Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (17) Svi tekstovi...

Kategorija: Privatizacija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Privatizacija
Više èlanaka iz iste grupe...RIVIJERA - Nakon informacije da je Šuker zainteresiran za kupnju TC Puntižela , odmah su se javili protivnici te zamisli Pokazuju li neostvareni projekti hrvatskih sportaša da su domaća zaklinjanja u razvoj elitnog turizma tek mrtvo slovo na papiru 

PONOVO JE AKTUALNA KUPOPRODAJA PUNTIŽELE
ZAGREB 

PONOVO JE AKTUALNA KUPOPRODAJA PUNTIŽELE! Stoga smo prokopali po starim vjestima na internetu: Pronašli smo u Vjesniku u kategoriji TEME DANA petak, 9. srpnja 1999. članak pod nazivom
"Uz Ivaniševića, Rađu i Bokšića i Šuker u turističkim poslovima ostao kratkih rukava? " Autor teksta je Andrija Kačić-Karlin
*********
Nakon informacije da je naš glasoviti nogometaš Davor Šuker silno zainteresiran za kupnju Turističkog centra »Puntižela«, nedaleko od Pule, na kojem namjerava ulaganjem stvoriti elitni turistički centar za vrhunsku svjetsku klijentelu, odmah su se javili oni koji su protiv takve ideje. Zapanjujuć je, naime, stav da Šukeru ne treba dopustiti kupovinu dotičnog objekta, i to zbog toga što je sadašnji TC »Puntižela« dječje odmaralište, jedno od najvećih u Hrvatskoj.
Iako se naši čelni turističkih djelatnici nerijetko zaklinju u neminovnost razvoja elitnog turizma na jadranskoj obali, događaji kojima smo svjedoci, bjelodano opovrgavaju deklarativne najave turističkih radnika.
Šukerov primjer je najindikativniji, ali ne i jedini. Prisjetimo se Garija Kasparova, najboljega svjetskog šahista koji se godinama za svoje najvažnije šahovske mečeve pripremao na Jadranu. On je izrazio želju za kupnjom objekta na Jadranu gdje bi otvorio svoj mali pripremni centar, ali ništa nije kupio, jer je, kako je naposljetku rekao, njegova namjera »zapinjala na najnižim razinama, pa je izgubio strpljenje«.
Hrvatski tenisač Goran Ivanišević odlučio je otvoriti veliki teniski sportski centar u Duilovu, nedaleko od Splita. Još uvijek je odlučan u svojoj namjeri iako mu se na sve strane »podmeću klipovi«. Kupovinom zemljišta bivšeg vojnog objekta, Ivanišević se u prvi mah ponadao da više neće imati problema s gradnjom, no javili su se bivši vlasnici zemljišta koji su postavili nemoguće novčane zahtjeve, dobili prostor u medijima, pa je gradnja vidno usporena.
I košarkaš Dino Rađa je želio uložiti svoje novce u hrvatski turizam, a predmet njegovog interesa bio je ruinirani splitski hotel »Park«. Nekoliko mjeseci mučio se s tim projektom, a na koncu odustao zbog administrativnih teškoća. Hotel »Park« u Splitu svakim danom je sve devastiraniji, cijena mu je manja, time i mnogima pristupačnija. Krije li se možda u tom podatku odgovor?
Ništa bolje u svojoj Makarskoj nije prošao ni Alen Bokšić, hrvatski nogometaš koji je želio uložiti novce u svoj rodni kraj, zainteresirao se za hotel »Meteor«, ali od posla nije bilo ništa.
U posljednje vrijeme naš reprezentativni nogometni vratar Dražen Ladić neprestance ističe kako mu je želja otvoriti renomirani i luksuzni golf centar negdje u Hrvatskoj. Sličnu ideju spominje i naš NBA košarkaš Toni Kukoč. Sudeći prema prethodnim iskustvima, Ladić i Kukoč, kao i ostali mnogobrojni potencijalni i bogati gosti, golf rupice i palice morat će potražiti u inozemstvu, ne i u Hrvatskoj.
Vratimo se slučaju Šuker; ako bi kojim slučajem uspio ostvariti svoju namjeru, činjenica je da bi na takvoj elitnoj turističkoj destinaciji posao moglo naći i nekoliko stotina ljudi. Dakako, Pula ne bi smjela ostati ni bez dječjeg odmarališta. Od gostiju dubljeg džepa koristi bi mogla imati i ostala pulska turistička infrastruktura. Promidžbena korist od Šukerovoga elitnog turističkog objekta u Europi bila bi nemjerljiva.
Je li baš posve slučajno da nitko od nabrojanih nije mogao baš ništa kupiti. Pa, ipak je riječ o najbogatijoj strukturi ljudi, sportašima čije su zarade za nas smrtnike nedostižne.
Iskustvo pokazuje da su »krov« ulagačkih »pothvata« hrvatskih sportaša, na žalost, tek kafići, iako su im ambicije kudikamo veće i džepovi dublji. Naime, većina naših sportaša povratnika svoje novce uložila je u omanji kafić, tek je Igor Štimac »dosegao« disco-klub.
Izgleda da zbog nedostatka stroge strategije koja bi širom otvarala vrata za turistička ulaganja, a zatvarala ista onima koji su bez pravih argumenata protiv takve vrste oživljavanja turističkoga gospodarstva, trpimo posljedice. Očito je da Hrvatska nema potpunu i zakonski reguliranu turističku strategiju razvoja jadranske obale uz pomoć domaćih i inozemnih ulaganja.
Priznaje to i direktor Hrvatske agencije za promicanje ulaganja Vanja Kalogjera i dodaje: »Iako nemamo definitivnu strategiju ulaganja, moram reći da smo i te kako svjesni da kapital ne pozna ni granice niti vjeru. Ako iza njega stoji čovjek s imenom i prezimenom, ne vidim razloga zašto nekome ne dopustiti određenu kupnju. Bio to Davor Šuker, emiratski šeik ili poslovan čovjek iz Sjedinjenih Država... Potpuno je svejedno. Znamo što hoćemo, želimo restrukturirati i privatizirati turističko gospodarstvo i Šukerova namjere se poklapaju s našim intencijama. Ne vidim razloga zašto ne bismo dopustili čovjeku ulaganje ako on ima najbolju volju za to«.
Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica ipak bi se morali preciznije odrediti o tome kakvu turističku Hrvatsku žele, a sve skupa bi trebala pomno pratiti i Hrvatska agencija za promicanje ulaganja.

