[Home] [Info]


Kategorija: Psihologija u praksi (132)

Što je to zavist

Miro, Hrvatske Novine, 30.11.2008.


ZAGREB - Što je to zavist?
Kome još nisu poznati vlastiti zavidni pogledi na svoje susjede ili prijatelje, kojima u slučaju vlastite nesigurnosti, sve više i bolje ide i polazi za rukom nego sebi samima? Pri tome je zavist sama po sebi u potpunosti različita. Gledano sa strane proizlazi kako u suprotnom, točnije rečeno, i drugi gledaju na nas puni zavisti ili divljenja, ovisno od naše situacije. Zavist kao takva je jedan od efekta (Smith, Diener i Garonzik 1990.) kojeg američki socijalni psiholog Ed Diener statistički i dokazuje. Nadalje ne postoji nikakva objektivna norma za zadovoljstvo. Nada i strahovi su mjerilo prema kojemu mi ocjenjujemo stvarnost. Često mora i trebalo bi naše uspoređivanje s drugima držati vodu, kako bi mogli odlučiti, da li ćemo se osjećati kao princeze ili prinčevi, ili ćemo se smatrati sirotim vragovima. Filozof Montaigne (2001.) ovako piše o tome: „Ako bi neki čovjek u svom životu htio biti samo sretan, onda to ne bi bilo tako teško, ali on želi biti sretniji nego drugi ljudi - a to je gotovo uvijek teško - jer mi smatramo druge sretnijima nego što to oni u stvarnosti i jesu.“
Onaj koji se s drugima uspoređuje, on je gubitnik. Zavist ne samo da čovjeka stvara ovisnikom od drugih, nego može čak voditi ka krivim zaključcima.
Kako kaže jedna Židovska poslovica: „Kada se grbavac najviše raduje? –Kada vidi nekoga s još većom grbom nego što je njegova.“ Zluradost se može zadovoljiti, i to onda kada mi u tom momentu naše sreće u protivnošću s ne srećom drugog ističemo. Doduše lako će nam pasti pronaći ljude kojima je teže nego nama samima u životu, ali ćemo uvijek naći i onoga kome zavidimo. Pa i sami oni najuspješniji nisu pošteđeni od toga. Napoleon je bio zavidan na uspjeh Cezaru, a Cezar Aleksandru Velikom a Aleksandar, zasigurno Herkulesu i to iako on nikada nije postojao – piše filozof Bertrand Russell.
Dakle, zavist je osjećaj koji je svakome poznat, ali koji se ne priznaje tek tako olako. Primjerice (kao što je gore već navedeno) novo radno mjesto, novi auto, kuća ili pak i odjeća i nakit (satovi vrijedni više tisuća Eura) ne da samo stvaraju - kao simboli statusa – divljenje, nego stvaraju i osjećaj zavisti. Poznavati zavist kao osjećaj nejednake podjele nije samo od danas, nego su ga poznavali i stari Grci. Ukoliko su ljudi u antičko doba pravednije uređivali svoj okoliš i sve vezano uz njega u to su bili bliže božanskom, bez zavisnom biću. U prvim prije kršćanskim kulturama bilo je kroćenje zavisti jedna od značajnijih političkih zadaća države. Kako stoji s zavišću u religiji, zna se ili bi se trebalo znati: „zavist je jedna od težih i glavnih grijehova“. Kako bi se trebalo postaviti prema njemu kao prema jednoj očitoj konstanti ljudske prirode – tu se mišljenja razilaze. A zašto, na to bi pitanje tek trebalo odgovoriti. Da li je on genetski još prije rođenja ugrađen ili se stiče već u ranom djetinjstvu i kako bi se trebalo odnositi kada političari žućne reakcije koriste i profitiraju od neprijateljskog stvaranja slike socijalne zavisti, trebalo bi se ne samo s psihološkim i religioznim aspektima baviti, nego i političkim i ekonomskim sredstvima.
Naravno da stvaranju zavisiti pogoduje i ova najnovija ekonomska ali i politička situacija. Tako nedostatne šanse jednakosti prilikom zapošljavanja i neravnopravna plaćanja podržavaju zavist u društvu. Nije velika mudrost reći kako i, dakle, posao i novac razdvajaju zajednicu sve više i udaljava ljude sve više jedno od drugih. Tako napokon su pod kritiku pali i menadžeri koji ništa konkretno ne privređuju a dobivaju veliki novac čak i onda ako su krivi za gubitke u milijunima. Pa čak padaju pod plašt zavisti i oni koji iako sposobni za rad pokušavaju i žive na račun socijalne države. Tu se ne bi smjeli zaboraviti i uvrstiti naši privilegirani i svim zakonima zaštićeni imuni saborski Zastupnici, na koje se u zadnje vrijeme zbog razno raznih privilegija obrušava čitava gnjevna javnost. Dakle, takvih primjera ima sve više i ne treba se čuditi kako razlike u primanjima pojačavaju i šire zavist. Dakako da razlike u primanjima su jedna od značajnijih - osim ako su zbilja zarađeni po zaslugama – parametara u stvaranju zavisiti među ljudima. Ljudi su sve više ispunjeni skepsom kada im unutarnji osjećaj kaže da razlika u plaći ne bazira na učinku nego na nekoj drugoj sumnjivoj nepravednoj osnovi (pri tome se naravno misli na korupciju i mito, krađe i pronevjere). U narodu radi toga, naročito donji slojevi društva, ne raste bez veze frustracija i nezadovoljstvo što vode ka nasilju i nestajanju respekta. Nije to bez razloga jer je lista onih koji su svakim danom sve više uvučeni u skandale nezaustavljivo raste. Velika nepokrivena primanja, državne subvencije za prezadužene i nelikvidne banke već se brinu za nezadovoljstvo i zavist među svima nama. No „one gore“ to malo ne zanima nego pokušavaju, kao za inat, da svoja visoka primanja još više povećaju i uz to ih i legitimiraju a oni što jedva preživljavaju iz dana u dan njima se nameću još veći izdaci i porezi i tjera ih se u još veće siromaštvo i pune zatvore. Kako to izgleda u svagdašnjici znamo i sami i svjedoci smo toga na vlastitoj grbači. U međuvremenu mnogi naši sugrađani preživljavaju i već su primorani i ovisni na pomoć sa strane – nedostaju im životne namjernice a kamoli da govorimo o grijanju, obući i krovu nad glavom. Takva emocionalna iskustva ostavljaju tragove na naš identitet i već duže vrijeme ljudima nije bitno što se na drugim scenama života događa osim vlastite borbe za preživljavanje. Što pri tome čine naša vlada i socijalna država, a čija bi glavna zadaća bila borba protiv siromaštva, zna se, gotovo ništa! No, nije to samo njihova dužnost, nego je dužnost cijele zajednice, društva i pojedinca općenito. Socijalna se država financira porezima, ali ne u toj mjeri porezima bogatih kao što to moraju siromašni plaćati. Naši se novonastali bogataši i tajkuni ogledavaju na one sa Zapada i bježe u porezne europske oaze, pr. Monaco.

