Hrvatske-Novine.com · Komentari i vidjenja · Jutarnji · Vecernji · HINA · Kritike vlasti
Istra · Dalmacija · Zagreb ·
·Hrvatske novine su kritika loših stvari i događanja u današnjoj Hrvatskoj. Ukoliko želite čitati pohvale i hvalospjeve slušajte hrvatski radio i televizijske postaje u vrijeme kada političari govore o svojim uspjesima. Mi otvoreno govorimo o pljački (bez obzira ako je pokrivena odlukama sudova).
   About Us |  Info |  Kategorije |  Tekstovi |   English | Deutsche
rolex replica

Kategorije
Važne teme
Grupa Pi-5
Povijest privatizacije
Istra

 Istra na webu

   Istra vijesti na webu
 
Dalmacija
Zagreb
Turizam
Posao
  Poslovni prostor
  Dionice
  Cijene Dionica
Hrvatske-novine.com
Tekstova: (14) Svi tekstovi...

Kategorija: Pisma  -  Više èlanaka iz kategorije :: Pisma
Više èlanaka iz iste grupe...OPĆENITO - Stiglo na email .... 

Malo humora
ZAGREB 


Mnogi ljudi i dandanas kad pišu brojku 7 stavljaju crticu u njezin donji dio.Ta crtica u teoriji
ne postoji, ne moze se naći na kalkulatoru ni na tastaturi. No znate li odakle dolazi ta navika?
Ona je naime nastala jos davno, u doba kad se Mojsije popeo na planinu da bi zapisao deset
zapovijedi. I kad je došao do sedme zapovijedi, reče mu Bog: "Ne pozeli zenu bliznjega
svoga !" Nakon duga muka i tisine narod povice: Precrtaj 7...

 


***************
Tekst iz kategorije: Pisma,  autor teksta: S.P.,  iz medija: Novi list,   od  31.10.2006. 
Tema :: OPĆENITO  ID#894 Rec:1  RB0
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...Hoteli - NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI VLADA PODUZELA MJERE U BORBI PROTIV IZNAJMLJIVANJA SOBA I APARTMANA NA CRNO 

Po krevetu državi 600 kuna
ZAGREB 


U gradovima koji imaju izlaz na more iznajmljivači će plaćati najveći godišnji paušal uz koeficijent jedan, što znači 300 kuna po krevetu, izvijestio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Dodao je da će uz to plaćati i 300 kuna poreza



Oko 50 tisuća privatnih iznajmljivača soba i apartmana u Hrvatskoj ubuduće će, kao i vlasnici vikendica i nautičari u stalnom vezu, plaćati paušalne boravišne pristojbe. Privatni iznajmljivači imaju oko 340 tisuća kreveta, što je 40 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Paušal će se plaćati po svakom krevetu, a iznos će ovisiti o tome radi li se o gradu ili općini na moru ili na području od posebne državne skrbi. Predložila je to jučer Vlada šaljući u Sabor izmjene zakona o boravišnoj pristojbi.
U gradovima koji imaju izlaz na more ili onima koji imaju više od sto tisuća stanovnika iznajmljivači će plaćati najveći godišnji paušal uz koeficijent jedan, što znači 300 kuna po krevetu. Toliki će biti godišnji paušal po krevetu u, primjerice, Rijeci, Splitu ili Biogadu, izvijestio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Dodao je da će uz to plaćati i 300 kuna poreza, što je ukupno 600 kuna. Kalmeta je objasnio da bi iznajmljivači trebali ipak imati računa jer se cijena noćenja po krevetu kreće u prosjeku oko sto kuna, a kreveti su iznajmljeni i do 50 dana godišnje.


Iznajmljivačima ostaje prihod

Na područjima od posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima i na otocima iz prve skupine koeficijent će biti 0,5 što znači da će i paušal biti dvostruko manji. U svim ostalim krajevima paušal će se određivati uz koeficijent 0,75 posto što znači da će biti 225 kuna.
Na taj bi se način smatra Kalmeta riješio problem rada iznajmljivača na crno, jer od deset do 30 posto iznajmljivača ne plaća boravišnu pristojbu.
– Iznajmljivačima će i nakon plaćanja pristojbi ostati lijep prihod, a oni koji i inače uredno plaćaju pristojbe neće imati traume od stalnih inspekcija i provjera, kazao je Kalmeta. Dodao je i to da će to biti dobro i za državi i turističke zajednice jer će im osiguravati prihod.
Vlada je na neodređeno vrijeme produžila rok u kojem će područjNišta od dividendi HT-a braniteljima za prošlu godinu

Vlada je jučer kako je i najavljeno sedam posto dionica HT-a prenijela braniteljskom fondu, ali taj fond, odnosno njegovi dioničari, kako je kazao ministra financija Ivan Šuker, mogu računati samo na dividendu u budućnosti. Što se tiče dividende, na tih sedam posto za protekle godine, koju je krajem prošle godine podigla Vlada ona će čini se ostati prihod državnog proračuna, iako zakon o privatizaciji HT-a kaže da dividenda na braniteljske dionice »nije prihod državnog proračuna«.

SKALA BORAVIŠNIH PRISTOJBI

n U gradovima koji imaju izlaz na more ili imaju više od sto tisuća stanovnika koeficijent je jedan – 300 kuna po krevetu
n Na područjima od posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima i na otocima iz prve skupine koeficijent će biti 0,5 – 150 kuna
n U svim ostalim krajevima koeficijent je 0,75 posto – 225 kuna

Od deset do 30 posto iznajmljivača ne plaća boravišnu pristojbu


a od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja uživati financijske povlastice. Rok u kojem je država svoj dio poreza na dohodak i na dobit ustupala lokalnim jedinicama isticao je u srpnju ove godine, ali ga je Vlada produljila ne spominjući u zakonu kad on ponovo ističe. Premijer Ivo Sanader primijetio je da su se pojavili »neki samozvani proroci koji su hodali okolo i tvrdili da Vlada neće produžiti rokove« te zaključio kako to čine vjerojatno radi lokalnih izbora, koji će se održati za nekoliko mjeseci.


Novi zakon o sudovima

Na područjima koja uživaju povlastice živi oko 900 tisuća stanovnika, a država se provedbom nekoliko zakona odrekla oko 1,1 milijarde kuna u prošloj godini, izvijestio je ministra financija Ivan Šuker.
Novi Vladin zakon o sudovima otvara mogućnost osnivanja stalne službe suda izvan područja suda, pa se u Banskim dvorima nadaju da će to za stanovnike otoka pojeftiniti sudske troškove i učiniti sudove dostupnijim. Vlada je na potvrdu u parlament poslala Sporazum između Hrvatske i SiCG o zaštiti prava hrvatske manjine u SiCG te srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj.



Ništa od dividendi HT-a braniteljima za prošlu godinu

Vlada je jučer kako je i najavljeno sedam posto dionica HT-a prenijela braniteljskom fondu, ali taj fond, odnosno njegovi dioničari, kako je kazao ministra financija Ivan Šuker, mogu računati samo na dividendu u budućnosti. Što se tiče dividende, na tih sedam posto za protekle godine, koju je krajem prošle godine podigla Vlada ona će čini se ostati prihod državnog proračuna, iako zakon o privatizaciji HT-a kaže da dividenda na braniteljske dionice »nije prihod državnog proračuna«.

SKALA BORAVIŠNIH PRISTOJBI

n U gradovima koji imaju izlaz na more ili imaju više od sto tisuća stanovnika koeficijent je jedan – 300 kuna po krevetu
n Na područjima od posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima i na otocima iz prve skupine koeficijent će biti 0,5 – 150 kuna
n U svim ostalim krajevima koeficijent je 0,75 posto – 225 kuna

Od deset do 30 posto iznajmljivača ne plaća boravišnu pristojbu  


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Jagoda MARIĆ,  iz medija: Novi list,   od  13.3.2005. 
Tema :: Hoteli  ID#452 Rec:2  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Turizam  -  Više èlanaka iz kategorije :: Turizam
Više èlanaka iz iste grupe...ARENATURIST - Po broju turista ovo je ljetovalište trenutno na trećem mjestu u županiji, a jedino privatni iznajmljivači bilježe pad prometa od zabrinjavajućih deset posto 

OVOGODIŠNJA ODLIČNA POSEZONA U RAPCU
RABAC 

Podatak da oko devet posto od ukupno 25 tisuća turista trenutačno boravi na području labinske Turističke zajednice, čime se Rabac po broju turista popeo na treće mjesto na istarskoj obali, sam po sebi vrlo je zanimljiv. Pogotovo jer se takvo što u predsezoni i posezoni ponavlja drugu godinu zaredom, dok je u ljetnim mjesecima taj udio u raspodjeli turističkog kolača Istre gotovo upola niži. Činjenica je da je udio kampova u Rapcu osjetno manji nego u drugim mjestima u korist hotela, pa njihovo zatvaranje ne utječe na drastični pad broja noćenja. Slično je i s privatnim smještajem, jer je Rabac ipak malo mjesto s oko 1500 stanovnika, bez za privatni smještaj atraktivnog neposrednog zaleđa. Ipak, presudni pomak dogodio se tek prodajom dotad neatraktivnih i slabo održavanih hotela Rapca d.d. talijanskom kupcu, koji će ih brzo ne samo odlično urediti, već i isto tako dobro puniti. To je potaklo na svojevrsno nadmetanje većeg i starijeg rabačkog hotelijera, koji će ove godine imati vrlo dobre fizičke, ali i financijske pokazatelje.
Samo rujan će biti za sedam-osam posto bolji od lanjskog, a cijela će sezona, uvjerava direktorica TZ-a Labina Radmila Paliska-Kos, biti uspješnija za oko 3 posto od lanjske, kada je ostvareno 956 tisuća noćenja. U projekcije za iduću godinu ulazi se s povećanjem od dva posto, što je i realno, jer se na veći skok ne može računati bez otvaranja novih hotelskih kapaciteta. Za takvo nešto, posebice kada je riječ o obiteljskim hotelima, koje bi vodili ovdašnji ljudi, mahom mladi poduzetnici, odlični uvjeti postoje u produžetku obale od hotela Neptun prema Golubijeri, što će vjerojatno biti okosnica daljnjeg širenja rabačkog turizma. Bilo bi dobro kada bi se do idućeg ljeta obnovili i hotela Istra i Fortuna, u kojima su godinama živjeli prognanici, te nekadašnje odmaralište Hrvatskih voda, lani prodano jednoj zagrebačkoj tvrtki.
No nisu svi u Rapcu, Labinu i okolici zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom, a najmanje razloga za to imaju privatni iznajmljivači, koji u odnosu na proteklu godinu bilježe pad od čak 10 posto. S obzirom na intenzivnu gradnju kapaciteta, razočaranje je još veći, pogotovo što su mnoga ulaganja temeljena na bankarskim kreditima. Da je promet u njima bio barem ravan lanjskome, Rabac bi prvi put u posljednjih petnaestak godina dosegao milijun turističkih noćenja, što se inače događalo u posljednjih nekoliko predratnih sezona. Da se ista slika ne bi ponovila i iduće sezone, očekuje se da će vrlo brzo privatni iznajmljivači preko svoje udruge analizirati uzroke ovogodišnjeg pada te poduzeti mjere za uspješniju 2005. godinu. Jer ovako, ne gube samo oni, već svi - od lokalne zajednice, ugostitelja i trgovaca do države.  


***************
Tekst iz kategorije: Turizam,  autor teksta: Marijan MILEVOJ,  iz medija: Novi list,   od  5.3.2005. 
Tema :: ARENATURIST  ID#448 Rec:3  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Politika  -  Više èlanaka iz kategorije :: Politika
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - SANADEROV TIM DOBIO NA DAR OD TELEKOMA 16 MOBITELA VRIJEDNIH PO ŠEST TISUĆA KUNA 

Ministri »zaboravili« prijaviti skupe mobitele
ZAGREB 

Uoči božićnih blagdana Hrvatski telekom, točnije predsjednik Uprave tvrtke Ivica Mudrinić obradovao je sve dužnosnike Vlade novim, šest tisuća kuna vrijednim mobitelima marke Motorola Slim RAZR V3, ali državni vrh te darove nije prijavio Povjerenstvu za sukob interesa, iako je to po zakonu bio dužan učiniti. Naime, prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, u obnašanju javnih dužnosti dužnosnici smiju zadržati samo dar simbolične vrijednosti u vrijednosti do 500 kuna, a sve vrednije darove morali bi prijaviti spomenutom Povjerenstvu. Da su dužnosnici Vlade napravili znakovit gaf potvrdili su nam jučer Antun Kapraljević i Josip Leko, stari i novi predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.
– Mobiteli nisu prijavljeni iako su morali biti. Vlada u ovom slučaju dokazuje kakav odnos ima prema svojim zakonima, ustvrdio je Leko, nakon što je u urudžbenom zapisniku provjerio jesu li članovi Vlade poštovali zakonsku obavezu prijavljivanja vrijednih darova.


T-HT: Nije to dar

Bivši predsjednik Povjerenstva Kapraljević također je bio izričit u ocjeni da su članovi Vlade neprijavljivanjem HT-ovih mobitela ušli u područje sukoba interesa, jer darove T-HT-a nisu prijavili Povjerenstvu u zakonskom roku od petnaest dana.
Provjeravajući jesu li članovi Vlade uistinu dobili vrijedne mobilne telefone, od HT-a smo tražili da potvrdi ili demantira ovu informaciju, a iz njihovog Ureda za odnose s javnošću dobili smo odgovor da u »Mudrinićevom« poduzeću ne smatraju da se 16 mobitela vrijednih ukupno 96 tisuća kuna može nazvati poklonom.
– T-HT Grupa dala je Vladi Republike Hrvatske na besplatno korištenje mobilne telefone odgovarajućih tehničkih karakteristika. Vlada, ministarstva i druga tijela državne uprave, s motrišta poslovne politike T-HT-Grupe, pripadaju području tzv. velikih korisnika telekomunikacijskih usluga, a takvi mobilni telefoni dio su naše usluge kojom dajemo pogodnost velikim korisnicima korištenja našeg sustava i nikako se ne mogu tretirati kao dar, odgovaraju iz T-HT-a.
Međutim, bez obzira na stav telekomunikacijske kuće, zakon je u ovom slučaju više nego jasan.
– Darom u smislu ovoga zakona smatra se novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos ovisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju. Dar iznad propisane vrijednosti dužnosnik ne smije zadržati, obvezatan ga je prijaviti Povjerenstvu i on postaje vlasništvo Republike Hrvatske, stoji u zakonu.