Autor teksta je Andrija Kačić-Karlin

 


***************
Tekst iz kategorije: Privatizacija,  autor teksta: Como Senso,  iz medija: Vjesnik,   od  7.8.2008. 
Tema :: RIVIJERA  ID#1238 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Hrvatsko gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Hrvatsko gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...Dobit hrvatskih poduzeća - Prenosimo podatke iz Vjesnika 

Koliko je zdravo gospodarstvo
ZAGREB 

Prenosim tekst gospodina Petra Bulića
od Petka, 15. srpnja 2005.
***** ********

Dobit najvećih poduzeća porasla 25 posto
Lani je 400 najvećih po prvi puta povećalo broj zaposlenih, za 1,9 posto, u usporedbi s rastom od 5,2 posto u gospodarstvu u cjelini
ZAGREB - Na samom vrhu ljestvice najvećih hrvatskih tvrtki lani su se dogodile dvije važne promjene. Kao prvo, dok su po visini ukupnih prihoda najveća hrvatska poduzeća i dalje Ina i HEP, sa 16,55 odnosno 8,49 milijardi kuna, na trećem se mjestu umjesto T-HT-a, koji se u proteklih deset godina izmjenjivao s HEP-om, našao Konzum s ukupnim prihodom od 7,51 milijardu kuna. T-HT-ov je ukupni prihod iznosio 7,16 milijardi kuna. Konzum je ostvario najizraženiji rast ukupnog prihoda u odnosu na 2000. - prihod mu je porastao za šest milijardi kuna, što je stopa rasta od 498,5 posto. T-HT je lani po prvi puta nadmašio Inu na prvom mjestu rang-ljestvice prema visini dobiti (nakon oporezivanja), s 1,72 milijarde kuna, u usporedbi s Ininih 1,22 milijarde kuna. Na trećem je mjestu T-Mobile Hrvatska s dobiti od 853,43 milijuna kuna.
Podaci su to iz jedanaestog po redu posebnog izdanja »Rang-lista 400 najvećih« Privrednog vjesnika, objavljenog u srijedu. Rangiranje se temelji na godišnjim financijskim izvještajima iz Registra Financijske agencije.
Lani je 400 najvećih ostvarilo 24,8 posto višu dobit nakon oporezivanja, od 12,84 milijardi kuna. Konsolidirana dobit svih hrvatskih poduzeća porasla je 16 posto, na 9,76 milijuna kuna (ukupna dobit porasla je 18,1 posto, na 22,8 milijardi, a gubici 19,8 posto, na 13,04 milijardi kuna). Kroz porez na dobit 400 najvećih u proračun je uplatilo oko dvije milijarde kuna, u usporedbi sa 3,84 milijarde kuna (17,2 posto više nego lani) svih hrvatskih poduzeća.
Ukupni prihod 400 najvećih lani je porastao 8,7 posto, na 236,65 milijardi kuna, što čini 48,9 posto ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva od 484,08 milijardi kuna (9,9 posto više nego lani). Na 400 najvećih otpada 34 posto ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu - 276.073 radnika, 1,9 posto više nego 2003. Zanimljivo je da je to prvi puta otkad se objavljuje istraživanje da najveće tvrtke povećavaju broj zaposlenih, koji je 1994. iznosio 355.489 radnika, ili 44,7 posto svih zaposlenih. Pa ipak, najveća su poduzeća broj zaposlenih povećavala sporije od gospodarstva u cjelini, gdje je stopa rasta dosegla 5,2 posto.
O rastu produktivnosti rada govori i to što je 400 najvećih ostvarilo 857.186 kuna prihoda, odnosno 46.517 kuna dobiti po zaposlenom, nakon 804.172 i 38.053 kuna 2003. Gospodarstvo u cjelini je ostvarilo 596.321 kunu prihoda te 28.088 kuna dobiti po zaposlenom.
Prema vlasničkoj strukturi, među 400 najvećih najučinkovitija su ona u privatnom vlasništvu - ostvaruju 53 posto ukupnog prihoda te 58,2 posto dobiti uz 28,3 posto vrijednosti imovine i 33,9 posto zaposlenih. Poduzeća u potpunom državnom vlasništvu ostvaruju 24,4 posto prihoda i 18,7 posto dobiti uz 52,3 posto vrijednosti imovine i 36,1 posto zaposlenih. Po sektorima, među 400 najvećih dominiraju trgovačka poduzeća (36,4 posto), a slijedi prerađivačka industrija sa (29,7 posto). Međutim, kako pokazuju financijski pokazatelji i broj zaposlenih, usporen je rast trgovine na račun industrije, istaknuo je ekonomist Žarko Primorac koji je predstavio »400 najvećih«.
Daleko najveći hrvatski izvoznik je Ina, čiji je izvoz lani dosegao 4,64 milijarde kuna ili 28 posto prihoda. Zanimljivi su primjeri osječke tvrtke Benetton Croatia, koja od izvoza ostvaruje 97,9 posto prihoda, ili Atlantske plovidbe s 98,5 posto. Ukupan izvoz hrvatskih tvrtki, prema financijskim izvješćima, lani je porastao 15,1 posto na 61,75 milijardi kuna, dok je 400 najvećih izvezlo 36,18 milijardi ili 18 posto više nego lani. Hrvatske tvrtke su uvezle 95,18 milijardi kuna, 9,3 posto više nego 2003., a 400 najvećih 53,61 milijardu kuna ili 13,7 posto više. Najviše je uvezla Ina, za 9,65 milijardi kuna. Po vrijednosti imovine te kapitalu i rezervama prve su Hrvatske autoceste sa 67,24, odnosno 66,33 milijarde kuna.

