bilo što promijenim a ionako sam danas do 21 sat bio na poslu! Dakle "pošteno sam zaradio" svojih desetak tisuća kuna. 


***************
Tekst iz kategorije: Korupcija u politici,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  14.10.2006. 
Tema :: Dupli standardi  ID#890 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Ljudska prava + nacionalizam  -  Više èlanaka iz kategorije :: Ljudska prava + nacionalizam
Više èlanaka iz iste grupe...Dupli standardi - Koje licimjerje 

Ne-Nacionalisti i borci za ljudska prava
ZAGREB 

Koji su to dupli standardi? Imamo situaciju da
ljudi pogibaju želeći se dokopati talijanske ili američke obale i novog života. Tope se ljudi a nitko ne reagira. To je normalno? Zemlaj se mora štiti od nekontoliranog useljavanja? Zašto? Ljudi se ne žele odreći ni mrvice svog standarda? Zašto ne dopuste ulazak ljudi u zemlju? Jer bi porezi narasli? A koliko života bi se spasilo? Da li su to dupli standardi? Ljudska prava - Da ali ne u mojoj kući! Da li je to odgovor za optužbe o nacionalizmu? Mislimo da će se i dalje ljudi topiti u želji da se prošvercaju na obalu obećane zemlje a neki će ih uporno spriječavati u tome jer to zakon tako nalaže... ali onda molimo malo lakše u optužbama drugih zemalja!

 


***************
Tekst iz kategorije: Ljudska prava + nacionalizam,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Hrvatske Novine,   od  16.1.2006. 
Tema :: Dupli standardi  ID#633 Rec:6  RB0
Izvor teksta
End of hits 
.... Nema vise tekstova!
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine