[Home] [Info]


Kategorija: Psihologija u praksi (132)

Mržnja i ljubav

Miro, Hrvatske Novine, 2.12.2008.


ZAGREB - Mržnja i ljubav
Nakon svih negativnih događaja proteklih godina, mjeseci i dana postavlja se pitanje odakle dolazi ta mržnja, prema svemu i svačemu (a naročito kroz projekcije prema samome sebi) u ovome našemu nezadovoljnome društvu. Zadnjih se dana priča na sva usta o „banani državi“ gdje se svašta događa i gdje vrijednosti (barem koje smo do sada imali i prihvaćali) preko noći nestaju, i to kada se radi o vlastitom interesu i uspjehu. Pri tome neki ne prežu ama baš od ničega. Podlih ubojstva i krađe usred bijela dana i otvorenih bez imalo srama obogaćivanja na račun sviju nas (sjetimo se samo privatizacije i pretvorbe i stavljanje kao niotkuda na tisuće Maraka, Franaka i Dolara na Zagrebačku Banku). Kada je mržnja u pitanju tu onda ne bi trebalo držati predike o moralu i poštenju. Najviše boli, polazeći od same mržnje prema vlastitoj osobi, nedostatak ljubavi. Kako može netko, živeći sa svojim sugrađanima, ih tako ružno potkradati i na svoj jedinstveni način svoja nedjela opravdavati, a da pri tome ne osjeća nikakvu grižnju savjesti? Može, i to vrlo jednostavno, jer je mržnja snažni osjećaj neprijateljstva protiv drugih ljudi. Mržnja dolazi - rađa se u egoizmu - i okreće se protiv svega što se odupire vlastitim željama. Taj se destruktivni osjećaj može u tolikoj mjeri pojačati da čak nalaže uništenje svega po svom bolesnom egu neprijateljskog. Tek kasnije ta se mržnja okreće ka svojoj suprotnosti – prema ljubavi kojom se hrani ako je ta ljubav neuzvraćena. S mržnjom osvećuje se neuzvraćena ljubav koja je možda bila namijenjena nekom drugom. Tako se preobrazuje ljubav u mržnju. No, suprotno tome može od mržnje stvoriti se i nastati ljubav, ako bi se čovjek kojega smo mrzili prikaže kao dostupan ljubavi. U mnogim ljudskim vezama vladaju ljubav i mržnja jedno pored drugog. Dio mržnje tada odgovara osjećaju ovisnosti u koju smo se kroz ljubav upustili. U velikim zajednicama (nacijama) može se osjećaj mržnje samo na taj način kontrolirati i suzdržavati da se okrene protiv (ubi, ubi Srbina) manjina, autsajdera ili pak protivničkih grupacija.
Tako kao što se u nekome voli ono što smo i mi sami - ili bi htjeli biti – tako se često okreće mržnja protiv onih koji vlastitu slabost jače izražavaju nego što bi mi sami to željeli. U ovome je već prikazana osnova mržnje prema „žrtvenom janjcu“ (mržnja prema Srbima, Židovima, komunjarama, „Ciganima“, ne „našima“ – strancima, dođošima i fureštima – svima onima koji nam nisu po volji).
U vezi s tim navedenim - o mržnji i ljubavi - Sigmund Freud je smatrao kako postoji samo jedna forma ljubavi, bez ambivalencije, što bi značilo da ostane bez mržnje: o majčinoj ljubavi prema svom muškom djetetu (mama mia).

IBR : 56

Kategorija: (132) Psihologija u praksi
Ostali tekstovi iz kategorije:

Naslov: Pravopis nije važan!
Tema: Jednostavne zanimljivosti
Autor: Como Senso
Članak: Zanimljivosti ljudskog mozga
Datum: 21.1.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Plodno tlo za šarlatane
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak:
Datum: 14.9.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Socijalno i ekonomsko okruženje
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak: Ponekad vrijedi više lijepa riječ koja dolazi iskreno iz srca nego bilo kakvi materijalni darovi
Datum: 19.11.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Što je to zavist
Tema: Uspoređivanje
Autor: Miro
Članak: Kome još nisu poznati vlastiti zavidni pogledi na svoje susjede ili prijatelje
Datum: 30.11.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Mržnja i ljubav
Tema: Hrvatska danas
Autor: Miro
Članak: Podlih ubojstva i krađe usred bijela dana i otvorenih bez imalo srama obogaćivanja na račun sviju nas
Datum: 2.12.2008.
Novine: Hrvatske Novine
..................
****************
 

 

 

fake rolex sale
rolex replica watches
swiss replica watches