 


***************
Tekst iz kategorije: Hrvatsko gospodarstvo,  autor teksta: Petar Bulić,  iz medija: Vjesnik,   od  13.1.2006. 
Tema :: Dobit hrvatskih poduzeća  ID#617 Rec:2  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Lani je 400 najvećih po prvi puta povećalo broj zaposlenih, za 1,9 posto, u usporedbi s rastom od 5,2 posto u gospodarstvu u cjelini 

Dobit najvećih poduzeća porasla 25 posto
ZAGREB 

Na samom vrhu ljestvice najvećih hrvatskih tvrtki lani su se dogodile dvije važne promjene. Kao prvo, dok su po visini ukupnih prihoda najveća hrvatska poduzeća i dalje Ina i HEP, sa 16,55 odnosno 8,49 milijardi kuna, na trećem se mjestu umjesto T-HT-a, koji se u proteklih deset godina izmjenjivao s HEP-om, našao Konzum s ukupnim prihodom od 7,51 milijardu kuna. T-HT-ov je ukupni prihod iznosio 7,16 milijardi kuna. Konzum je ostvario najizraženiji rast ukupnog prihoda u odnosu na 2000. - prihod mu je porastao za šest milijardi kuna, što je stopa rasta od 498,5 posto. T-HT je lani po prvi puta nadmašio Inu na prvom mjestu rang-ljestvice prema visini dobiti (nakon oporezivanja), s 1,72 milijarde kuna, u usporedbi s Ininih 1,22 milijarde kuna. Na trećem je mjestu T-Mobile Hrvatska s dobiti od 853,43 milijuna kuna.
Podaci su to iz jedanaestog po redu posebnog izdanja »Rang-lista 400 najvećih« Privrednog vjesnika, objavljenog u srijedu. Rangiranje se temelji na godišnjim financijskim izvještajima iz Registra Financijske agencije.
Lani je 400 najvećih ostvarilo 24,8 posto višu dobit nakon oporezivanja, od 12,84 milijardi kuna. Konsolidirana dobit svih hrvatskih poduzeća porasla je 16 posto, na 9,76 milijuna kuna (ukupna dobit porasla je 18,1 posto, na 22,8 milijardi, a gubici 19,8 posto, na 13,04 milijardi kuna). Kroz porez na dobit 400 najvećih u proračun je uplatilo oko dvije milijarde kuna, u usporedbi sa 3,84 milijarde kuna (17,2 posto više nego lani) svih hrvatskih poduzeća.
Ukupni prihod 400 najvećih lani je porastao 8,7 posto, na 236,65 milijardi kuna, što čini 48,9 posto ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva od 484,08 milijardi kuna (9,9 posto više nego lani). Na 400 najvećih otpada 34 posto ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu - 276.073 radnika, 1,9 posto više nego 2003. Zanimljivo je da je to prvi puta otkad se objavljuje istraživanje da najveće tvrtke povećavaju broj zaposlenih, koji je 1994. iznosio 355.489 radnika, ili 44,7 posto svih zaposlenih. Pa ipak, najveća su poduzeća broj zaposlenih povećavala sporije od gospodarstva u cjelini, gdje je stopa rasta dosegla 5,2 posto.
O rastu produktivnosti rada govori i to što je 400 najvećih ostvarilo 857.186 kuna prihoda, odnosno 46.517 kuna dobiti po zaposlenom, nakon 804.172 i 38.053 kuna 2003. Gospodarstvo u cjelini je ostvarilo 596.321 kunu prihoda te 28.088 kuna dobiti po zaposlenom.
Prema vlasničkoj strukturi, među 400 najvećih najučinkovitija su ona u privatnom vlasništvu - ostvaruju 53 posto ukupnog prihoda te 58,2 posto dobiti uz 28,3 posto vrijednosti imovine i 33,9 posto zaposlenih. Poduzeća u potpunom državnom vlasništvu ostvaruju 24,4 posto prihoda i 18,7 posto dobiti uz 52,3 posto vrijednosti imovine i 36,1 posto zaposlenih. Po sektorima, među 400 najvećih dominiraju trgovačka poduzeća (36,4 posto), a slijedi prerađivačka industrija sa (29,7 posto). Međutim, kako pokazuju financijski pokazatelji i broj zaposlenih, usporen je rast trgovine na račun industrije, istaknuo je ekonomist Žarko Primorac koji je predstavio »400 najvećih«.
Daleko najveći hrvatski izvoznik je Ina, čiji je izvoz lani dosegao 4,64 milijarde kuna ili 28 posto prihoda. Zanimljivi su primjeri osječke tvrtke Benetton Croatia, koja od izvoza ostvaruje 97,9 posto prihoda, ili Atlantske plovidbe s 98,5 posto. Ukupan izvoz hrvatskih tvrtki, prema financijskim izvješćima, lani je porastao 15,1 posto na 61,75 milijardi kuna, dok je 400 najvećih izvezlo 36,18 milijardi ili 18 posto više nego lani. Hrvatske tvrtke su uvezle 95,18 milijardi kuna, 9,3 posto više nego 2003., a 400 najvećih 53,61 milijardu kuna ili 13,7 posto više. Najviše je uvezla Ina, za 9,65 milijardi kuna. Po vrijednosti imovine te kapitalu i rezervama prve su Hrvatske autoceste sa 67,24, odnosno 66,33 milijarde kuna.