Statusni simboli

Profesor Pravnog fakulteta Josip Kregar o ovom naoko banalnom slučaju kaže da se radi o pitanju morala.
– To je podatak koji govori o moralnom profilu naših dužnosnika i njihovom shvaćanju zakona. Zakoni su tu da se odnose na druge i primjenjuju samo kada su korisni. Državni dužnosnici vole darove i smatraju da su oni izraz posebnog poštovanja i ljubavi, a ne želje da se utječe na njihovu nepristranost, a primanje poklona i nepristranost ne mogu ići zajedno. Pogotovo kada se radi o darovima koji nisu simbolične naravi, već imaju ovako visoku cijenu; pogotovo kada se radi o poklonima koji su statusni simbol, a ne sitnica koja je izraz pažnje. A znakovito je da ti darovi dolaze od poduzeća koje teži monopolu i ima problema u odnosu s državom i državnom kontrolom, zaključuje Kregar. 


***************
Tekst iz kategorije: Politika,  autor teksta: Ladislav TOMICIC,  iz medija: Novi list,   od  3.3.2005. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#443 Rec:4  RB17
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...HRVATSKI TELEKOM - OTKRIVAMO: HOĆE LI PREMIJER IVO SANADER UZ ISTRAGU O KONZULTANTSKIM UGOVORIMA U INI OBJAVITI I CIJENU TIH USLUGA ZA PRODAJU HT-a, PBZ-a, RIJEČKE I SPLITSKE BANKE 

HDZ-ova Vlada za prodaju HT-a isplatila čak 153 milijuna kuna
ZAGREB 

U drugoj fazi privatizacije HT-a 1999. godine konzultanti su dobili još 33,75 milijuna kuna nagrade. Ukupni trošak privatizacije PBZ-a iz prosinca 1999. godine bio je 18 milijuna eura (153 milijuna kuna), što je čak 5,9 posto postignute cijene za dionice


Premijer Ivo Sanader najavio je prošlog tjedna da će Vlada »istražiti i predočiti javnosti zašto je prošla Vlada Ivice Račana u privatizaciji Ine platila skupe konzultantske ugovore« u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna, ili oko deset milijuna eura. Zajedno s premijerom ministri su se najviše iščuđivali nagradi koja je plaćena konzultantima u iznosu od 1,5 posto postignute cijene za 25 posto plus jednu dionicu Ine što je 49,6 milijuna kuna.
Budući da je kontrolni paket u Ini prodan za 505 milijuna dolara, ukupne konzultantske usluge, domaće i strane, pravne i financijske, zajedno s nagradom za obavljeni posao iznose oko dva posto postignute cijene. Je li to puno ili malo, presudit će Sanaderova Vlada na nekoj od svojih sjednica kad završi istrage.


»Raščišćavanje računa«

Poželjno je da u tom »raščišćavanju računa« Vlada ode malo dalje u povijest i javnosti, radi usporedbe, predoči koliko su plaćene konzultantske usluge u svim dosadašnjim privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, koje je uglavnom provodila HDZ-ova Vlada. Tim više što javnost već više od četiri godine ne zna nijedan detalj iz kupoprodajnog ugovora za HT s Deutsche Telekomom, kao ni ono što stoji u ugovoru s Dresdener Klenworth Bensonom (DKB), konzultantom HDZ-ova premijera Zlatka Mateše u prvoj fazi privatizacije HT-a.
Konzultanti u privatizaciji HT-a, potvrdilo nam je više izvora iz bivše, ali i sadašnje administracije, dobili su nagradu za dobro obavljen posao veću od tri posto postignute cijene, što je dvostruko više od nagrade u Ininom slučaju. Budući da je 35 posto dionica HT-a prodano za 850 milijuna kuna, to znači da su konzultanti dobili nagradu od 25,5 milijuna dolara, odnosno oko 153 milijuna kuna po jučerašnjem tečaju. Koliko su još zaradili po fiksnoj cijeni svojih usluga, nismo uspjeli saznati.


Ugovor pod ključem

Naši izvori tvrde da se i taj ugovor najvjerojatnije čuva u sefu zajedno s kupoprodajnim ugovorom s DT-om. Unatoč predizbornim obećanjima, trećesiječanjska vlast je 2000. godine nastavila praksu svojih prethodnika, ostavila je te ugovore pod ključem i nikada nije objavila njihove detalje.
No, saznajemo da su konzultanti mogli dobiti i puno veću nagradu jer je s tadašnjom vladom ugovoreno da će ona iznositi od dva do pet posto cijene koja se postigne prodajom 35 posto dionica HT-a, koliko se prodavalo u prvoj fazi krajem 1999. godine. To znači da im je bila zagarantirana nagrada od najmanje 17 milijuna dolara (102 milijuna kuna), a da su mogli zaraditi čak 42,5 milijuna dolara (225 milijuna kuna).
Koliko će DKB zaraditi, ovisilo je, otkrivaju naši izvori, ne samo o visini cijene nego i o brzini kojom će se izvesti prodaja dionica HT-a. Što se privatizacija prije završi, konzultantima je bila zagarantirana veća cijena.
U drugoj fazi privatizacije, koju je provela Račanova Vlada, konzultanti su dobili nagradu od 0,5 posto postignute cijene od 500 milijuna eura što je 4,5 milijuna eura, ili 33,7 milijuna kuna.
Ništa lošije nisu prošli ni konzultanti u privatizaciji Privredne banke Zagreb, kad je država u prosincu 1999. godine prodala 66 posto njezinih dionica talijanskoj Intesi. Njihove usluge, zajedno s nagradom, ukupno su, kako doznajemo, koštale 18 milijuna eura što je oko 135 milijuna kuna. Tako su troškovi konzultanata koštali 5,9 posto postignute cijene za većinski paket PBZ-a, koji je prodan za 301 milijun eura. Budući da je država kasnije izravno s Talijanima dogovarala prodaju preostalih dionica PBZ-a, u tom procesu nije bilo konzultanata.



Naplaćivali rizik

Iako se isplaćeni iznosi konzultantima u privatizaciji HT-a, PBZ-a ili Ine čine astronomskom zaradom, stručnjaci iz tog područja koji su željeli ostati anonimni ističu da se ne radi o cijenama koje znatno odstupaju od onih u razvijenim zemljama. Naglašavaju da se podnošljivim mogu smatrati sve nagrade do tri posto postignute cijene, tako da je nagrada u Ini od 1,5 posto za njih više nego prihvatljiva. Nešto veće nagrade u slučaju HT-a i PBZ-a, smatraju oni, možda se mogu opravdati trenutkom u kojem se Hrvatska nalazila kad je prodavala te tvrtke, s tim da je i za njih zarada konzultanata u slučaju PBZ-a »povelika«. Naime, Hrvatska je 1999. godine još uvijek bila poprilično izolirana zemlja, čije pravosuđe i financijski sustav nisu bili na velikoj cijeni, pa je razumljivo, naglašava naš izvor, da su konzultanti koji su svojim imenom jamčili za ispravnost dokumenata i same transakcije morali naplatiti svoj rizik.

