[Home] [Info]


Kategorija: Gospodarstvo

Grad Rovinj želi oduzeti zemlju koja je već plaćena

Aneli DRAGOJEVIĆ, Novi list, 27.12.2002.


ROVINJ - Rezolucijom je Grad Rovinj proveo voluntarizam i pripisao sebi nadležnost koja pripada sudu i proglasio dvije pravomoćne sudske odluke, obje u korist Jadranturista, spornima



Tvornica duhana Rovinj većinski je vlasnik Jadranturista, turističke tvrtke kojoj Fond za privatizaciju i Grad Rovinj osporavaju vlasništvo zemljišta na koje se Jadranturist uknjižio kao vlasnik. Kako je to, ne računajući pomorsko i javno dobro, zapravo svo zemljište na kojem Jadranturist obavlja svoju djelatnost, razgovaramo s potpredsjednikom Uprave Tvornice duhana Rovinj Pliniom Cuccurinom, o argumentima kojima raspolaže TDR u sporu s HFP-om te prema rezoluciji Grada Rovinja o povratu zemljišta lokalnoj samoupravi.
– U procesu pretvorbe Jadranturist je svu imovinu uredno procijenio u skladu sa Zakonom o pretvorbi. Procijenjeno je svako osnovno sredstvo pa i zemljište, osim poljoprivrednog zemljišta, šume, javnog i pomorskog dobra, te stanova. Napravljena je kompletna dokumentacija koja je dostavljena Fondu, a Fond je uredno izdao rješenje kojim daje suglasnost na pretvorbu po kojoj ukupni društveni kapital iznosi 166 milijuna njemačkih maraka. Kad smo mi kao Adria Resorts kupovali Jadranturist, kupovali smo dionice po cijeni koja je bila znatno iznad tržišne cijene. Prethodno smo provjerili i stanje u gruntovnici gdje se vidjelo na što je uknjižen »Jadran« i stanje u poslovnim knjigama poduzeća što je i bila dokumentacija koja je poslužila kao podloga za rješenje o pretvorbi. Iz dokumentacije je proizašlo da su sva zemljišta na kojem Jadran-turist obavlja svoju djelatnost, dakle nekretnine, otoci, kampovi, turistička naselja, hoteli, upisana u imovinu »Jadrana«, uknjižena u zemljišnim knjigama, da se nalaze u dokumentaciji koja je bila podloga za pretvorbu, dakle da su u pretvorbi prijavljena i procijenjena. Još eksplicitnije rečeno, nigdje nismo našli nikakav dokument iz kojega proizlazi da je imovina Jadranturista, osim poljoprivrednog zemljišta, bila izuzeta iz pretvorbe.
Kako je Jadranturist, nakon što ga je kupio Adria Resorts, uknjižio spornih 200 hektara zemljišta?
– U zemljišnim knjigama stanje je takvo da je pisalo pravo korištenja, a budući da u Hrvatskoj više nema prava korištenja nego mora biti navedeno pravo vlasništva, Jadranturist je prije kupnje dionica od strane Adria Resortsa pokrenuo sudski postupak u kojem je dokazao da su nekretnine na kojima obavlja djelatnost, a koje nisu pomorsko dobro ili poljoprivredno zemljište, bile u imovini Jadranturista prije pretvorbe, da su bile prijavljene Fondu tijekom pretvorbe te da su su skladu s tim i procijenjene. Sud je na osnovu tih dokaza donio presudu na temelju kojih je utvrdio da su nekretnine nad kojim je Jadranturist imao pravo korištenja, vlasništvo Jadranturista. Što se tiče pomorskog dobra, vjerujemo da je država prihvatila naš prijedlog da zajednički financiramo izradu katastra pomorskog dobra na koje će u konačnici kao vlasnik biti upisana Republika Hrvatska. Prije godinu i pol dana ponudili smo Gradu da im darujemo otoke, o čemu se Grad uopće nije očitovao.