Nakon ovog navedenog izgleda kako je zavist neuništiva i upravo zbog toga pokušavaju psiholozi evolucionisti je opravdati s Darwinovom borbom za preživljavanje: Ako je u prirodi svako svakome rival nije dovoljno biti samo dobar i imati dovoljno – samo ostvariti se može samo onaj koji je bolji i ima više od ostalih. Upravo zbog toga nam je zavist u- programirana.

Deset najvažnijih stvari koje bi trebali znati o „zavisti“:

Zavist nastaje zbog nedostataka i manjka kompleksa vrijednosti.
"Broj naših zavidnika dokazuje naše sposobnosti“ - Oscar Wilde
Zavist se ubraja u sedam smrtnih grijeha katoličke Crkve.
Zavist je principijelno destruktivan osjećaj, ali može služiti i kao podstrek.
Zavist može postati težak teret jer se taj osjećaj negativno odražava na naš imunološki sistem.
Zavist cilja na to da sami sebi stvorimo tobožnju korist.
"Mržnja je aktivna nevolja, a zavist pasivna; zbog toga se ne trebamo čuditi kada zavist tako brzo prijeđe u mržnju." - Johann Wolfgang von Goethe, "Maximen und Reflexionen"
Reklame često rade na faktoru zavisti. Pri tome se sugerira da tek zavist drugih stvara potragu za luksusom vrijednim.
Opravdavanje zavisti najčešće se provodi s nastojanjem prema jednakosti.
Pojam „zavisnoga društva“ pokazuje jednu društvenu formu u kojoj se naročito socijalna zavist, kao politički i ekonomski motor, potpaljuje.



IBR : 1245

Kategorija: (132) Psihologija u praksi
Ostali tekstovi iz kategorije:

Naslov: Pravopis nije važan!
Tema: Jednostavne zanimljivosti
Autor: Como Senso
Članak: Zanimljivosti ljudskog mozga
Datum: 21.1.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Plodno tlo za šarlatane
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak:
Datum: 14.9.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Socijalno i ekonomsko okruženje
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak: Ponekad vrijedi više lijepa riječ koja dolazi iskreno iz srca nego bilo kakvi materijalni darovi
Datum: 19.11.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Što je to zavist
Tema: Uspoređivanje
Autor: Miro
Članak: Kome još nisu poznati vlastiti zavidni pogledi na svoje susjede ili prijatelje
Datum: 30.11.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Mržnja i ljubav
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak: Podlih ubojstva i krađe usred bijela dana i otvorenih bez imalo srama obogaćivanja na račun sviju nas
Datum: 2.12.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................
****************
 

 

 

fake rolex sale
rolex replica watches
swiss replica watches