Nagrada za Riječku banku pet posto ili 935 tisuća dolara!

Matešina vlada ugovarala je konzultantske usluge za prve prodaje Riječke i Splitske banke, tako da je 33,7 posto dionica Riječke banke prodano Bayerishe Landesbanku za 327,9 milijuna kuna. Konzultantske usluge stajale su 935 tisuća dolara, a dogovoreno je i da će nagrada konzultantu biti od četiri do pet posto postignute cijene. Konzultant je na kraju dobio pet posto, što je 16,39 milijuna kuna, jer je, kako je dogovoreno, postignuta cijena koja je odgovarala tolikoj nagradi. Tako su konzultanti u slučaju Riječke banke stajali ukupno 20,9 milijuna kuna. Splitska banka prodana je Unicreditu za 48,8 milijuna eura, a za konzultantske usluge i nagradu isplaćeno je ukupno tri posto te cijene, što je 1,464 milijuna eura, ili oko 11 milijuna kuna. Prodaju preostalih dionica, kao i ponovnu prodaju tih banka Račanova je Vlada odradila bez konzultanata i plaćanja usluga. No, za pripremu privatizacije Dubrovačke i Croatia banke angažirani su konzultanti, s tim da je proces u Croatia banci ostao na pripremi. Dubrovačka banka na kraju je ipak prodana za 24 milijuna eura, a državu su konzultanti u obje banke koštali 7,4 milijuna kuna.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Jagoda MARIĆ,  iz medija: Novi list,   od  3.3.2004. 
Tema :: HRVATSKI TELEKOM  ID#438 Rec:5  RB14
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - ODGOVOR TDR-ovog »JADRANTURISTA« U POVODU PRIJETNJI »SOL MELIJE« HRVATSKE 

Međunarodna arbitraža u ovom slučaju nenadležna
ROVINJ 

Radi se o sporu hrvatskih tvrtki, Sol Meliji Hrvatska d.o.o. Rovinj, a ne o španjolskoj Sol Meliji, argument je rovinjske tvrtke

Neprihvaćanjem ugovora između Jadranturista i španjolske Sol Melije od strane skupštine Jadranturista po kojem je Sol Melia imala punomoć za upravljanje Jadranturistovim hotelima, taj je ugovor raskinut te je odlučeno da će od iduće godine upravljanje Jadranturistom i Anitom preuzeti Adria Resorts, tvrtka za upravljanje turističkim portfeljem TDR-a. Sol Melia Hrvatska odbacila je taj prijedlog o prekidu ugovora, zaprijetivši da će poduzeti sva pravna sredstva, uključujući i međunarodnu arbitražu, kako bi ostvarila svoja prava koja su joj raskidom ugovora uskraćena.
Na takvu reakciju Sol Melije u Jadranturistu odgovaraju kako je Jadranturist još u kolovozu ove godine obavijestio Sol Meliju Hrvatska o namjeri redefiniranja poslovnog odnosa u smislu da omjer uzajamnih davanja i primanja bude ujednačen, odnosno prestanka poslovnog odnosa s 1. siječnjem sljedeće godine. Kako Sol Melia nije ponudila drukčiji oblik poslovnog ugovora, a kako s druge strane neuvažavanjem takvog ugovora od strane skupštine Jadranturista nisu ispunjeni zakonski uvjeti stupanja na snagu tog ugovora, Jadranturist je prisiljen prekinuti poslovni odnos sa Sol Meliom Hrvatska. No, otvoreni smo za suradnju u drukčijim poslovnim odnosima, ne upravljačkim, jer smatramo da imamo dovoljno pameti i sposobnosti sami voditi tvrtku, već prije svega raznim komercijalnim i konzultatskim uslugama, ističu u Jadranturistu.



Pravno nevažeći ugovor


Jadranturist je ugovor sa Sol Melijom naslijedio još iz vremena kad je vlasnik Jadranturista bila Zagrebačka banka, no napominju kako su, analizirajući ga, utvrdili da ima niz manjkavosti, a s obzirom na to da ga je prihvatila samo uprava i nadzorni odbor, a ne skupština društva, nije ni pravno važeći. U Jadranturistu smatraju da međunarodna arbitraža nema što raditi u ovom slučaju jer se radi o sporu hrvatskih tvrtki. Naime, pravno gledajući, radi se o Sol Melia Hrvatska d.o.o. Rovinj, a ne o španjolskoj Sol Meliji.
Vlasnik Jadranturista i Anite, Tvornica duhana Rovinj, spominje se i u vezi najnovije rezolucije o zemljištu Grada Rovinja kojom Grad zahtjeva da zemljišta turističkih tvrtki koja nisu ušla u pretvorbu pripadnu lokalnoj samoupravi čime je ponovno aktualizirana bolna točka hrvatskog turizma – definiranje vlasništva tzv. ničijeg zemljišta kojim se koristi niz privatnih turističkih tvrtki na Jadranu. Naime, od donošenja Zakona o privatizaciji 1996. Fond se propustio uknjižiti kao vlasnik tih zemljišta, a privatizirani su objekti koji na tim zemljištima leže.



Klauzula »dosjelosti«


Privatni vlasnici koriste bivše društveno zemljište za što ne plaćaju nikakvu naknadu, a tamo gdje mogu, pokušavaju se i sami uknjižiti kao vlasnici temeljem klauzule »dosjelosti« gdje se tvrtka ima pravo uknjižiti kao vlasnik društvenog zemljišta ako se dokaže da se niz godina koristi zemljištem koje s objektima čini jednu tehnološku cjelinu. Taj je problem naročito raširen u Istri gdje su Fond za privatizaciju i Ured za državnu imovinu Republike Hrvatske koji tek popisuje državna zemljišta pretekli vlasnici Rivijere Holding, Plave Lagune i drugih privatnih tvrtki te su se prije njih uknjižili u društvena zemljišta. Sada se retrogradno pod upitnik stavljaju odluke zemljišnih sudova, a kao mogući vlasnik javlja se i lokalna samouprava. Rovinjska se rezolucija prije svega prelama na TDR-u kao vlasniku Jadranturista kojeg je lani kupila od Zgarebačke banke, a koji je uknjižio zemljište koje Grad sad smatra da treba pripasti njemu. TDR je i vlasnik »Anite« iz Vrsara kojoj nije uspio pokušaj uknjižbe zemljišta koje koristi.  