Postupak pred Vrhovnim sudom

U tijeku je spor između Jadranturista i Hrvatskog fonda za privatizaciju u kojem vam Fond želi osporiti vlasnišvo nad 200 hektara zemljišta. Možete li, s obzirom na to da hotele treba modernizirati, a kod zemljišta vam prijeti osporavanje vlasništva, reći da je kupnja Jadranturista bila dobra investicija?
– Vjerujemo da smo u pravu. Jadranturist je zemljište na kojem obavlja djelatnost stekao temeljem valjanih pravnih poslova, od kojih su većina kupoprodajni ugovori. Dobili smo pravomoćnu sudsku odluku temeljem koje je utvrđeno da smo vlasnici tog zemljišta te pravomoćno rješenje o uknjižbi temeljem kojeg je u zemljišnim knjigama »izbrisano« naše pravo korištenja i upisano pravo vlasništva.
O spornom zemljištu u tijeku je sudski postupak i na Vrhovnom sudu. Kakva bi posljedice izazvalo poništenje presude i vraćanje postupka na početak?
– Državno pravobraniteljstvo je pokrenulo postupak pred Vrhovnim sudom putem kojeg traži poništenje pravomoćne presude riječkog Trgovačkog suda i ponovno vraćanje predmeta u prvobitan položaj. U nastupu takvog slučaja možda bi umjesto prava vlasništva pisalo pravo korištenja, ali uvijek u korist Jadranturista. Ponovno bi se dokazivalo što je bilo u društvenom kapitalu i što je procijenjeno. Što se tiče eventualnog novog postupka uvjereni smo da bi se opet priznalo vlasništvo na sva zemljišta, koje je Jadran-turist stekao zakonito, a pogotovo ona koja su plaćena i trajno dodijeljena za obavljanje djelatnosti. Vjeru u to pravo daju nam i činjenice utvrđene u sudskim postupcima; nalaz državne revizije o uredno obavljenoj pretvorbi i činjenica da ona nije pronašla niti jednu od tih nekretnina da je bila izuzeta iz postupka procjene. Isto tako, i Fond je putem svog predstavnika u Nadzornom odboru, a i na skupštinama, uvijek potvrđivao godišnja izvješća u kojima je razvidno stajalo da je imovina Jadranturista i to zemljište koje je Jadranturist priveo namjeni i na kojem obavlja djelatnost. Što se pak tiče eventualnog novog zakona o vraćanju zemljišta svima je poznato načelo vladavine prava, te zaštite vlasništva i prava stečena ulaganjima. U ovom slučaju ne bi se radilo o vraćanju, već o oduzimanju. Ako se jednom nešto zakonito stekne onda se to ne može opovrgnuti drugim propisima, a da se ne riješi naknada za oduzimanje. Zakonski propisi nakon donošenja vrijede samo za buduće događaje i ne mogu se primjenjivati retroaktivno te se za prosudbu činjenica primjenjuju propisi koji su vrijedili u trenutku nastanka događanja.


Voluntarizam Grada Rovinja

Što za Jadranturist, odnosno TDR, znači rezolucija koju je donijelo gradsko vijeće Rovinja, a prema kojoj bi spornih 200 hektara nad kojima vam vlasništvo već osporava i Fond, trebalo prijeći u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada?
– Činom rezolucije Grad Rovinj je proveo voluntarizam. Pripisao je sebi nadležnost koja pripada sudu i proglasio dvije pravomoćne sudske odluke, obje u korist Jadranturista, spornima. Je li pravomoćna sudska odluka sporna ili nije – može reći samo sud. Tim činom stvaraju se počeci autonomnog djelovanja lokalnih vlasti u Istri i nepoštivanje odluka pravne države. Grad Rovinj nije pokrenuo niti jedan sudski postupak. Grad nije strana u postupku, nego umješač na strani Fonda. Grad je zainteresiran da »Jadran« izgubi sudski postupak, a kad bi se to i desilo, to bi zemljište pripalo Fondu a ne Gradu.
Što je onda povama motiv donošenja Rezolucije?– Rezolucijom Grad traži da se Jadranturistu oduzme nešto što je već plaćeno, što je mu je skupština Općine Rovinj trajno dodijelila kad se osnivao, da bi se to nekome vratilo, da li bivšim vlasnicima koji su to već jednom prodali ili opet skupštini Općine Rovinj. Jadranturist je to zemljište stekao, već dobio, u njega uložio, a sad ga se želi dovesti u situaciju da se preko nas lokalni političari prepucavaju s državom, što mi energično odbacujemo. I drugo, želi se homogenizirati birače na temu zemljišta da se temeljem toga može stvoriti platforma za političku kampanju i izbore. Jadranturist su izgradili njegovi radnici i umirovljenici, izdvajajaući svoja slobodna sredstva od ondašnjih vlasnika, među kojima su bili i »djedovi« osoba koje bi rezoluciju koristile za povrat svoje već prodane imovine. Jadranturist je osigurao je radna mjesta za tri generacije građana Rovinja.


