[Home] [Info]


Kategorija: Hej - Europe!!! (46)

Historijski pregled susjedne nam i „drage“ Slovenije

Miro, Hrvatske Novine, 2.2.2009.


ZAGREB -
Historijski pregled susjedne nam i „drage“ Slovenije

Dragi i najdraži su nam susjedi Slovenci u svojoj povijesti - summa summarum - od svih južnih Slavena jedanaest stoljeća (od toga po-najduže Habsburgovcima) prali i lizali guzice, „tuđim“ feudalnim dinastijama koje su patronski vladale nad njima. Uz to još su se stotinjak godina, kao Austrijanci, Holanđani, Francuzi, Švicarci, Talijani i Česi računali kao dio „Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Nacije.“ Takvom odvojenošću od ostalih južnih Slavena na Balkanu, čije ostale nacije u više navrata, za razliku od njih, imaju svoju državu, ostavlja duboki trag u slovenskoj kulturi i načinu života. Sva ta stoljeća pod tuđom čizmom i slovenskog sluganstva Zapadu, navodi ih u prosincu 1918., a za čiju se opciju odlučuje slovenska elita pod utjecajem Panslavističke romantike i posljedicom I. Svjetskog rata, da zajedno s Hrvatima i Kraljevinom Srbijom uđu u umjetno novostvorenu državnu alijansu. Takva „slobodovoljna“ odluka i nije bila baš toliko glupa kada se zna da su Slovenci jedino na takav način mogli zaštititi svoje interese, naročito sjeverne granice od ostatka KUK-Monarhije ali i od vojničkog osvajanja za tuđom zemljom pohlepne i za teritorijem velikoapetitne musolinijeve fašističke Italije i doći zahvaljujući upravo takvoj vidovitosti danas do svoje prve države. Ta odluka o priključenju Slovenaca tom trojnom savezu uspijeva s potpunom kontradikcijom njihovih dotadašnjih historijski izraslih političkih, vojnih i ekonomskih alijansi. Srpska dominirajuća civilna i vojna birokracija u Beogradu projicirala je tijekom gotovo 70 godina postojanja obiju Jugoslavija orijentalnu kulturalnu pozadinu kao i istočnjačku ortodoksiju. U godinama umjetno stvorene koegzistencije dolazi radi toga uvijek do tenzija - kako u kraljevini tako i u Titovoj Jugoslaviji - gdje se takav destruktivni potencijal, naročito nakon 1970., u regiji sve više procesualno razvijao u smjeru destabilizacije. Upravo su te rane 70-te 20. st. najavljivale propast tog „melting pota“, višenacionalne države, u kojoj Slovenci, kao i druge nacije, više nisu vidjeli koristi. U sklopu komunističkog sistema kao i cijele države Slovenija je bila i ostala najotvorenija prema Zapadu. Tako Slovenci tijekom 70-tih i 80-tih razvijaju jedan nacionalni konsenzus u vezi s ubrzanim potrebama dubljih političkih i ekonomskih reformi. Socijalistička Republika Slovenija je u Socijalističkoj Jugoslaviji sa svojim udjelom stanovništva od ca. 8% imala u djelu bruto unutarnje proizvodnje preko 20% i bila je glavna pokretačka snaga ovoga djela kontinenta (iniciirana gorbačevim promjenama s Istoka) jedne nove radikalne politike odumiruće post-titoističke Jugoslavije.
23. prosinca 1990. odlučuje se na izborima 96% birača za neovisnu Sloveniju s ciljem ostvarivanja i izdvajanja u roku od šest mjeseci.
Međutim, nakon ovog kratkog povijesnog pregleda izgleda da je za sve novostvorene državice nakon raspada Jugoslavije ostao kao visjeti u zraku njihov vlastiti identitet – slika o samome sebi i one od internacionalne zajednice, a da se ne spominju lokalni ratovi i masa izbjeglica. Slovenski relativno bezbolni, brzi i uspješni bijeg iz balkanske krize kao i približavanje Europskoj Uniji biva u tim godinama snažnim pritiskom i ne baš prema njoj u prijateljskim odnosima diplomatske Italije (danas to isto radi i senilna Slovenija s Hrvatskom, jer Slovenci iz toga izgleda nisu ništa naučili – od uloge žrtve, nastaje uloga počinitelja) – zaboravljeni prekidi cestovnih i željezničkih veza, iznenadno uvođenje graničnih i carinskih propisa, stacioniranje talijanskih trupa uzduž granice u vrijeme turističke sezone – što je sve vodilo ka zaustavljanju pregovora europskih pridruživanja i priznanja. No, i nakon Talijanskog priznanja Slovenije, pokušava Italija kao cijenu priznanja dobiti od Slovenije slovensku jednostranu garanciju za talijanske manjine u Sloveniji. Također se pokušalo sa strane Italije okriviti Slovence za položaj talijanske manjine u Hrvatskoj. Ali to nije sve. Tako su nam naši „dragi“ susjedi zaboravili - što danas uveliko reflektiraju na nas s graničnim problemima i nesuglasicama u vezi s tim – kako je talijanska neofašistička nacionalna alijansa formulirala i koristila anti-slovenski resantiman i tražila reitalijanizaciju izgubljenih područja, dakle reviziju talijanske istočne granice na njihov i hrvatski račun. U to vrijeme, nešto slično kao što danas Slovenija čini s Hrvatskom zbog ulaska u EU i NATO, pokušava Italija revizijom Osimskog Ugovora sklopljenog 1975. između Italije i Jugoslavije prisiliti Sloveniju. Slično se događa i (iako Italija Sloveniju oficijelno priznaje 1992.) nakon stvaranja berluskonijeve vlade koja koalira s neofašistima gdje se pokušavalo na svim internacionalnim organizacijama i tijelima blokirati slovenske inicijative.
Jednoga dana, bez obzira na sve događaje s našim nam „dragim“ susjedima, predstoji neizbježni ulazak u EU, i kako kažu neki od hrvatskih političara i kako bi u stvari trebalo i biti, nećemo starati našim istočnim susjedima probleme kod integracija, nego ih podržati.
Hvala Vam Slovenci!
IBR : 43

Kategorija: (46) Hej - Europe!!!
Ostali tekstovi iz kategorije:

Naslov: The forced deportation of between 150,000 and 200,000 Serb civilians
Tema: Europe and the War in Croatia
Autor: Gun Exporter
Članak: True or False statments! Dangerous statments!
Datum: 20.9.2005.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Historijski pregled susjedne nam i „drage“ Slovenije
Tema: Gdje je istina?
Autor: Miro
Članak: No, i nakon Talijanskog priznanja Slovenije, pokušava Italija kao cijenu priznanja dobiti od Slovenije slovensku jednostranu garanciju za talijanske manjine u Sloveniji
Datum: 2.2.2009.
Novine: Hrvatske Novine
..................
****************
 

 

 

fake rolex sale
rolex replica watches
swiss replica watches