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aneli DRAGOJEVIĆ,  iz medija: Novi list,   od  23.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#437 Rec:6  RB13
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - RAZGOVOR: SILVANO ZILLI, ZAMJENIK GRADONAČELNIKA ROVINJA I POTPREDSJEDNIK IDS-a 

TDR državu oštetio za više od milijardu kuna
ROVINJ 

TDR je preko noći postao vlasnik zemljišta površine 200 hektara koje vrijedi milijardu kuna, a da nikom ništa nije platio. Tvornica nastupa jako arogantno i prepotentno, vjerojatno jer ima financijsku moć, a s druge strane, i političko pokriće u vidu Mate Arlovića i Slavka Linića


Grad Rovinj nedavno je donio rezoluciju prema kojoj bi zemljište turističkih tvrtki koje nije ušlo u pretvorbu trebalo pripasti jedinicama lokalne samouprave. To je dodatno zaoštrilo ionako napete odnose između Grada i TDR-a. O razlozima donošenja rezolucije te daljnjem »suživotu« s Tvornicom, razgovaramo sa zamjenikom gradonačelnika Rovinja i potpredsjednikom IDS-a Silvanom Zillijem.
– Postoji rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju iz 1994. godine u kojem je točno opisano koji dio katastarskih čestica pripada Jadranturistu. Iz tog rješenja vidljivo je da su u proces pretvorbe uz hotele ušle samo okućnice, no kad je Jadranturist preuzela Tvornica duhana Rovinj, uspjeli su prikazati da je u pretvorbu ušlo kompletno zemljište na kojem Jadranturist obavlja djelatnost, te su se presudom Trgovačkog suda u Rijeci proširili na kompletne katastarske čestice koje u procesu pretvorbe nisu procijenjene i kao takve su društveno vlasništvo. Interesantan je model putem kojeg je TDR-u to uspjelo: Jadranturist d.o.o. je tužio Jadrantrgovinu d.o.o., a Jadrantrgovina digla je protutužbu protiv Jadranturista. Vlasnik je uvijek isti, a sud onda presudi da svo zemljište pripada Jadranturistu, iako ranije nije pripadalo niti jednoj strani u tom »sporu«.
Što ste kao Grad poduzeli da to spriječite?
– Grad Rovinj već dvije godine pokušava dokazati kako se radi o »prljavoj igri«, a uz sve pravne korake koje smo poduzeli da pokušamo apelirati na nezakonitost uknjiženja privatne tvrtke na društveno vlasništvo, uključujući i rezoluciju o povratu zemljišta lokalnoj samoupravi, nedavno smo ponovo Državnom odvjetništvu uputili zahtjev za ubrzanje postupka kojim bi Vrhovni sud utvrdio zakonitost presude Trgovačkog suda u Rijeci koji je Jadranturistu uknjižio cijelo zemljište. Prije svega, Trgovački sud u Rijeci u tom je sporu nenadležan, nadležni su općinski sudovi, a za primjer, kad je Grad Rovinj prije godinu dana od Općinskog suda u Rovinju zatražio da se uknjiži kao vlasnik, Općinski sud je to odbio obrazloživši to činjenicom da je zemljište u vlasništvu Fonda. Tužno je da se TDR u roku 28 dana putem »odgovarajućeg« suda uspio uknjižiti na tih 200 hektara zemljišta, dakle praktički preko noći, a da za utvrđivanje zakonitosti te uknjižbe Grad čeka dvije godine.


Vlasništvo stečeno preko noći

Koliko vrijedi zemljište koje je Jadranturist naknadno, kako vi tvrdite, nezakonito uknjižio?
– Prema našoj procjeni radi se o zemljištu koje vrijedi preko milijardu kuna jer je to atraktivno turističko zemljište, uz more, na atraktivnim lokacijama. Dakle, nezakonitom uknjižbom tog zemljišta, Tvornica duhana Rovinj oštetila je državu, lokalnu samoupravu i građane, za preko milijardu kuna. TDR je preko noći postao vlasnik zemljišta površine 200 hektara koje vrijedi milijardu kuna, a da nikom ništa nije platio. Osnovno je pitanje – kako privatna tvrtka može postati vlasnik nečega ako za to nije platila niti lipu?!
Koja je pravna snaga rezolucije o povratu turističkih zemljišta Gradu Rovinju?
– Pravna snaga je nikakva. No, rezolucija će biti poslana predsjedniku Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade, ministru pravosuđa i očekujemo da se pokrenu svi mehanizmi kako bi čim prije došlo do odluke Vrhovnog suda i izmjene Zakona o privatizaciji da se točno utvrdi tko je vlasnik spornih zemljišta. Najgore je što se zbog nejasnih zakonskih odredbi kroz sudski sustav prelamaju interesi privatnih tvrtki i lokalne samouprave, dolazi do selektivne primjene zakona u smislu da lokalna razina sudstva preferira trgovačka društva, dok županijski sudovi takve presude poništavaju u korist državne, odnosno lokalne vlasti. Rezolucijom prvenstveno želimo zaštititi imovinu koja je javna imovina od interesa za sve građane Grada Rovinja.
U TDR-u tvrde da kad su kupovali Jadranturist nisu bili svjesni da zemljište nije ušlo u pretvorbu.
– Takva tvrdnja je notorna glupost. Kako može biti da je tvrtka vrijedila 166 milijuna maraka, a da samo zemljište, tih 200 hektara, vrijedi milijardu kuna?
Kakav je stav Grada po pitanju izbacivanja Sol Melie iz Jadranturista?
– Sol Melia je bez daljnjeg puno napravila da hotele Jadranturista dovede na razinu kvalitete svoje grupe, uvela je standarde u skladu sa svojim prepoznatljivim znakom koji je prisutan u Europi i širom svijeta. Mogu primijetiti da Tvornica tu nastupa jako arogantno i prepotentno, vjerojatno jer ima financijsku moć, a s druge strane, i političko pokriće u vidu stranke na vlasti, ne cijelog SDP-a, ali pojedinaca sigurno.


Nestručni i nesposobni sudovi

Možete li reći njihova imena?
– Mogu samo nagađati jer nemam nikakvih dokaza, ali vjerujem da iza Tvornice stoji Mato Arlović, koji je u dobrim odnosima s Tvornicom i koji protežira monopol duhanske industrije u Hrvatskoj, a uz njega tu je apsolutno i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić. Nas je bilo iskreno strah da Fond neće stati uz Državno odvjetništvo i neće poduzeti mjere za utvrđivanje zakonitosti nad turističkim zemljištem, no čini se da su svi ipak ocijenili da je takav način »stjecanja« nekretnina prevršio svaku mjeru. Određeni sudovi su se pokazali nestručni, nesposobni i nedorasli, ali vjerujem u pravnu državu i vrh sudstva.
U TDR-u kažu da su Gradu nudili povrat otoka na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, ali da im na to nije odgovoreno.
– Hvala im na tome. To je kao kada se nešto ukrade, pa se pokuša dio vratiti, a u TDR-u su prilikom kupnje Jadranturista trebali provjeriti što kupuju. I laiku je vidljivo da je cijena 200 hektara atraktivnog zemljišta viša od procijenjene vrijednosti kapitala Jadranturista od 166 milijuna njemačkih maraka, pa je teško vjerovati da je došlo do zabune. Uostalom, u rješenju o pretvorbi sve su nekretnine precizno navedene, pa ne vjerujem da bi pravna služba TDR-a i vrsni pravnik Plinio Cuccurin, koji je i jedan od većih dioničara, napravili takav previd. Vjerojatnije je da su, služeći se »rupama« u zakonu u sprezi s pojedinim sucima, pravnici TDR-a htjeli svojoj tvrtki priskrbiti korist.
Stvara se dojam da animozitet između TDR-a i Grada nadilazi pitanje zemljišta.
– TDR pokušava upravljati preuzimanjem otoka Katarina gdje se spori s većinskim vlasnikom tvrtke za upravljanje otokom, inače austrijskim državljaninom. Sada se spori i sa Sol Melijom kojoj je raskinuo ugovor, ali će po svemu sudeći na upravljanju hotelima morati angažirati neku drugu tvrtku jer, iskreno, ne raspolaže kadrom koji bi bio na nivou jedne Sol Melije. Sve su to sporovi s jednim ciljem – da se dođe do resursa i upravljanja svim resursima u Gradu Rovinju, Vrsaru i šire. Neovisno o političkoj opciji koju zastupam, smatram da je bilo koji monopol, na državnoj, županijskoj ili lokalnoj razini, neprihvatljiv. Ono što TDR-u još nije uspjelo, a nadam se da im građani to neće ni dozvoliti, je da preuzme i gradsku vlast jer bi onda imali moć da planiraju, grade, ruše i rade što hoće po mjeri nekolicine većih dioničara tvrtke. TDR pokušava preuzeti i gradsku vlast, što se pokazalo na izborima 1997. i 2001. godine, kada su putem nekih nezavisnih lista u koje su uključeni neki direktori TDR-a i Jadranturista, nastupili i politički. U TDR-u žele koncentrirati svu i gospodarsku, i političku moć, što bi za razvoj Rovinja bilo pogubno i nadam se da građani Rovinja nikad neće dozvoliti.