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Petra Bulic,  iz medija: Vjesnik,   od  16.7.2005. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#501 Rec:3  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Način usklađivanja mirovina i dalje sporan  

Umirovljenici će dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i ...
ZAGREB 

Fond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata ------------- Vlada i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) dogovorili su u četvrtak osnivanje fonda umirovljenika, koji je Vlada odmah potom potvrdila a Sabor će se o njemu izjasniti prije ljetne stanke koja nastupa u subotu.
No, HSU nije, za razliku od braniteljskih udruga, podržao Vladin prijedlog o promjeni formule usklađivanja mirovina, po kojemu će se mirovine od veljače 2006. usklađivati po tzv. švicarskoj formuli, odnosno povećavati u skladu sa srednjom vrijednosti rasta plaća i troškova života. Premijer Ivo Sanader posebno je pohvalio dogovor o fondu objasnivši da je dug umirovljenicima »trauma koja traje od 1993. a ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti uhvatiti se u koštac s njom«.
Fond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Umirovljenici mogu birati između tzv. ubrzanog obeštećenja u 2006. i 2007. i punog obeštećenja u roku osam godina. Ako se odluče za ubrzanu varijantu odriču se pola duga, a ostatak će im se isplatiti u četiri rate: prva u drugom kvartalu 2006., druga u drugoj polovici sljedeće godine, treća u prvoj a četvrta u drugoj polovici 2007. Oni koji izaberu povrat punog iznosa moraju računati s dvije godine počeka. Prva rata bit će im isplaćena u četvrtom kvartalu 2007., preostalih pet u četvrtom kvartalu svake sljedeće godine, a posljednju u 2012.
Umirovljenici su na vraćanje duga putem investicijskog fonda pristali, objasnio Silvano Hrelja (HSU), nakon što je Vlada pristala dati jamstvo da će u fondu biti dovoljno imovine da svi dobiju svoj novac.
HSU kao ni ostale umirovljeničke udruge nije podržao uvođenje švicarske formule, iako je ona trenutačno povoljnija od usklađivanja mirovina s rastom plaća, jer je dosadašnji način »na dulje staze povoljniji za umirovljenike i socijalno pravičan«, objasnio je Hrelja pa je uoči sjednice Vlade apelirao na premijer Sanadera da ne mijenja način usklađivanja.
Predstavnici braniteljskih udruga pristali su pak na švicarsku formulu jer, objasnio je predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga general Đuro Dečak, te udruge daju apsolutnu potporu Vladinoj politici, jer su spremni solidalizirati se s narodom. Dečak tvrdi kako je riječ o promilima razlike za pojedinačne mirovine, ali će to biti velika ušteda za proračun.
Prema računici Vlade, uz švicarsku formulu u ovoj bi godini izdaci za mirovine iznosili oko 27 milijadi kuna, što je oko 100 milijuna manje nego po usklađivanju s rastom plaća. Ako bi se umjesto švicarske formule zadržala dosadašnja, u razdoblju 2005.-2007. ukupni bi mirovinski izdaci bili oko 1,6 milijardi kuna veći nego po švicarskoj formuli, dok bi od 2005. do 2014. bili veći ukupno za oko 25 milijardi kuna.
Vlada se pri donošenju odluke pozvala i na europsku praksu da se mirovine uglavnom usklađuju prema kombinaciji rasta plaća i cijena ili samo cijena, dok zemlje koje mirovine usklađuju samo s plaćama (Danska, Nizozemska, Slovenije i Njemačka) zbog nepovoljnih demografskih kretanja i visokih izdataka za mirovine također preispituju takav način usklađivanja. K tome, stoji u obrazloženju odluke, Hrvatska ima izuzetno visoke izdatke za mirovine u odnosu na industrijski razvijene europske države. Lani su oni dosegnuli 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok prosjek u zemljama EU-a iznosi oko 10,4 posto.

 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Sanja Kapetanic,  iz medija: Vjesnik,   od  16.7.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#500 Rec:4  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Privatizacija  -  Više èlanaka iz kategorije :: Privatizacija
Više èlanaka iz iste grupe...PRIVATIZACIJA - Nestali su Prvomajska, RIZ, TPK, Rapid... 

