[Home] [Info]


Kategorija: Kud plovi ovaj brod

Zlatna bula i Varšavska

Walpurga, Hrvatske Novine, 17.5.2010.


ZAGREB - Zagreb je uvijek bio otvoren prema došljacima. Za vrijeme najezde Tatara u njega se je sklonio i tadašnji kralj Bela IV. Za pruženo gostoprimstvo pruženu pomoć pred navalom Tatara, kralj Bela IV proglasio je Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Građani ttadašnjeg Zagreba (odnosno Gradeca) dobili su povlastice koje su se donosile na određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja.

Zlatna bula Bele IV počinje ovim riječima:
,,U ime svetoga Trojstva i nedjeljivoga jedinstva. Amen. Bela, milošću božjom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije.''
Kako je tada bio običaj, kralj sebi u dokumentu govori ,,mi'', a evo najvažnijih povlastica koje je Gradecu dao ovim dokumentom:
,, Stoga, budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,, Stoga, budući da se našoj volji svidjelo u Zagrebu, na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te onaj dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi... ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali''
,,Ovakvi su, dakle, uvjeti i slobode građana što stanuju i naseljavaju se na gore spomenutom brdu, koje su sami među sobom sastavili, a mi smo ih potvrdili:...''

,,... nisu obvezni plaćati carine ni na kojem mjestu unutar kraljevskih granica.''

,,Nadalje, građani spomenutog grada ili kmetovi iz sela koja mu pripadaju, a koja se nalaze uz samo gradsko područje, nisu obvezni stati ni pred koji sud, osim pred gradskog suca''

,,Građani pak neka slobodno biraju odakle god hoće gradskoga suca kojeg moraju predložiti nama na potvrdu i kojega mogu po svojevoljnoj prosudbi mijenjati svake godine.''

,,A za uzdržavanje građana koji stanuju na spomenutom brdu, dali smo zemlju oko istog brda Griča, odredivši po našem ljubljenom i vjernom Dioniziju, banu čitave Slavonije, da je isti građani vječno posjeduju u stalnim i određenim granicama; granice ove zemlje teku ovako: ...''

,,... ako bilo koji građanin drugoga građanina povrijedi, izvrgne ruglu ili sramoti, pa ako mu se to dokaže, neka plati oštećenome deset penza, a za općinske troškove sto denara; ako se netko ne bi nakon trećeg ukora popravio, neka mu općina zaplijeni čitav imetak, a on kao ozloglašen neka bude sramotno istjeran iz grada. Ako netko ćušne drugoga ili ga zlobno povuče za kosu, neka pretrpi istu kaznu.''
Zlatna bula Bele IV je bila temelj za daljnji privredni, kulturni, politički razvoj grada Zagreba. Ona mu je omogućila da nepotrebni nameti ne koče njegov razvoj, nego da on teče više ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi uvjeti omogućuju, a oni su bili vrlo povoljni.
Godine 1850. ujedinjuje se Gradec, Kaptol, Nova Ves, Vllaška i Horvati, dotad autonomne municipije, spojile su se u jedinstveni kraljevski grad Zagreb. Ukinuta je šest stoljeća duga tradicija biranja gradskog suca, a na čelo grada je postavljen gradonačelnik. Nastajanje jedinstvenog kraljevskog grada Zagreba omogućilo je izgradnju grada u interesu građana.
Slučaj Cvjetnog trga i Varšavskea dokazuju kako Zagreb više nije slobodan demokratski grad već je postao privatno vlasništvo pojedinaca i interesnih skupina, a građanima je oduzeto pravo odlučivanja o gradu kavim žele da bude. Nema drugih riječi za odluku pojedinaca da idu protiv želje struke i građana Zagreba
IBR : 1001