Zilli: Fond stao na našu stranu

U tijeku je i spor između HFP-a i Jadranturista?
– HFP je stao na našu stranu i oni su se potrudili i maksimalno angažirali. Vjerujem da će pravna država profunkcionirati i da će Vrhovni sud presuditi u korist HFP-a, što je pozitivno za lokalnu samoupravu kojoj bi, odnosno građanima Rovinja, u konačnici trebalo pripasti to zemljište.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aneli DRAGOJEVIĆ,  iz medija: Novi list,   od  27.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#436 Rec:7  RB12
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - RAZGOVOR: PLINIO CUCCURIN, POTPREDSJEDNIK TVORNICE DUHANA ROVINJ 

Grad Rovinj želi oduzeti zemlju koja je već plaćena
ROVINJ 

Rezolucijom je Grad Rovinj proveo voluntarizam i pripisao sebi nadležnost koja pripada sudu i proglasio dvije pravomoćne sudske odluke, obje u korist Jadranturista, spornima



Tvornica duhana Rovinj većinski je vlasnik Jadranturista, turističke tvrtke kojoj Fond za privatizaciju i Grad Rovinj osporavaju vlasništvo zemljišta na koje se Jadranturist uknjižio kao vlasnik. Kako je to, ne računajući pomorsko i javno dobro, zapravo svo zemljište na kojem Jadranturist obavlja svoju djelatnost, razgovaramo s potpredsjednikom Uprave Tvornice duhana Rovinj Pliniom Cuccurinom, o argumentima kojima raspolaže TDR u sporu s HFP-om te prema rezoluciji Grada Rovinja o povratu zemljišta lokalnoj samoupravi.
– U procesu pretvorbe Jadranturist je svu imovinu uredno procijenio u skladu sa Zakonom o pretvorbi. Procijenjeno je svako osnovno sredstvo pa i zemljište, osim poljoprivrednog zemljišta, šume, javnog i pomorskog dobra, te stanova. Napravljena je kompletna dokumentacija koja je dostavljena Fondu, a Fond je uredno izdao rješenje kojim daje suglasnost na pretvorbu po kojoj ukupni društveni kapital iznosi 166 milijuna njemačkih maraka. Kad smo mi kao Adria Resorts kupovali Jadranturist, kupovali smo dionice po cijeni koja je bila znatno iznad tržišne cijene. Prethodno smo provjerili i stanje u gruntovnici gdje se vidjelo na što je uknjižen »Jadran« i stanje u poslovnim knjigama poduzeća što je i bila dokumentacija koja je poslužila kao podloga za rješenje o pretvorbi. Iz dokumentacije je proizašlo da su sva zemljišta na kojem Jadran-turist obavlja svoju djelatnost, dakle nekretnine, otoci, kampovi, turistička naselja, hoteli, upisana u imovinu »Jadrana«, uknjižena u zemljišnim knjigama, da se nalaze u dokumentaciji koja je bila podloga za pretvorbu, dakle da su u pretvorbi prijavljena i procijenjena. Još eksplicitnije rečeno, nigdje nismo našli nikakav dokument iz kojega proizlazi da je imovina Jadranturista, osim poljoprivrednog zemljišta, bila izuzeta iz pretvorbe.
Kako je Jadranturist, nakon što ga je kupio Adria Resorts, uknjižio spornih 200 hektara zemljišta?
– U zemljišnim knjigama stanje je takvo da je pisalo pravo korištenja, a budući da u Hrvatskoj više nema prava korištenja nego mora biti navedeno pravo vlasništva, Jadranturist je prije kupnje dionica od strane Adria Resortsa pokrenuo sudski postupak u kojem je dokazao da su nekretnine na kojima obavlja djelatnost, a koje nisu pomorsko dobro ili poljoprivredno zemljište, bile u imovini Jadranturista prije pretvorbe, da su bile prijavljene Fondu tijekom pretvorbe te da su su skladu s tim i procijenjene. Sud je na osnovu tih dokaza donio presudu na temelju kojih je utvrdio da su nekretnine nad kojim je Jadranturist imao pravo korištenja, vlasništvo Jadranturista. Što se tiče pomorskog dobra, vjerujemo da je država prihvatila naš prijedlog da zajednički financiramo izradu katastra pomorskog dobra na koje će u konačnici kao vlasnik biti upisana Republika Hrvatska. Prije godinu i pol dana ponudili smo Gradu da im darujemo otoke, o čemu se Grad uopće nije očitovao.