Izgubljeno 117.000 radnih mjesta
ZAGREB 


Nestali su Prvomajska, RIZ, TPK, Rapid... Končar je desetkovan. Bratstvo će biti likvidirano jer vlasnik Oktal Pharma nije zainteresiran za proizvodnju. Ugasit će se i proizvodnja žarulja jer novi vlasnik TEŽ-a, Pogrebno poduzeće, zatvara pogone i dijeli otkaze



Početkom devedesetih masovna stečajna kuga poharala je metalska poduzeća, koja je na početku bila prouzročena ratom, pa gubitkom istočnih tržišta, a kasnije nečijom odlukom o potrebi »sječe komunističkih mastodonata«. Tada su nestali Prvomajska s 3500 i TPK s 2500 radnika, Rapid sa 750 radnika, RIZ s 250 radnika i mnogi drugi, a desetkovan je Končar u kojem je broj radnika s 15.000 pao na 4300.
Druga sječa metalskih tvrtki obavljena je u privatizaciji, tako da je u toj industriji ukupno izgubljeno čak 117.000 radnih mjesta, rekao je Josip Juričić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca za Grad Zagreb. Budući da je potkraj osamdesetih bilo zaposleno 182.000 metalaca, to znači da je dosad zauvijek zatvoreno dvije trećine radnih mjesta.
Radnici su najvećim dijelom završili na državnoj grbači primajući naknadu za nezaposlene, socijalnu pomoć i slično, a novopečeni se bogataši još natječu tko će više pokupovati vrijednih nekretnina koje su preostale nakon izgona proizvodnje i radnika, ističe predstavnik Sindikata metalaca.
U tom sindikatu procjenjuju da je zadnja, treća faza - »oslobađanje« metalskih poduzeća od radnika. Primjerice, uz radnike koji će pristizati na burzu, zauvijek će se ugasiti proizvodnja žarulja u Hrvatskoj.
Scenarij je uvijek isti, upozorio je Juričić i na nedavnoj konferenciji za novinare: tvrtka koja je privatizirana, ima vrijedne nekretnine, često tržišno daleko više nego što je vrijednost temeljnog kapitala ili cijene koja je plaćena. Poduzeća su uglavnom preuzeta otkupom dionica malih dioničara (koji su ih bili prisiljeni prodavati jer nisu imali čime plaćati rate), otkupom dugovanja od banaka ili drugih pravnih osoba ili je pak država dionicama platila svoje dugove. Zatim se javnosti i radnicima ponudi nekakav program restrukturiranja nakon čega slijedi uništavanje tvrtke do kraja: plaće kasne po nekoliko mjeseci, najavljuju se štrajkovi, radnicima se prijeti otkazima, rade se programi tehnološkog viška, poduzeće se nastavlja zaduživati...
Svi koji mogu odlaze i prihvaćaju ponuđene otpremnine koje su često ispod zakonskih. Na kraju, tvrtka se seli iz atraktivnog dijela grada, najčešće u drugo mjesto, a preostalim radnicima nudi se da svakodnevno putuju na posao (putni troškovi se vrlo teško naplaćuju ili uopće nisu plaćeni), ili da daju otkaz.
Kad radnici odu, vrijedne nekretnine, iako opterećene hipotekama, pogodne su za prodaju te brzu i veoma dobru zaradu.
Kao školski primjer takvog scenarija Juričić je naveo Tvornicu električnih žarulja (TEŽ) koja će, kako tvrdi, ubrzo nestati. Nekad je u njoj radilo 1350 radnika, ali je u privatizaciji taj broj pao na 350. Novi vlasnik, Pogrebno poduzeće iz Zagreba (vlasništvo Milana Lončarića i njegove supruge Zlatice), tvrdi Juričić, nastavio je s još jačim tempom gašenja proizvodnih pogona i otpuštanjem. Trenutačno u TEŽ-u radi 105 radnika, s tim da ih je 45 pod otkaznim rokom. Oni će dobiti otkaz 14. srpnja, a preostali najkasnije do kraja godine.
Isto će se, tvrde u Sindikatu, dogoditi i Bratstvu, tvornici strojeva za obradu drva. Poslije stečaja i privatizacije, broj radnika je s 450 pao na 174, a većinskog vlasnika, farmaceutsku tvrtku Oktal Pharma, ne zanima proizvodnja Bratstva.
Najavljena je likvidacija poduzeća, a vlasniku će ostati vrijedne nekretnine.
Sindikat je, inače, nakon što je 2001. donesen Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, podnio zahtjev za revizijom pretvorbe u mnogim tvrtkama. Iste godine zatražio je od Odjela za gospodarski kriminalitet Policijske uprave zagrebačke da ispita i nezakonitosti u radu članova Nadzornog odbora, koji su ujedno bili vlasnici tvrtke - obitelji Hudzet i Vukasović (kći, supruga, muž i drugi) - Ikom-kovnica d.d. Zagreb.
O nezakonitostima u privatizaciji Bratstva sindikalisti su obavijestili tada sve koji su mogli nešto učiniti, od predsjednika države, Vlade, Sabora, Državnog ureda za reviziju, Komisije za vrijednosne papire RH...
No, koliko Juričić zna, nikada se nikomu ništa nije dogodilo iako je Državni ured za reviziju utvrdio niz nepravilnosti u mnogim tvrtkama, pa tako i u Bratstvu.
I u reviziji privatizacije tvornice električnih kabela Elka (nekad je imala 1683 radnika, a sada 502) piše da privatizacijski postupci nisu u potpunosti obavljeni u skladu sa zakonom. Među ostalim, Hrvatski fond za privatizaciju kojim je potkraj devedesetih predsjedao Milan Kovač, odobrio je - što nije smio - da dio dionica Elke nezakonito dođe u ruke privatizacijskog investicijskog fonda Sunce. 


