[Home] [Info]


Kategorija: Gospodarstvo

HDZ-ova Vlada za prodaju HT-a isplatila čak 153 milijuna kuna

Jagoda MARIĆ, Novi list, 3.3.2004.


ZAGREB - U drugoj fazi privatizacije HT-a 1999. godine konzultanti su dobili još 33,75 milijuna kuna nagrade. Ukupni trošak privatizacije PBZ-a iz prosinca 1999. godine bio je 18 milijuna eura (153 milijuna kuna), što je čak 5,9 posto postignute cijene za dionice


Premijer Ivo Sanader najavio je prošlog tjedna da će Vlada »istražiti i predočiti javnosti zašto je prošla Vlada Ivice Račana u privatizaciji Ine platila skupe konzultantske ugovore« u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna, ili oko deset milijuna eura. Zajedno s premijerom ministri su se najviše iščuđivali nagradi koja je plaćena konzultantima u iznosu od 1,5 posto postignute cijene za 25 posto plus jednu dionicu Ine što je 49,6 milijuna kuna.
Budući da je kontrolni paket u Ini prodan za 505 milijuna dolara, ukupne konzultantske usluge, domaće i strane, pravne i financijske, zajedno s nagradom za obavljeni posao iznose oko dva posto postignute cijene. Je li to puno ili malo, presudit će Sanaderova Vlada na nekoj od svojih sjednica kad završi istrage.


»Raščišćavanje računa«

Poželjno je da u tom »raščišćavanju računa« Vlada ode malo dalje u povijest i javnosti, radi usporedbe, predoči koliko su plaćene konzultantske usluge u svim dosadašnjim privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, koje je uglavnom provodila HDZ-ova Vlada. Tim više što javnost već više od četiri godine ne zna nijedan detalj iz kupoprodajnog ugovora za HT s Deutsche Telekomom, kao ni ono što stoji u ugovoru s Dresdener Klenworth Bensonom (DKB), konzultantom HDZ-ova premijera Zlatka Mateše u prvoj fazi privatizacije HT-a.
Konzultanti u privatizaciji HT-a, potvrdilo nam je više izvora iz bivše, ali i sadašnje administracije, dobili su nagradu za dobro obavljen posao veću od tri posto postignute cijene, što je dvostruko više od nagrade u Ininom slučaju. Budući da je 35 posto dionica HT-a prodano za 850 milijuna kuna, to znači da su konzultanti dobili nagradu od 25,5 milijuna dolara, odnosno oko 153 milijuna kuna po jučerašnjem tečaju. Koliko su još zaradili po fiksnoj cijeni svojih usluga, nismo uspjeli saznati.


Ugovor pod ključem

Naši izvori tvrde da se i taj ugovor najvjerojatnije čuva u sefu zajedno s kupoprodajnim ugovorom s DT-om. Unatoč predizbornim obećanjima, trećesiječanjska vlast je 2000. godine nastavila praksu svojih prethodnika, ostavila je te ugovore pod ključem i nikada nije objavila njihove detalje.
No, saznajemo da su konzultanti mogli dobiti i puno veću nagradu jer je s tadašnjom vladom ugovoreno da će ona iznositi od dva do pet posto cijene koja se postigne prodajom 35 posto dionica HT-a, koliko se prodavalo u prvoj fazi krajem 1999. godine. To znači da im je bila zagarantirana nagrada od najmanje 17 milijuna dolara (102 milijuna kuna), a da su mogli zaraditi čak 42,5 milijuna dolara (225 milijuna kuna).
Koliko će DKB zaraditi, ovisilo je, otkrivaju naši izvori, ne samo o visini cijene nego i o brzini kojom će se izvesti prodaja dionica HT-a. Što se privatizacija prije završi, konzultantima je bila zagarantirana veća cijena.
U drugoj fazi privatizacije, koju je provela Račanova Vlada, konzultanti su dobili nagradu od 0,5 posto postignute cijene od 500 milijuna eura što je 4,5 milijuna eura, ili 33,7 milijuna kuna.
Ništa lošije nisu prošli ni konzultanti u privatizaciji Privredne banke Zagreb, kad je država u prosincu 1999. godine prodala 66 posto njezinih dionica talijanskoj Intesi. Njihove usluge, zajedno s nagradom, ukupno su, kako doznajemo, koštale 18 milijuna eura što je oko 135 milijuna kuna. Tako su troškovi konzultanata koštali 5,9 posto postignute cijene za većinski paket PBZ-a, koji je prodan za 301 milijun eura. Budući da je država kasnije izravno s Talijanima dogovarala prodaju preostalih dionica PBZ-a, u tom procesu nije bilo konzultanata.



Naplaćivali rizik

Iako se isplaćeni iznosi konzultantima u privatizaciji HT-a, PBZ-a ili Ine čine astronomskom zaradom, stručnjaci iz tog područja koji su željeli ostati anonimni ističu da se ne radi o cijenama koje znatno odstupaju od onih u razvijenim zemljama. Naglašavaju da se podnošljivim mogu smatrati sve nagrade do tri posto postignute cijene, tako da je nagrada u Ini od 1,5 posto za njih više nego prihvatljiva. Nešto veće nagrade u slučaju HT-a i PBZ-a, smatraju oni, možda se mogu opravdati trenutkom u kojem se Hrvatska nalazila kad je prodavala te tvrtke, s tim da je i za njih zarada konzultanata u slučaju PBZ-a »povelika«. Naime, Hrvatska je 1999. godine još uvijek bila poprilično izolirana zemlja, čije pravosuđe i financijski sustav nisu bili na velikoj cijeni, pa je razumljivo, naglašava naš izvor, da su konzultanti koji su svojim imenom jamčili za ispravnost dokumenata i same transakcije morali naplatiti svoj rizik.

Nagrada za Riječku banku pet posto ili 935 tisuća dolara!

Matešina vlada ugovarala je konzultantske usluge za prve prodaje Riječke i Splitske banke, tako da je 33,7 posto dionica Riječke banke prodano Bayerishe Landesbanku za 327,9 milijuna kuna. Konzultantske usluge stajale su 935 tisuća dolara, a dogovoreno je i da će nagrada konzultantu biti od četiri do pet posto postignute cijene. Konzultant je na kraju dobio pet posto, što je 16,39 milijuna kuna, jer je, kako je dogovoreno, postignuta cijena koja je odgovarala tolikoj nagradi. Tako su konzultanti u slučaju Riječke banke stajali ukupno 20,9 milijuna kuna. Splitska banka prodana je Unicreditu za 48,8 milijuna eura, a za konzultantske usluge i nagradu isplaćeno je ukupno tri posto te cijene, što je 1,464 milijuna eura, ili oko 11 milijuna kuna. Prodaju preostalih dionica, kao i ponovnu prodaju tih banka Račanova je Vlada odradila bez konzultanata i plaćanja usluga. No, za pripremu privatizacije Dubrovačke i Croatia banke angažirani su konzultanti, s tim da je proces u Croatia banci ostao na pripremi. Dubrovačka banka na kraju je ipak prodana za 24 milijuna eura, a državu su konzultanti u obje banke koštali 7,4 milijuna kuna.

IBR : 14