Postupak pred Vrhovnim sudom

U tijeku je spor između Jadranturista i Hrvatskog fonda za privatizaciju u kojem vam Fond želi osporiti vlasnišvo nad 200 hektara zemljišta. Možete li, s obzirom na to da hotele treba modernizirati, a kod zemljišta vam prijeti osporavanje vlasništva, reći da je kupnja Jadranturista bila dobra investicija?
– Vjerujemo da smo u pravu. Jadranturist je zemljište na kojem obavlja djelatnost stekao temeljem valjanih pravnih poslova, od kojih su većina kupoprodajni ugovori. Dobili smo pravomoćnu sudsku odluku temeljem koje je utvrđeno da smo vlasnici tog zemljišta te pravomoćno rješenje o uknjižbi temeljem kojeg je u zemljišnim knjigama »izbrisano« naše pravo korištenja i upisano pravo vlasništva.
O spornom zemljištu u tijeku je sudski postupak i na Vrhovnom sudu. Kakva bi posljedice izazvalo poništenje presude i vraćanje postupka na početak?
– Državno pravobraniteljstvo je pokrenulo postupak pred Vrhovnim sudom putem kojeg traži poništenje pravomoćne presude riječkog Trgovačkog suda i ponovno vraćanje predmeta u prvobitan položaj. U nastupu takvog slučaja možda bi umjesto prava vlasništva pisalo pravo korištenja, ali uvijek u korist Jadranturista. Ponovno bi se dokazivalo što je bilo u društvenom kapitalu i što je procijenjeno. Što se tiče eventualnog novog postupka uvjereni smo da bi se opet priznalo vlasništvo na sva zemljišta, koje je Jadran-turist stekao zakonito, a pogotovo ona koja su plaćena i trajno dodijeljena za obavljanje djelatnosti. Vjeru u to pravo daju nam i činjenice utvrđene u sudskim postupcima; nalaz državne revizije o uredno obavljenoj pretvorbi i činjenica da ona nije pronašla niti jednu od tih nekretnina da je bila izuzeta iz postupka procjene. Isto tako, i Fond je putem svog predstavnika u Nadzornom odboru, a i na skupštinama, uvijek potvrđivao godišnja izvješća u kojima je razvidno stajalo da je imovina Jadranturista i to zemljište koje je Jadranturist priveo namjeni i na kojem obavlja djelatnost. Što se pak tiče eventualnog novog zakona o vraćanju zemljišta svima je poznato načelo vladavine prava, te zaštite vlasništva i prava stečena ulaganjima. U ovom slučaju ne bi se radilo o vraćanju, već o oduzimanju. Ako se jednom nešto zakonito stekne onda se to ne može opovrgnuti drugim propisima, a da se ne riješi naknada za oduzimanje. Zakonski propisi nakon donošenja vrijede samo za buduće događaje i ne mogu se primjenjivati retroaktivno te se za prosudbu činjenica primjenjuju propisi koji su vrijedili u trenutku nastanka događanja.


Voluntarizam Grada Rovinja

Što za Jadranturist, odnosno TDR, znači rezolucija koju je donijelo gradsko vijeće Rovinja, a prema kojoj bi spornih 200 hektara nad kojima vam vlasništvo već osporava i Fond, trebalo prijeći u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada?
– Činom rezolucije Grad Rovinj je proveo voluntarizam. Pripisao je sebi nadležnost koja pripada sudu i proglasio dvije pravomoćne sudske odluke, obje u korist Jadranturista, spornima. Je li pravomoćna sudska odluka sporna ili nije – može reći samo sud. Tim činom stvaraju se počeci autonomnog djelovanja lokalnih vlasti u Istri i nepoštivanje odluka pravne države. Grad Rovinj nije pokrenuo niti jedan sudski postupak. Grad nije strana u postupku, nego umješač na strani Fonda. Grad je zainteresiran da »Jadran« izgubi sudski postupak, a kad bi se to i desilo, to bi zemljište pripalo Fondu a ne Gradu.
Što je onda povama motiv donošenja Rezolucije?– Rezolucijom Grad traži da se Jadranturistu oduzme nešto što je već plaćeno, što je mu je skupština Općine Rovinj trajno dodijelila kad se osnivao, da bi se to nekome vratilo, da li bivšim vlasnicima koji su to već jednom prodali ili opet skupštini Općine Rovinj. Jadranturist je to zemljište stekao, već dobio, u njega uložio, a sad ga se želi dovesti u situaciju da se preko nas lokalni političari prepucavaju s državom, što mi energično odbacujemo. I drugo, želi se homogenizirati birače na temu zemljišta da se temeljem toga može stvoriti platforma za političku kampanju i izbore. Jadranturist su izgradili njegovi radnici i umirovljenici, izdvajajaući svoja slobodna sredstva od ondašnjih vlasnika, među kojima su bili i »djedovi« osoba koje bi rezoluciju koristile za povrat svoje već prodane imovine. Jadranturist je osigurao je radna mjesta za tri generacije građana Rovinja.


Prikrivanje nerada

Kad su dioničari, njih 4.500, 1994. godine platili državi 166 milijuna njemačkih maraka za dionice Jadranturista, nigdje, ni u projektu, niti u bilo kakvoj dokumentaciji, nije bilo rečeno da zemljište ne ulazi u taj kapital – ne postoji niti jedan papir koji bi ukazao na to da se neka zemljišna čestica izuzima iz kapitala Jadranturista. Adria Resorts je u kupnju turističkih dionica uložio 560 milijuna kuna što je više od ukupno svih prodanih turističkih poduzeća u Istri. U turizam smo spremni uložiti više od 150 milijuna kuna čime bi se podigla razina rovinjske turističke ponude i stekli uvjeti za privredni zamah, zapošljavanje, bolji standard građana.
Je li to sada moguće?
– Ne, jer Grad negira vlasništvo 3.500 dioničara Jadranturista, negira kupoprodajne ugovore o kupnji zemljišta, odluku skupštine Općine Rovinj o trajnoj dodjeli zemljišta, te proglašava spornim pravomoćne sudske odluke i ne priznaje nalaz državne revizije o izvršenoj pretvorbi u skladu sa zakonom i da nije bilo izuzimanja tog zemljišta iz imovine.
Jadranturist već dvije godine Gradu nudi mogućnost da bude dioničar i nudi mjesto u nadzornom odboru, na što se Grad oglušio jer kad bi to prihvatio ne bi mogao građane plašiti opasnošću koja im prijeti monopolom TDR-a, a ako se ne odupru, da će Jadranturist staviti žicu na plaže i puno drugih besmislica i neistina. Pojedinci u Gradu, točnije IDS-u, tada ne bi mogli imati izmišljenog političkog protivnika za nove izbore i ne bi mogli pozvati birače da glasuju upravo za njih jer tobože samo su oni i nitko drugi garant sigurnosti i slobode, a upravo tom floskulom žele prikriti svoj nerad, velike propuste, afere poput one sa zemljom u Vodnjanu i činjenicu da nisu imali jasnu viziju razvoja. I nadalje smo spremni Gradu darovati otoke na kojima ne obavljamo djelatnost, otvoreni smo za suradnju u smislu da i Grad participira u dijeljenju prosperiteta Jadranturista, da ima preko NO-a mogućnost nadgledati hoće li Jadranturist slučajno obavljati radnje koje bi bile protivne interesu lokalne samouprave i građana. Međutim, Grad i neki lokalni političari očito imaju neke sasvim druge interese od razvoja Rovinja, pa se i građani trebaju dobro zamisliti hoće li ovakvoj vlasti, koja se igra s radnim mjestima, pokloniti povjerenje.
Podudaranje prezimena

Je li Jadranturist platio zemljišta za koja se izborio pravnim putem?
– Kao što sam rekao, zemljište je stečeno temeljem valjanih pravnih poslova, većinom kupoprodajnim ugovorima, i tu sad dolazimo do suštine stvari: upravo je preko tih ugovora razvidno da su osobe koje su ranije Jadranturistu prodavale zemljišta zapravo neke u srodstvu sa osobama koje su predlagale i glasovale za dotičnu rezoluciju. Prezimena tih osoba se podudaraju pa se tako u oba slučaja pojavljuju prezimena kao što su Brunelli, Sponza, Pagliaga, Budicin.