***************
Tekst iz kategorije: Privatizacija,  autor teksta: Jasminka Filipas,  iz medija: Vjesnik,   od  18.6.2005. 
Tema :: PRIVATIZACIJA  ID#489 Rec:5  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - HT i DRŽAVA 

Novi fiksni operateri bez T-HT-ove pretplate
ZAGREB 

Telefonski operateri više neće morati naplaćivati mjesečnu telefonsku pretplatu od 60 kuna (plus PDV), na što ih sadašnji zakon obvezuje, proizlazi iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.
Naime, još 2003. godine Ustavni sud je ukinuo telefonsku pretplatu. Preciznije, ukinuta je jedna odredba podzakonskog propisa zbog njene neusklađenosti sa starim Zakonom o telekomunikacijama, ali je T-HT-u ostala mogućnost naplaćivanja usluge pristupa telekomunikacijskom sustavu, koja je zapravo zamjenila telefonsku pretplatu.
Prema Vladinom prijedlogu, telefonska pretplata u Hrvatskoj, više nije obvezna, iako se ona naplaćuje u svim europskim zemljama. Tako primjerice u Njemačkoj pretplata mjesečno iznosi 13,3 eura, u Sloveniji 13,2 eura, u Mađarskoj 13,1 eura, u Poljskoj 10,7 eura, u Hrvatskoj 8,1 eura, u Slovačkoj 7,1 eura, a u Češkoj 6,7 eura.
Prema predloženim izmjenama Zakona, korisnik bi plaćao cijenu usluge koju odredi pružatelj, no cijena usluge može sadržavati jednokratnu naknadu za održavanje sustava. No, netko će i ubuduće morati snositi trošak održavanja telekomunikacijskog sustava, odnosno T-HT-ove mreže - ako se taj trošak neće pokrivati pretplatom, odnosno mjesečnom naknadom, onda će se to učiniti višim cijenama razgovora. Tako nešto u skladu je sa sadašnjim modelima naplate telefonskih usluga, u kojima za manju pretplatu plaćate više cijene razgovora, a za veću pretplatu niže cijene razgovora.
U Portusu, novom fiksnom telefonskom operateru, kažu da bi najbolje bilo da nema telefonske pretplate, odnosno da korisnici plaćaju samo potrošene telefonske impulse, prema obračunskoj jedinici od jedne sekunde.
Novi operateri, kojima je ulazak na tržište otežan, predlagali su T-HT-u da korisnici koji prijeđu novim operaterima (u drugim zemljama to je učinilo oko 20 posto postojećih telefonskih korisnika) dobivaju jedinstven telefonski račun, a da onda novi operateri T-HT-u prosljeđuju njegov iznos za telefonsku pretplatu. Međutim, T-HT je to odbio, pa će korisnici, koji prijeđu novim operaterima, u slučaju da se telefonska pretplata ne ukine (što je malo vjerojatno), dobivati dva telefonska računa - od T-HT-a za pretplatu (koja prema postojećem Zakonu o telekomunikacijama, uvijek ostaje T-HT-u), a od drugog operatera za potrošene impulse. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petković,  iz medija: Vjesnik,   od  27.4.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#460 Rec:6  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Bruxelleski diplomati smatraju da će već sredinom travnja Vijeće ministara EU-a donijeti odluku o početku pregovora s Hrvatskom 

EU-RH pregovori u travnju?
BRUXELLES 

Bruxelleski diplomati smatraju da će pregovori s Hrvatskom početi vrlo brzo, gotovo sigurno za vrijeme luksemburškog predsjedanja Europskom unijom, te se često kao rok spominju travanj ili svibanj. Oni optimističniji smatraju da će već sredinom travnja Vijeće ministara EU-a donijeti odluku o početku pregovora.
Više nitko ne inzistira na tome da odbjegli general Ante Gotovina bude u Haagu kao preduvjet pregovorima. I dalje svi jedino traže punu suradnju Hrvatske, ali ni diplomati nisu često jedinstveni u objašnjavanju ovog zahtjeva. Naglašavaju da bi Hrvatska trebala raditi kao što je radila prije avisa. Od Hrvatske se traži da odmah obavještava Haag o svim akcijama koje poduzima u rješavanju »slučaja Gotovina«, izbjegavanje svega što bi moglo izazvati nedoumice i puni angažman obavještajne zajednice. Nijedan bruxelleski diplomat ne spominje ovih dana formulaciju da vlada Ive Sanadera u potpunosti surađuje, a da obavještajna zajednica nije pod kontrolom ili da radi na svoju ruku.
Zaključak je gotovo svih u Bruxellesu da je Hrvatska prekasno pokazala jači angažman za rješavanje »slučaja Gotovina«, a još uvijek mnogi, pa čak i europarlamentarci, tvrde da vjeruju kako Hrvatska zna gdje je Gotovina. Pretpostavka je da bi pregovori sigurno počeli da su neke akcije bile provedene ranije, a da su podaci dostavljeni Haagu i Bruxellesu prije mjesec-dva.
Međutim, packa Hrvatskoj trebala bi biti jasna poruka cijeloj regiji da prema nikome neće biti popuštanja. Diplomati Danske i Švedske posebno naglašavaju da je to jedini razlog njihova tvrdog stava prema Hrvatskoj, jer bi u protivnom i druge zemlje u regiji tražile da im se progleda kroz prste.
»Hrvatska je ionako po mnogočemu primjer u regiji i zato treba dokazati da je voljna ispuniti sve što se od nje traži«, rekao nam je u petak jedan nizozemski diplomat.
U Bruxellesu smatraju da treba potvrditi i dignitet Haaškog suda, a da će inzistiranje na rješavanju Gotovinina slučaja biti važno i da se Karadžić i Mladić nađu u Haagu.
EU je pod svaku cijenu htio izbjeći veću konfrontiranost u izjašnjavanju o Hrvatskoj, pa je donesena odluka koja je trebala zadovoljiti sve.
S jedne je strane prihvaćen pregovarački okvir, što se tumači kao jasni signal da će pregovori početi, a s druge strane nije se određivao novi datum kako bi se Hrvatskoj dala mogućnost da sama inzistira na tempu. Hrvatsku diplomaciju sada čeka argumentirano obrazlaganje što se sve radi na rješavanju »slučaja Gotovina« i pokazivanje vjerodostojnosti. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Jurica Körbler,  iz medija: Vjesnik,   od  19.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#456 Rec:7  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Gospodarstvo 

