[Home] [Info]


Kategorija: Bajka o hrvatskoj Privatizaciji (229)

Walpurga piše o privatizaciji u ratno doba....

Walpurga, Hrvatske Novine, 28.9.2006.


ZAGREB - bajka o privatizaciji - drugi dio

Za kupnju dionica dizani su tzv. menadžerski krediti. Na osnovi pravnog okvira koji je vrijedio dok su menadžeri masovno sklapali ugovore radi kupnje dionica hrvatskih tvrtki prosuđuje se a su posrijedi bili legalni ugovori ako su sklopljeni u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Taj se propis smatra ključnim za reguliranje obaju pravnih odnosa – kredita između banaka i menadžera te kupoprodaje dionica između tvrtki i menadžera.

Od druge polovice 1992. do jeseni 1993., naime, nije postojao ni jedan specijalni propis koji bi dopunjavao pravila prema kojima su se odvijale privatizacijske transakcije. Valentićeva je vlada naknadno donijela specijalna pravila (jesen 1993.) Propisala je desetak kriterija za sklapanje menadžerskih ugovora, ali i retroaktivnu primjenu, čime je mnoge proglasila ništavnima. Riječ je bila o za tadašnje prilike tipičnom aktu političkog silovanja pravne struke jer se naknadno donošenjem zakona ne smije zadirati u stečena prava i umanjivati ih.

Menadžerski krediti odobravani u duljem vremenskom razdoblju, u hrvatskim dinarima i u kunama, a i tečaj se mijenjao pa su koliko-toliko vjerodostojne usporedne vrijednosti kredita moguće samo prema tečaju na dan njegova puštanja. Većina menadžerskih kredita odobrena je između 1992. i 1994., odobreni su na rok od 4 do 12 godina (često su imali poček od 12 do 24 mjeseca), uz valutnu klauzulu i kamatu od 5 do 12 posto. Do 30. lipnja 2002. godine još nije naplaćeno 56,64 milijuna (DEM) (14,28 posto), ali do toga datuma dio kredita još nije ni trebao doći na naplatu.

Bilo je i manipuliranja policama životnog osiguranja i starom deviznom štednjom na putu do menadžerskih kredita. Operacije su poslovodstva obično počinjala sklapanjem kolektivnog životnog osiguranja ili za izabrani krug menadžera. Nakon sklapanja ugovora cijela se premija iz poduzeća uplaćivala osiguravajućem društvu, a u banci u kojoj je osiguravatelj imao deponirana sredstva 'osiguranici' su sklapali ugovore o založnom kreditu, uza zalog police osiguranja otpremnine ili kolektivnog životnog osiguranja. Založni kredit često je bio samo korak u većem zahvatu. Na osnovi njega dobivalo se četiri petine vrijednosti polica, a s tim se novcem u drugoj banci dizao kredit. Za veći kredit u pravilu se tom pologu dodavalo jamstvo nekretnine koja nije morala biti primjerena vrijednosti kredita. No, banke su to prihvaćale jer su stvarno jamstvo zapravo bile dionice poduzeća.

Ako su 4/5 od stotinu kontroliranih tvrtki pretvorene ili privatizirane kršenjem zakona, onda je jasno da se nije radilo o pojedinačnim slučajevima nego o sustavu koji je tolerirao nezakonite postupke. Sadašnja je vlast s nalazom državne revizije dokumentirala nešto što se uglavnom znalo

Zagrebačka banka je uz Privrednu banku 1992. i 1993. odobrila najviše menadžerskih kredita (PBZ 80-tak, a Zagrebačka banka 60-tak milijuna maraka). Banke su se nadijelile menadžerskih zajmova od zamrznute štednje građana (javni dug) 1992. i 1993. godini. Ispada da su neki dobivali kredite zahvaljujući deviznoj štednji onih koji u to vrijeme možda nisu imali što jesti.



U zoni menadžerskih kredita nedvojbeno je dobar dio od 270 milijuna maraka vrijednosti kredita odobrenih u 15-ak banaka iz stare devizne štednje bio lov u mutnom ili bagatelan put do osvajanja poduzeća. Nedvojbeno je i to da se mnogima može spočitavati samo nemoralnost, a ne i nezakonitost.

U jesen 1993. tadašnja je Vlada, kao i današnja, pokušavala zaigrati propisivanjem retroaktivnih mjera. i Narodna banka Hrvatske postrožila je uvjete koje su banke morale ispuniti pri odobravanju kredita za kupnju dionica. No, dotad su mnogi već odradili privatizaciju, pa ni inicijativa za poništavanjem nelegalno ugovorenih menadžerskih kredita potkraj 1993., kao ni forenzičarska akcija u koju se HFP upustio nekoliko godina poslije, nisu urodile pažnje vrijednim rezultatima – samo nekolicina kaznenih prijava koje su se izgubile negdje usput.



Kategorija: (229) Bajka o hrvatskoj Privatizaciji
Ostali tekstovi iz kategorije:

Naslov: Razmišljanja o privatizaciji
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: Povijest Privatizacije (Novo doba)
Datum: 25.9.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Nastavak trakavice o privatizaciji
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: Kako je onaj tko je bio biže "kazanu" postao bogat...
Datum: 28.9.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Walpurga piše o privatizaciji u ratno doba....
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: Što se dogodilo Hrvatskoj...
Datum: 28.9.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Banke i privatizacija
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: "Tko je maznuo lovu?"
Datum: 2.10.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Banke - Komu pogoduju banke?
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: Da li su danas BANKE vladari u RH?
Datum: 7.10.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Walpurga i dalje nastavlja s temom privatizacije...
Tema: Ratnodobska Privatizacija
Autor: Walpurga
Članak: Podaci službenih institucija....
Datum: 14.10.2006.
Novine: Hrvatske Novine
..................

Naslov: Kikiriki plaća
Tema: Croatian Business
Autor: Alexa
Članak: Direktor jedne od vodećih tvrtki u državi ima godišnje prihode oko 4 milijuna kuna
Datum: 13.12.2007.
Novine: Hrvatske Novine
..................
****************
 

 

 

fake rolex sale
rolex replica watches
swiss replica watches