 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aneli DRAGOJEVIĆ,  iz medija: Novi list,   od  27.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#435 Rec:8  RB11
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - TDR I GRAD ROVINJ: 

Rat za zemlju
ROVINJ 

Između Tvornice duhana Rovinj i rovinjskih gradskih vlasti vodi se »rat za zemlju« koji je ovih dana kulminirao. Naime, turistička tvrtka Jadranturist, koja je u većinskom vlasništvu TDR-a, uknjižila se na 200 hektara zemljišta na kojem obavlja svoju djelatnost, a tu joj uknjižbu osporavaju i Hrvatski fond za privatizaciju, prema kojem sporno zemljište na kojem leže hoteli nikad nije ni ušlo u pretvorbu pa je po toj logici još uvijek državno, i Grad Rovinj koji je čak donio rezoluciju prema kojoj bi turistička zemljišta na koja se nije uknjižio Fond, a nije se trebala uknjižiti niti privatna tvrtka, trebala pripasti lokalnoj samoupravi. S druge strane, TDR odlučuje sam, putem svoje tvrtke Adria Resorts, upravljati hotelima Jadranturista, pa iz upravljačke strukture Jadranturista isključuje dosadašnjeg »menadžera« Jadranturistovih hotela, španjolsku Sol Meliju, a vodi spor i oko upravljanja otokom Katarina, čime si na rovinjskom području stvara nove neprijatelje. Tim povodom, kao i o argumentima kojima raspolažu »zaraćene« strane, razgovaramo s predstavnicima suprotstavljenih strana. 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: A. D.,  iz medija: Novi list,   od  27.12.2002. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#432 Rec:9  RB9
Izvor teksta

Kategorija: Gospodarstvo  -  Više èlanaka iz kategorije :: Gospodarstvo
Više èlanaka iz iste grupe...JADRANTURIST - JADRANTURIST I SIMBOLIČKI RASKINUO VEZE SA ŠPANJOLSKOM SOL MELIOM 

ROVINJSKIM HOTELIMA VRAĆENA STARA IMENA
ROVINJ 

S Jadranturistovih hotela uklonjeni su logotipi koji su označavali brendove Sol Melije, Melia, Sol Inn i Sol Club, pa su vraćeni stari nazivi Eden, Park, Istra i Adriatic

Od početka godine Adria Resorts, tvrtka koju je Tvornica duhana osnovala za upravljanje svojim turističkim portfeljem, uz vođenje vrsarske Anite preuzela je i sve upravljačke funkcije rovinjskog Jadranturista. Adria Resorts će zamijeniti Sol Meliju, španjolsku menadžment-kompaniju, koja je od 1998. upravljala Jadranturistom i umaškim Istraturistom, tada u većinskom vlasništvu Zagrebačke banke.
Nakon što izvanredna skupština Jadranturista, održana krajem prošle godine, nije dala suglasnost na obnovu ugovora sa Sol Meliom, u Adria Resortsu su počeli preuzimati upravljačke funkcije, koje su do kraja prošle godine bile povjerene španjolskoj turističkoj kući. Simbolički, prošloga su tjedna s Jadranturistovih hotela uklonjeni logotipi koji su označavali brendove Sol Melije, Melia, Sol Inn i Sol Club, pa su vraćeni stari nazivi Eden, Park, Istra i Adriatic.
U Sol Meliji su odluku skupštine Jadranturista dočekali s iznenađenjem. Podsjećajući da su postigli iznimne rezultate u poslovanju hotela, u priopćenju su se pozvali na neutemeljenost odluke kojom se, kako smatraju, jednostrano raskida ugovor o uslugama.
Ni u Jadranturistu, niti u Tvornici duhana ne žele komentirati optužbe Sol Melije. Odluku skupštine Jadranturista u TDR-u smatraju legitimnom jer se, prema njihovu mišljenju, za ugovor o uslugama, na temelju kojega je Sol Melia upravljala tom tvrtkom, morala tražiti ne samo suglasnost ovog tijela, već je ugovor morao biti registriran i na Trgovačkom sudu. U TDR-u kažu da je odluka skupštine Jadranturista na tragu njihove koncepcije izgradnje vlastite, hrvatske resorts-kompanije s našim proizvodom i ljudima.
Prema navodima naših izvora iz TDR-a, prekid suradnje Jadranturista i Sol Melije ne bi trebao biti iznenađenje za španjolsku kompaniju, jer je namjera većinskoga vlasnika najavljivana tijekom čitave prošle godine. Jadranturist i Istraturist nemaju više istog vlasnika da bi vodili zajedničku poslovnu politiku. Uz to Anita, koju je TDR otkupio da bi stvorio objedinjeni resorts s Jadranturistom, nije imala ugovor sa Sol Meliom.
Vrsarska je tvrtka, kažu, ipak i vlastitim kadrom postizala bolje poslovne rezultate od Jadranturista, što dokazuje da se i s domaćim snagama može uspjeti. Promjena vlasničke strukture u tim društvima neminovno je tražila i druge pristupe njihovom upravljanju, a u TDR-u kažu da su se dokazali u svom sektoru pa će, uz pomoć vrhunskih savjetnika za pojedina područja, uspješno razvijati i turizam.
Prema planovima TDR-a, Adria Resorts će od tvrtke za upravljanje turističkim portfeljem prerasti u vlasničku i menadžment-kompaniju u kojoj će se objediniti upravljanje, prodaja, razvoj, operacije i upravljanje kadrom rovinjske i vrsarske hotelijerska kuće, čime će ne samo zamijeniti Sol Meliju, već i preuzeti neke nove funkcije. Adria Resorts će formirati vlastite brendove koji će zamijeniti dosadašnje koje je uspostavila Sol Melia. Uz hotele, brendove će dobiti i turistička naselja i kampovi.
 


***************
Tekst iz kategorije: Gospodarstvo,  autor teksta: Aldo POKRAJAC,  iz medija: Novi list,   od  15.1.2003. 
Tema :: JADRANTURIST  ID#431 Rec:10  RB8
Izvor teksta
Page 1 of 2: 1 2 Next>>  
.... Pronadjeno tekstova: 14
Aproved by IMS.
Right menu
Novo na portalu

Novosti
 

 
Vijesti

Prostor za vijesti
 

 
Govorne vijesti

Poruka administratora
 
Informacije

Klik na sliku za govor


 
Zanimljivosti
Internet oglačavanje

Tvrtke
 

 
Upomoć!!!

Crveni križ
Hrvatske

 

 
Privatizacija Arenaturista

Povijest privatizacije
Arenaturist

 

 
Ostali linkovi
Tražilice

Tražilice za nekretnine:
 

 
RSS kanali

Hrvatske novine
RSS

 

 
Tekstove kreiraju
  Linkovi na oglase:
NEKRETNINE

HRV.- Real Estate
ENG. -
Real Estate
GER. - Real Estate
  Iz svijeta
cnn.com
bbc.com
    Oglasni prostor
Nema oglasa
Bezoglasni prostor
Za postavljenje banera za udruge i neprofitnih organizacija pošaljite baner i URL na email!
    RSS  Novine   
Zadnji tekstovi: RSS Hrvatskih Novina
A  B  C  Č  Ć  D    E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  Q  R  S  Š  T  U  V  W  Z  Ž  |   Hrvatske-novine |
Copyright © Hrvatske-Novine.com 2005.-2008. - Powered by Macronet software engine
Hrvatske Novine