Sva pitanja o Lencu - bankarska tajna
ZAGREB 

»To je poslovna tajna«, bio je jedini odgovor predsjednika Uprave Raiffeisen banke Zdenka Adrovića na tridesetak pitanja članova istražnog povjerenstva o Viktoru Lencu. Adrović smatra da se njegov i odnos bivšeg direktora riječkog brodogradilišta Damira Vrhovnika ni u čemu ne razlikuje od uobičajenog odnosa direktora banke i klijenta. Kazavši kako nikad nije bio u Vrhovnikovoj kući ili na njegovoj jahti, Adrović je isticao kako u njihovu odnosu nije bilo ničeg posebnog ni privatnog.
Pozivajući se na Zakon o bankama, prema kojem je nemoguće odati bankovnu tajnu bez pristanka klijenta ili naloga suda, predsjednik Uprave RBA odbio je odgovoriti na pitanja o kreditima koje je ta banka dodijelila Lencu, te pritom uzetim jamstvima i procjenama o likvidnosti brodogradilišta.
HDZ-ovac Branimir Glavaš, koji je Adrovićevo ponašanje »ocijenio drskim, bezobraznim i podcjenjivačkim«, odbio je njegov zahtjev da svjedoči bez nazočnosti novinara, dok je njegov stranački kolega Florijan Boras naglasio da svatko ima pravo odbiti svjedočiti sam protiv sebe.
Idući će tjedan pred povjerenstvom, na zahtjev njegova predsjednika Ante Đapića, ponovo svjedočiti Damir Vrhovnik te Tin Dolički, odvjetnik Viktora Lenca, i financijska direktorica Ankica Ercegović. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Dada Zečić,  iz medija: Vjesnik,   od  19.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#455 Rec:8  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočit će se s problemima 

Ulazak u EU Hrvatsku košta 4 milijarde kuna
ZAGREB 

Prilagodba standardima Europske unije hrvatske bi porezne obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna, upozoravaju analitičari.
»Porezne bi obveznike prilagodba mogla stajati od 2,5 do 4,3 milijarde kuna. Osim što je status kandidata, za koji se Hrvatska lani izborila, korak bliže Uniji, on nam donosi i formalnu obvezu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva propisima Unije, uz restrukturiranje gospodarstva«, ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank.
Prilagodbe standardima Unije nisu samo tehničko pitanje. U obzir treba uzeti premošćivanje pravnih i kulturoloških razlika. Stoga će se znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočiti s problemima.
Stojić smatra kako bi ulazak Hrvatske u EU neugodno mogao iznenaditi naše izvoznike. Suočavaju se sa zastarjelim proizvodnim kapacitetima, visokom cijenom rada i manjkom znanja potrebnog za nastup na svjetskom tržištu, te sve većim rezanjem državnih potpora, pa su im proizvodi nekonkurentni. A ulazak u Uniju značit će i pad carinskih barijera, što će izazvati dodatno jačanje konkurencije, napominje Stojić.
Osim za potrebe širenja tržišta, ulazak u EU Hrvatskoj će koristiti i u pogledu prihvaćanja visokih standarda, a nemale koristi naše će gospodarstvo imati i od novca iz Unijinih fondova. Analize pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo već usko vezano uz ono u Uniji, koja je naš vodeći vanjskotrgovinski partner, kao i da je visoko eurizirano. Stoga je logičan zaključak da će proces prijema Hrvatske u Uniju pozitivno utjecati na životni standard građana.
U prilog Hrvatskoj idu i povoljni makroekonomski pokazatelji, poput niske inflacije ili visoke stope gospodarskog rasta. Hrvatska već ispunjava gotovo sve kriterije iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura. Iznimka je manjak u državnoj blagajni, koji je maastrichtskim kriterijima ograničen na najviše tri posto BDP-a, a lani je u nas iznosio 4,5 posto BDP-a. »Ulazak u Uniju, posebno u Europsku monetarnu uniju, zahtijevat će ispunjavanje određenih fiskalnih kriterija. To se odnosi ponajprije na smanjenje fiskalnog deficita i ograničenje visine javnoga duga, što je već predviđeno Pretpristupnim ekonomskim programom, pa ne bi trebalo biti iznenađenja na tom planu«, komentira glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović.
Težište reformi u segmentu javnih financija bit će na reformi javne uprave i zdravstva, kao i na nastavku mirovinske reforme. Riječ je o sektorima koji gutaju golem dio državnoga proračuna, pa će njihova reforma biti nužna kako bi se fiskalni rashodi držali pod nadzorom.
Prema Stojićevu mišljenju, fiskalno stezanje prije ulaska u Uniju važno je i zbog toga jer će se državna blagajna nakon pristupanja Hrvatske Uniji suočiti s gubitkom dijela prihoda. Riječ je o dijelu prihoda od carina i PDV-a, koji će se odlijevati u zajedničku blagajnu u Bruxellesu, zbog čega bi naš proračun mogao ostati bez barem 1,9 milijardi kuna godišnje. Taj će minus Vlada, smatra Stojić, pokušati nadoknaditi povećanjem trošarina i naknada za koncesije, koje su u nas znatno manje od prosjeka Unije, kao i povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu i eventualnim izjednačavanjem te granice za žene i muškarce.
Iako naše gospodarstvo i društvo u cjelini očekuju brojne prilagodbe pravilima igre koja vrijede na jedinstvenom tržištu od 455 milijuna potrošača, riječ je o cijeni koju vrijedi platiti. To više što nema suvisle alternative ulasku u Uniju. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Adriano Milovan,  iz medija: Vjesnik,   od  19.3.2005. 
Tema :: OPĆENITO  ID#454 Rec:9  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - Konkurencija u fiksnoj telefoniji: Optima telekom najavljuje 15 posto niže cijene, a Portus (H1) od 10 do 20 posto niže cijene 