Prikrivanje nerada

Kad su dioničari, njih 4.500, 1994. godine platili državi 166 milijuna njemačkih maraka za dionice Jadranturista, nigdje, ni u projektu, niti u bilo kakvoj dokumentaciji, nije bilo rečeno da zemljište ne ulazi u taj kapital – ne postoji niti jedan papir koji bi ukazao na to da se neka zemljišna čestica izuzima iz kapitala Jadranturista. Adria Resorts je u kupnju turističkih dionica uložio 560 milijuna kuna što je više od ukupno svih prodanih turističkih poduzeća u Istri. U turizam smo spremni uložiti više od 150 milijuna kuna čime bi se podigla razina rovinjske turističke ponude i stekli uvjeti za privredni zamah, zapošljavanje, bolji standard građana.
Je li to sada moguće?
– Ne, jer Grad negira vlasništvo 3.500 dioničara Jadranturista, negira kupoprodajne ugovore o kupnji zemljišta, odluku skupštine Općine Rovinj o trajnoj dodjeli zemljišta, te proglašava spornim pravomoćne sudske odluke i ne priznaje nalaz državne revizije o izvršenoj pretvorbi u skladu sa zakonom i da nije bilo izuzimanja tog zemljišta iz imovine.
Jadranturist već dvije godine Gradu nudi mogućnost da bude dioničar i nudi mjesto u nadzornom odboru, na što se Grad oglušio jer kad bi to prihvatio ne bi mogao građane plašiti opasnošću koja im prijeti monopolom TDR-a, a ako se ne odupru, da će Jadranturist staviti žicu na plaže i puno drugih besmislica i neistina. Pojedinci u Gradu, točnije IDS-u, tada ne bi mogli imati izmišljenog političkog protivnika za nove izbore i ne bi mogli pozvati birače da glasuju upravo za njih jer tobože samo su oni i nitko drugi garant sigurnosti i slobode, a upravo tom floskulom žele prikriti svoj nerad, velike propuste, afere poput one sa zemljom u Vodnjanu i činjenicu da nisu imali jasnu viziju razvoja. I nadalje smo spremni Gradu darovati otoke na kojima ne obavljamo djelatnost, otvoreni smo za suradnju u smislu da i Grad participira u dijeljenju prosperiteta Jadranturista, da ima preko NO-a mogućnost nadgledati hoće li Jadranturist slučajno obavljati radnje koje bi bile protivne interesu lokalne samouprave i građana. Međutim, Grad i neki lokalni političari očito imaju neke sasvim druge interese od razvoja Rovinja, pa se i građani trebaju dobro zamisliti hoće li ovakvoj vlasti, koja se igra s radnim mjestima, pokloniti povjerenje.
Podudaranje prezimena

Je li Jadranturist platio zemljišta za koja se izborio pravnim putem?
– Kao što sam rekao, zemljište je stečeno temeljem valjanih pravnih poslova, većinom kupoprodajnim ugovorima, i tu sad dolazimo do suštine stvari: upravo je preko tih ugovora razvidno da su osobe koje su ranije Jadranturistu prodavale zemljišta zapravo neke u srodstvu sa osobama koje su predlagale i glasovale za dotičnu rezoluciju. Prezimena tih osoba se podudaraju pa se tako u oba slučaja pojavljuju prezimena kao što su Brunelli, Sponza, Pagliaga, Budicin.


IBR : 11