Mogućnost izbora operatera ipak snizuje cijene usluga
ZAGREB 

Postojeći nacionalni fiksni telefonski operater, prema iskustvu drugih zemalja, izgubi do 20 posto korisnika kada se na tržištu pojavi konkurencija, odnosno ukine jedan od posljednjih monopola u državi. U Hrvatskoj dozvolu za davanje javnih govornih usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, osim T-Hrvatskog telekoma, imaju i Optima telekom i Portus (H1), koji su krajem prošle godine spomenutu dozvolu platili osam milijuna kuna.
Na odluku Vijeća Agencije za telekomunikacije o zahtjevu za izdavanje dozvole čekaju Iskon Internet, Vodatel, GlobalNet, Amis telekom, Nexcom, riječka tvrtka Studio Fenice, VM Telekom iz Samobora te DCM. Zahtjev je nedavno predao i Divan, nakon što mu je 2003. oduzeta dozvola za fiksnu telefoniju. Nova cijena dozvole iznosi 20.000 kuna. Među zainteresiranima za ulazak u fiksnu telefoniju su i mobilni operateri VIPnet i Tele2.
Predsjednik Uprave Optima telekoma Roland Žuvanić kaže da će taj novi fiksni telefonski operater s komercijalnim radom početi sredinom travnja, čime će, kao prvi novi pružatelj usluga fiksne telefonije na nacionalnoj razini, po prvi puta ponuditi mogućnost odabira operatera te smanjenje troškova telekomunikacijskih usluga. Žuvanić napominje da će već pripremljene cijene i tarifne pakete objaviti krajem ožujka, kada prouče sadržaj T-HT-ovih novih korisničkih paketa s obračunskom jedinicom od jedne sekunde. U prosjeku ćemo ponuditi 15 posto niže cijene od sadašnjih na tržištu, kaže Žuvanić.
OT je do sada investirao 120 milijuna kuna, a planira uložiti još toliko, što je nekoliko puta više od drugih novih fiksnih operatera na hrvatskom tržištu. Do sada je zaposlio 80 ljudi, a do kraja godine planira otvoriti ukupno oko 300 radnih mjesta. Žuvanić ističe da je početak promotivne kampanje predviđen za početak travnja, a prvi komercijalni poziv u novoj telefonskoj mreži očekuju krajem travnja. Predsjednik Uprave Portusa (H1) Darko Parun kaže da, nakon što se novi fiksni operateri priključe na T-HT-ovu mrežu, ostaje jako malo prostora da novi operateri, bez obzira na obračunsku jedinicu od jedne sekunde, ponude uslugu telefoniranja na nacionalnoj razini jeftinije od sadašnje 23 lipe po minuti. H1 priprema tarifne modele koji će smanjiti ukupan mjesečni trošak telefoniranja od 10 do 20 posto.
Parun kaže da će sve detalje i pogodnosti za korisnike objaviti neposredno prije početka komercijalnog rada H1 mreže, koji očekuje tijekom travnja. H1 će privatnim korisnicima ponuditi usluge fiksne telefonije i pristup Internetu, a poslovnim će ponuditi dodatne naprednije usluge kao što je, primjerice, zakup opreme, čime se smanjuju ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i reduciraju mjesečni troškovi održavanja.
H1 ima 30 visokokvalificiranih zaposlenika, a do početka ljeta zaposlit će ukupno 75 ljudi. Neizravno će preko Portusa, odnosno partnera, posao naći i do 250 ljudi, kaže Parun.
Od Ministarstva mora, prometa, veza i turizma Portus traži donošenje i dodatnih pravilnika, koji će dalje liberalizirati tržište, ali i poboljšati poziciju novih operatora u izravnim pregovorima o međusobnom povezivanju. Riječ je prije svega o pravilniku o operaterima sa značajnom tržišnom snagom i pravilniku o raspetljavanju lokalne petlje.
Nexcom i Voicecom, primjerice, najavljuju uvođenje novih proizvoda na prepaid (bez telefonske pretplate) i postpaid tržištu fiksne telefonije. Domaće tržište fiksne telefonije godišnje donosi 5,3 milijarde kuna, dok prosječni telefonski račun iznosi 200 kuna. Novi telekom operateri mogu računati gotovo isključivo na postojeće fiksne korisnike T-HT-a (1.676.000 korisnika) ili 43 posto stanovništva, jer se broj fiksnih priključaka, za razliku od mobilnih (62 posto), smanjuje. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Marinko Petkovic,  iz medija: Vjesnik,   od  16.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#453 Rec:10  RB17
Izvor teksta
Page 1 of 2: 1 2 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 17
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine